Karađorđevići

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Karađorđević
Karađorđević.gif
Država: * Kneževina Srbija
* Kraljevina Srbija
* Kraljevina Jugoslavija
Vladarska titula: * Vožd
* Knez Srbije
* Kralj Srbije
* Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca
* Kralj Jugoslavije
Plemićka titula: knez
Prvi vladar: Karađorđe Petrović
Posljednji vladar: Petar II Karađorđević
Aktuelni starješina: Aleksandar II Karađorđević
Smjena: Proglašenje FNRJ
Nacionalnost: Srpska
Vjera: Pravoslavna
Zvanična stranica Kraljevska porodica Srbije

Dinastija Karađorđević je srpska kraljevska porodica koja je vladala Srbijom i Jugoslavijom. Njen rodonačelnik je vožd Karađorđe Petrović. Na vlasti su bili 1804—1813, 1842—1858 i 1903—1945, kada je Jugoslavija postala republika.

Sadržaj

[uredi] Dinastija

Osnivač i rodonačelnik dinastije Karađorđevića je vožd Karađorđe Petrović koji je podigao Prvi srpski ustanak (1804). Po propasti Prvog srpskog ustanka (1813), Karađorđe se povukao iz Srbije.

Onda je 1815. izbio Drugi srpski ustanak pod vođstvom Miloša Obrenovića i uspostavila se dinastija Obrenovića na vlasti u Srbiji. Zaslugom ustavobranitelja na vlast u Srbiji je 1842. došao Karađorđev sin Aleksandar koji je bio na vlasti do 1858. godine kada je na Svetoandrejskoj skupštini ponovo vraćen na vlast knez Miloš Obrenović.

Posle majskog prevrata (1903) prestala je da postoji dinastija Obrenovića i na vlast je pozvan Aleksandrov sin, Karađorđev unuk Petar. Kraljevina je zvanično ukinuta 1945. godine, a kraljevska porodica je bila u egzilu. Sin kralja Petra II, princ Aleksandar, došao je sa suprugom 2001. godine u Srbiju i žive u dvoru na Dedinju.

Mauzolej Karađorđevića je na Oplencu kod Topole.

[uredi] Vladari

[uredi] Rodoslov

Karađorđeva žena bila je Jelena Jovanović. Imali su četiri ćerke i dva sina Aleksu i Aleksandra. Aleksa je imao samo jednog sina Đorđa, koji je imao sinove Aleksu i Božidara od kojih dalje nema potomaka. Aleksandar je imao desetoro dece od kojih je šestoro preživelo detinjstvo, njegovi sinovi Petar i Arsen imaju potomstvo koje je obuhvaćeno porodičnim pravilnicima iz 1909. i 1930. godine i koje danas čini dinastiju Karađorđević.

[uredi] Porodični pravilnik

Logo princa Aleksandra Karađorđevića
Kruna Kralja Petra Prvog Karađorđevića

Prema Porodičnom pravilniku za članove Kraljevskog doma iz 1909, članovi Kraljevskog doma su: kralj Petar I, njegovi sinovi — prestolonaslednik Aleksandar i kraljević Đorđe; njegova kći Jelena, do udaje njene; njegov brat knez Arsen Kara-Đorđević sa sinom knezom Pavlom A. Kara-Đorđevićem; potomstvo prestolonaslednika Aleksandra, kraljevića Đorđa i kneza Pavla (član 1). Prema članu 4 istog pravilnika, članovi Kraljevskog doma iz kuće kralja vladaoca i prestolonaslednika imaju titulu Kraljevskog visočanstva, a ostalim članovima Kraljevskog doma pripada titula Visočanstva.

Prema Porodičnom pravilniku za članove Kraljevskog doma iz 1930, članovi Kraljevskog doma su: kraljica supruga, živi preci kraljevi u pravoj liniji, a iz iste dinastije sa svojim suprugama, živi potomci kraljevi u pravoj liniji, sa svojim suprugama; rođena braća kraljeva i njihovi potomci sa svojim suprugama; sestre kralja vladaoca i svi ženski potomci do udaje; stric kralja Aleksandra I knez Arsen; knez Pavle sa suprugom i potomcima, ženskim potomcima do udaje. Prema članu 4 sinovi kralja vladaoca su kraljevići, a svi ostali članovi Kraljevskog doma su kneževi i kneginje od Jugoslavije. Svi nose titulu Kraljevskog visočanstva.

