Natrijum sulfat
| |||
Nazivi | |||
---|---|---|---|
Drugi nazivi | |||
Identifikacija | |||
ECHA InfoCard | 100.028.928 | ||
E-brojevi | E514(i) (regulator kiselosti, ...) | ||
RTECS | WE1650000 | ||
Svojstva | |||
Na2SO4 | |||
Molarna masa | 142,04 g/mol (anhidratni) 322,20 g/mol (dekahidrat) | ||
Agregatno stanje | bela kristalna materija higroskopna | ||
Gustina | 2,664 g/cm³ (anhidrat) 1.464 g/cm³ (dekahidrat) | ||
Tačka topljenja | 884 °C (anhidrat) 32.4 °C (dekahidrat) | ||
Tačka ključanja | 1429 °C (anhidrat) | ||
4.76 g/100 ml (0 °C) 42.7 g/100 ml (100 °C) | |||
Rastvorljivost | nerastvoran u etanolu | ||
Indeks refrakcije (nD) | 1.468 (anhidrat) 1.394 (dekahidrat) | ||
Struktura | |||
Kristalna rešetka/struktura | ortorombična ili heksagonalna (anhidrat) monoklinski (dekahidrat) | ||
Opasnosti | |||
Opasnost u toku rada | Iritantna | ||
Bezbednost prilikom rukovanja | ICSC 0952 | ||
NFPA 704 | |||
Tačka paljenja | ne-zapaljiva so | ||
Srodna jedinjenja | |||
Drugi anjoni
|
Natrijum selenat Natrijum telurat | ||
Drugi katjoni
|
Litium sulfat Kalijum sulfat Rubidijum sulfat Cezijum sulfat | ||
Srodna jedinjenja
|
Natrijum bisulfat Natrijum sulfit Natrijum persulfat | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |||
verifikuj (šta je ?) | |||
Reference infokutije | |||
Natrijum sulfat je so natrijuma i sumporne kiseline. U anhidratnoj formi, je beli kristalni prah sa hemijskom formulom Na2SO4, dok je kao dekahidrat poznat kao Glauberova so ili lat. sal mirabilis (čudesna so) sa formulom Na2SO4 ·10H2O. Sa godišnjom proizvodnjom od 6 miliona tona je jedna od najvažnijih trgovačkih hemikalija.
Natrijum sulfat se najviše koristi u proizvodnji deterdženata, u Kraftovom procesu proizvodnje papira. Oko dve trećine svetske proizvodnje se dobija iz mirabilita, prirodnog minerala u formi dekahidrata, te ostataka iz proizvodnje nekih hemijskih sirovina poput hlorovodonične kiseline.
Istorija
Hidrat natrijum sulfata je poznat i kao Glauberova so, koja je dobila ime po njemačko-holandskom farmakologu Johann Rudolf Glauberu (1604—1670), koji ju se otkrio u izvorima u Mađarskoj. On lično ju je nazvao lat. sal mirabilis čudesna so, zbog njenih medicinskih svojstava. Kristali se generalno koriste kao laksativ, dok nije otkrivena njena današnja primjena početkom 20. veka.[3]
U 18. veku Glauberova so se počela upotrebljavati kao sirovina u industrijskoj proizvodnji sode (natrijum karbonat), putem reakcije sa kalijum karbonatom. Pošto su se povećale potrebe za sodom, povećana je i potražnja za natrijum sulfatom.[4] Do tada, Leblancov proces, kojim se natrijum sulfat dobijao kao intermedijarni proizvod je bio glavni metod u proizvodnji sode.
Hemijske osobine
Natrijum sulfat je tipično jonsko jedinjenje. Postojanje slobodnih sulfata u rastvoru dokazuje se lakim formiranjem nerastvorljivih sulfata kada se takvi rastvori tretiraju solima koje sadrže jone barijuma Ba2+ ili olova Pb2+:
- Na2SO4 + BaCl2 → 2 NaCl + BaSO4
Natrijum sulfat je nereaktivan prema većini oksidujućih ili redukujućih agenasa. Na visokim temperaturama, može se pretvoriti u natrijum sulfid redukcijom sa ugljenikom (zagrevanje sa ugljem na visokoj temperaturi):[5]
- Na2SO4 + 2 °C→ Na2S + 2 CO2
Ova reakcija se koristila kao jedan od koraka za industrijsko dobijanje natrijum karbonata Leblankovim procesom, koji je kasnije zamenjen savremenijim Solvejevim procesom.
