Zimske olimpijske igre 1984.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.
Amblem simboliše stilizovanu snežnu pahuljicu.
Takođe nosi tradicionalni dizajn ukrasnog veza
koji se pravi u sarajevskom regionu.[1]
Grad domaćinSarajevo, SFRJ
Broj država49
Broj sportista1.272 (998 m i 274 ž.)
Broj sportova6
Broj takmičenja49
Otvaranje igara8. februar 1984.
Zatvaranje igara19. februar 1984.

XIV Zimske olimpijske igre su održane 1984. godine u Sarajevu, tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Ostali gradovi kandidati za Olimpijske igre su bili Saporo, Japan i Falun / Geteborg, Švedska.

Ovo su bile prve zimske i druge zaredom igre generalno održane u istočnoj Evropi, na govornom području slovenskih jezika i u socijalističkoj zemlji, kao i prve i za sada jedine Olimpijske igre održane u državi iz Pokreta nesvrstanih i u većinski muslimanskom gradu. Takođe, ovo je bilo prvi put da se Olimpijske igre organizuju na Balkanskom poluostrvu nakon prvih u modernom dobu u Atini.

Nadmetanje za domaćinstvo[uredi | uredi izvor]

Nadmetanje za domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara 1984.
Grad Država Prvi krug Drugi krug
Sarajevo  Jugoslavija 31 39
Saporo  Japan 33 36
Geteborg  Švedska 10 -

Sarajevo je organizaciju zimskih olimpijskih igara dobilo 19. maja 1978. u konkurenciji s japanskim Saporom i zajedničkom kandidaturom švedskih gradova Falun i Geteborg.[2] MOK se pri tome delimično vodio političkim razlozima - kao nesvrstana zemlja, tadašnja Jugoslavija je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote - ali glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima - održe u gradu koji je dotada obično bio vezivan za izbijanje Prvog svjetskog rata.

Za vlasti Jugoslavije sarajevske Olimpijske igre su bile sjajna prilika da državu svetu predstave u najboljem mogućem svetlu, i u tom nastojanju ih nije omela ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ bila pogodila početkom 1980-ih. U Igre su utrošena velika sredstva, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već pre samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove, dotada gotovo nepoznate u tom delu Jugoslavije.

Borilišta[uredi | uredi izvor]

Borilišta u gradu[uredi | uredi izvor]

Borilišta na planinama[uredi | uredi izvor]

Detalji sa Olimpijskih igara[uredi | uredi izvor]

Olimpijska baklja sa Zimskih olimpijskih igara 1984.

XIV Zimske olimpijske igre su otvorene 8. februara 1984. na sarajevskom stadionu Koševo. Olimpijsku baklju do najvišeg postolja donela Sanda Dubravčić.

Kratak pregled[uredi | uredi izvor]

  • Ovo su prve i za sada jedine Zimske olimpijske igre u komunističkoj državi.
  • Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na TV prenos.
  • Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV prenos sarajevske „bele olimpijade“ pratile dve milijarde ljudi.
  • Učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa Igara je izveštavalo više od 4.500 novinara.
  • Trka na 20 km je dodata u žensko takmičenje u nordijskom skijanju.
  • Skijaš Jure Franko je osvojio prvu medalju za Jugoslaviju na ZOI u istoriji - srebrnu medalju u veleslalomu.
  • Marja-Lisa Hamalainen je osvojila sve tri pojedinačne trke u skijaškom trčanju.
  • Gaetan Buše (Kanada) i Karin Enke (Istočna Nemačka) su osvojili po dva zlata u brzom klizanju, dok je ženski tim Istočne Nemačke osvojio 9 od 12 mogućih medalja u tom sportu.
  • Biatlonac Erik Kvalfos iz Norveške je osvojio po jedno zlato, srebro i bronzu.
  • Blizanci Fil i Stiv Mare iz SAD su osvojili prvo i drugo mjesto u slalomu.
  • Džejn Torvil i Kristofer Din, plesni klizački par iz Velike Britanije, su svojim nastupom osvojili maksimalne ocene za umetnički utisak.
  • Nakon 14. ZOI Sarajevu je, uz prelepe olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih komfornih stanova, više lepih hotela i mnogo toga drugog, a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mesta.
  • Izložba o olimpijskom Sarajevu obišla je 1640 gradova bivše Jugoslavije i sveta.

Maskota[uredi | uredi izvor]

Vučko, zvanična maskota XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984.

Čitaoci jugoslovenskih novina su zamoljeni da odaberu maskotu Zimskih olimpijskih igara 1984. među 6 finalista. Pobednik je bio Vučko, mali vuk, kojeg je dizajnirao slovenački dizajner i crtač Jože Trobec. Vučko je simbolizovao želju ljudi da se sprijatelje sa životinjama. Prema MOK-u, Vučko je pomogao da se promene predrasude o vuku kao zastrašujućoj i krvožednoj životinji.[3]

Ostali finalisti su bili veverica, jagnje, divokoza, bodljikavo prase i grudva snega.

Spisak sportova[uredi | uredi izvor]

Medalje[uredi | uredi izvor]

Izgled medalje: na prednjoj strani je zvanični amblem, stilizovana snežna pahulja koju je dizajnirao Miroslav Antonič iznad koje se nalaze Olimpijski krugovi. Po obodu kruga je ispisan tekst XIV Zimske Olimpijske Igre - Sarajevo 1984. Na zadnjoj strani je stilizovana glava atletičara krunisanog lovorovim vencem.[4] Ukupno je napravljeno 285 medalja u kovnici Majdanpek, a 222 su dodeljene.[4]

Međunarodni olimpijski komitet ne priznaje opšte bodovanje po državama; tabele s medaljama imaju informativnu svrhu. Tabela po državama se zasniva na broju osvojenih medalja, sa zlatnim koje imaju prednost u odnosu na srebrne i bronzane. Pobeda tima računa se kao jedna medalja.[5]

Tabela medalja osvojenih na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine:

Zimske olimpijske igre 1984.
Mesto Država Ukupno
1 Istočna Nemačka Istočna Nemačka 9 9 6 24
2  Sovjetski Savez 6 10 9 25
3  Sjedinjene Američke Države 4 4 0 8
4  Finska 4 3 6 13
5  Švedska 4 2 2 8
6  Norveška 3 2 4 9
7   Švajcarska 2 2 1 5
8  Kanada 2 1 1 4
Njemačka Zapadna Nemačka 2 1 1 4
10  Italija 2 0 0 2
11  Ujedinjeno Kraljevstvo 1 0 0 1
12 Češka Čehoslovačka 0 2 4 6
13  Francuska 0 1 2 3
14  Japan 0 1 0 1
SFR Jugoslavija 0 1 0 1
16  Lihtenštajn 0 0 2 2
17  Austrija 0 0 1 1
39 39 39 117

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]