Pravilnici iz 1909. i 1930. su jedini koji su ikada doneti.

[uredi] Svi članovi Kraljevskog doma

[uredi] Starija linija (od kralja Petra I)

  1. Kralj Petar I Karađorđević (1844-1921), sin kneza Aleksandra
    1. Kneginja Jelena Karađorđević (1884-1962), kći kralja Petra I, udata za ruskog velikog kneza Ivana Konstantinoviča Romanova
    2. Kneginja Milena Karađorđević (1886-1887), kći kralja Petra I
    3. Kraljević Đorđe (Petrov) Karađorđević (1887-1972), sin kralja Petra I
    4. Kralj Aleksandar I Karađorđević (1888-1934), sin kralja Petra I
      1. Kralj Petar II Karađorđević (1923-1970), sin kralja Aleksandra I
        1. Prestolonaslednik Aleksandar (Petrov) Karađorđević (1945-), sin kralja Petra II, trenutni starešina kraljevskog doma; u javnosti se pojavljuje kao Nj. K. V. Prestolonaslednik Aleksandar II
          1. Petar (Aleksandrov) Karađorđević (1980-), sin Aleksandra Karađorđevića
          2. Filip (Aleksandrov) Karađorđević (1982-), sin Aleksandra Karađorđevića
          3. Aleksandar (Aleksandrov) Karađorđević (1982-), sin Aleksandra Karađorđevića
      2. Kraljević Tomislav Karađorđević (1928-2000), sin kralja Aleksandra I
        1. Nikola Karađorđević (1958-), sin kraljevića Tomislava
          1. Marija Karađorđević (1993-), kći Nikole Karađorđevića
        2. Katarina (Tomislavljeva) Karađorđević (1959-), kći kraljevića Tomislava, udata za Dezmonda de Silvu
        1. Đorđe (Tomislavljev) Karađorđević (1984-), sin kraljevića Tomislava
        2. Mihailo (Tomislavljev) Karađorđević (1985-), sin kraljevića Tomislava
      3. Kraljević Andrej Karađorđević (1929-1990), sin kralja Aleksandra I
        1. Tatjana Karađorđević (1957-), kći kraljevića Andreja, udata Gregorija Tune-Larsena
        2. Hristofor Karađorđević (1960-1994), sin kraljevića Andreja
        3. Lavinija Karađorđević (1961-), usvojena kći kraljevića Andreja, udavana za Erastosa Sidiropulosa (brak razveden) i Ostina Prišard-Levija
        4. Vladimir Karađorđević (1964-), sin kraljevića Andreja
        5. Dimitrije (Andrejev) Karađorđević (1965-), sin kraljevića Andreja
    5. Knez Andrija Karađorđević (1890-1890), sin kralja Petra I

[uredi] Mlađa linija (od kneza Arsena)

  1. knez Arsen Karađorđević (1859-1938), sin kneza Aleksandra, mlađi brat kralja Petra I
    1. Knez Pavle Karađorđević (1893-1976), sin kneza Arsena, knez-namesnik 1934-1941
      1. Knez Aleksandar (Pavlov) Karađorđević (1924-), sin kneza Pavla
        1. Dimitrije (Aleksandrov) Karađorđević(1958-)
        2. Mihailo (Aleksandrov) Karađorđević (1958-)
        3. Sergije Karađorđević (1963-)
        4. Jelena (Aleksandrova) Karađorđević (1963-), udata za Terija Gobera
        5. Dušan Karađorđević (1977-)
      2. Knez Nikola Karađorđević (1928-1954)
      3. Kneginja Jelisaveta Karađorđević (1936-), udavana za Hauarda Oksenberga (brak razveden, ćerke Kristina i Katarina Oksenberg), Nila Balfura (brak razveden, sin Nikolas Avgustus Balfur) i Manuela Uljou Elijasa (preminuo)

[uredi] Porodično stablo

KaradjordjeviciFamilyTree.png

[uredi] Veza sa dinastijom Nemanjića

Između dve najveće srpske vladarske porodice (Nemanjići i Karađorđevići) postoji krvna veza.

Ona doduše nije direktna nasledna (po muškoj liniji), već uključuje nekoliko bočnih grana, preko drugih evropskih vladarskih porodica (Kotromanići, Celjski, Habzburzi, portugalska i rumunska kraljevska porodica).