Natrijum sulfat reaguje sa sumpornom kiselinom da bi se dobio natrijum hidrogen karbonat (Natrijum bisulfat):[6][7]
- Na2SO4 + H2SO4 ⇌ 2 NaHSO4
Natrijum sulfat pokazuje umerenu sklonost da formira kompleksne soli. Jedine koje formira sa trovalentnim metalima NaAl(SO4)2 (nestabilan iznad 39 °C) i NaCr(SO4)2, za razliku od kalijum sulfata i amonijum sulfata koji formiraju dosta stabilnih kompleksnih soli. Kompleksne soli sa sulfatima nekih drugih alkalnih metala, kao što je Na2SO4·3K2SO4 mogu se naći i u prirodi u mineralu aftitalitu npr. formiranje kristala u reakciji natrijum sulfata sa kalijum hloridom koristi se kao osnova za proizvodnju kalijum sulfata, tj. veštačkog đubriva.[8] Druge kompleksne soli koje natrijum sulfat gradi su 3Na2SO4·CaSO4, 3Na2SO4·MgSO4 i NaF·Na2SO4.[9]
Fizičke osobine
Natrijum sulfat je veoma rastvorljiv u vodi. Njegova rastvorljivost se povećava čak i do deset puta na temperaturama od 0 °C do 32,384 °C, gde postiže maksimalnu vrednost od 49,7 g/100 ml. Iz vodenog rastvora na temperaturama do 32,384 °C kristalizuje kao dekahidrat Na2SO4·10 H2O, u obliku bezbojnih monokliničnih kristala. Na ovoj temperaturi kriva rastvorljivosti se menja, tj. rastvorljivost ostaje skoro potpuno ista bez obzira na povećanje temperature. Na toj temperaturi nastali dekahidrat — Na2SO4·10 H2O (Glauberova so) rastvara se u svojoj sopstvenoj kristalnoj vodi, zbog čega se ova temperatura od 32,384 °C koristi kao referentna vrednost za kalibraciju termometara.
Primena
Natrijum sulfat primenjuje se u industriji stakla, boja, hartije i tekstila; u medicine se upotrebljava kao blago purgativno sredstvo (za čišćenje).
Reference
- ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.
- ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ^ Zbigniew Szydlo: Water which does not wet hands: The Alchemy of Michael Sendivogius, 1994, London-Varšava, Poljska Akademija nauka
- ^ Fred Aftalion: A History of the International Chemical Industry, 1991, Philadelphia, University of Pennsylvania Press, pp. 11—16. ISBN 978-0-8122-1297-6.
- ^ „(Theory of non-equilibrium growth)”. 1. 1. 1990.
- ^ Merck Index (на језику: енглески), 20. 8. 2018, Приступљено 6. 2. 2019
- ^ Durant, F. C. (13. 12. 1968). „The McGraw-Hill Encyclopedia of Space. McGraw-Hill, New York, 1968. xii + 831 pp., illus. Through 31 Dec. 1968, $23.95; thereafter, $27.50”. Science. 162 (3859): 1259—1259. ISSN 0036-8075. doi:10.1126/science.162.3859.1259-a.
- ^ E., Garrett, Donald (2001). Sodium sulfate : handbook of deposits, processing, properties, and use. San Diego: Academic Press. ISBN 978-0-08-051733-9. OCLC 162129486.
- ^ 1869-1938., Mellor, Joseph William (1980). A comprehensive treatise on inorganic and theoretical chemistry. London: Longman. ISBN 978-0-582-46277-9. OCLC 219911286.
Spoljašnje veze
- Calculators: surface tensions, and densities, molarities and molalities of aqueous sodium sulfate