  1. Zavida (XI vek-posle 1127), srpski župan
  2. Stefan Nemanja (1113-1199) (Sveti Simeon Mirotočivi), Veliki župan srpski - supruga Ana (Sv. Anastasia)
  3. Stefan Prvovenčani (1165-1227) (Sveti Simon) Kralj srpski - supruga Ana, unuka venecijanskog dužda Enrika Dandola
  4. Stefan Uroš I, (1221-1280) (monah Simeon) Kralj srpski - supruga Jelena (Sv. Jelena) Princeza od Anžuj- Sicilije
  5. Stefan Dragutin (1251-1315) (Sv. Teoktist) Kralj srpski, Kralj sremski - supruga Katalena, ugarska Princeza
  6. Jelisaveta (1270-1331) - suprug Stefan I Kotromanić, Ban bosanski
  1. Stefan II Kotromanić (1292-1353) Ban Bosanski - supruga Elizabeta Pjast, kujavska Princeza
  2. Katarina Kotromanić (1336-1396) - suprug Herman grof Celjski
  3. Herman II grof Celjski (1365-1436) - supruga Ana, Grofica od Šaunberga
  4. Barbara Celjska (1392-1451) - suprug Sigismund od Luksemburga, Kralj ugarski, češki i nemački. Car rimski
  5. Elizabeta Luksemburška (1409-1442) - suprug Albreht II [1] Vojvoda austrijski, Kralj ugarski češki i rimski
  6. Elizabeta Habzburška (1437-1505) - suprug Kazimir IV [2] grof Jagelon, Veliki knez litvanski, Kralj poljski
  7. Vladislav II Jagelonac (1456-1516) Kralj češki i ugarski - supruga Ana [3] Grofica od Kandala
  8. Ana Jagelonska (1503-1547) - suprug Ferdinand I Nadvojvoda austrijski, Kralj češki, Car rimski
  9. Karl II Nadvojvoda štajerski - supruga Marija [4] Vojvotkinja bavarska
  10. Ferdinand II (1578-1637) Car rimski, Kralj ugarski i češki - supruga Marija Ana [5], Vojvotkinja bavarska
  11. Ferdinand III (1608-1657) Car rimski, Kralj ugarski i češki - supruga Marija Ana [6], Infantkinja španska
  12. Leopold I (1640-1705) Car rimski, Kralj ugarski i češki - supruga Eleonora [7], Grofica Palatinata rajnskog
  13. Marija Ana Jozefa (1683-1754) - suprug Žuan V [8] od Bragance, Kralj portugalski i algarveški
  14. Pedro III od Portugala (1717-1786) Kralj portugalski i algarveški - supruga Marija [9] Kraljica portugalska i algarveška
  15. Žuan VI (1767-1826) Kralj portugalski i algarveški, Car brazilski - supruga Šarlota [10] Kraljica portugalska i španska princeza
  16. Pedro IV (I) (1798-1834) Kralj portugalski i algarveški, Car brazilski - supruga Leopoldina [11] Nadvojvotkinja austrijska
  17. Marija II od Portugala (1819-1853) Kraljica portugalska i algarveška, - suprug Ferdinand [12] Princ Saks-Koburg Gotski, Kralj-suprug portugalski i algarveški
  18. Antonija (1845-1913) - suprug Leopold [13] Princ hoencoleriski
  19. Ferdinand (1865-1927) Kralj rumunski - supruga Marija [14], Princeza britanska i Saks- Koburg gotska
  1. Marija (1900-1961) - suprug Aleksandar I Karađorđević, Kralj Srpsko-hrvatsko- slovenački, Kralj jugoslovenski
  2. Petar II (1923-1970) Kralj jugoslovenski - supruga Aleksandra, Princeza grčka i danska
  3. Aleksandar II (1945-) Titularni Kralj srpski i jugoslovenski - supruga Katarina Batis
  4. Petar (1980-), Filip, Aleksandar, Kraljevići, Prinčevi srpski i jugoslovenski

* Sve gornje spoljašnje veze (obeležene brojevima u uglastim zagradama) vode ka člancima na engleskoj Vikipediji

[uredi] Spoljašnje veze

Sa drugih Vikimedijinih projekata :

Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici