Karađorđevići
| Karađorđević |
|||
|---|---|---|---|
| Država: | * Kneževina Srbija * Kraljevina Srbija * Kraljevina Jugoslavija |
||
| Vladarska titula: | * Vožd * Knez Srbije * Kralj Srbije * Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca * Kralj Jugoslavije |
||
| Plemićka titula: | knez | ||
| Prvi vladar: | Karađorđe Petrović | ||
| Posljednji vladar: | Petar II Karađorđević | ||
| Aktuelni starješina: | Aleksandar II Karađorđević | ||
| Smjena: | Proglašenje FNRJ | ||
| Nacionalnost: | Srpska | ||
| Vjera: | Pravoslavna | ||
| Zvanična stranica | Kraljevska porodica Srbije | ||
Dinastija Karađorđević je srpska kraljevska porodica koja je vladala Srbijom i Jugoslavijom. Njen rodonačelnik je vožd Karađorđe Petrović. Na vlasti su bili 1804—1813, 1842—1858 i 1903—1945, kada je Jugoslavija postala republika.
Sadržaj |
[uredi] Dinastija
Osnivač i rodonačelnik dinastije Karađorđevića je vožd Karađorđe Petrović koji je podigao Prvi srpski ustanak (1804). Po propasti Prvog srpskog ustanka (1813), Karađorđe se povukao iz Srbije.
Onda je 1815. izbio Drugi srpski ustanak pod vođstvom Miloša Obrenovića i uspostavila se dinastija Obrenovića na vlasti u Srbiji. Zaslugom ustavobranitelja na vlast u Srbiji je 1842. došao Karađorđev sin Aleksandar koji je bio na vlasti do 1858. godine kada je na Svetoandrejskoj skupštini ponovo vraćen na vlast knez Miloš Obrenović.
Posle majskog prevrata (1903) prestala je da postoji dinastija Obrenovića i na vlast je pozvan Aleksandrov sin, Karađorđev unuk Petar. Kraljevina je zvanično ukinuta 1945. godine, a kraljevska porodica je bila u egzilu. Sin kralja Petra II, princ Aleksandar, došao je sa suprugom 2001. godine u Srbiju i žive u dvoru na Dedinju.
Mauzolej Karađorđevića je na Oplencu kod Topole.
[uredi] Vladari
- 1804 — 1813. vožd Karađorđe Petrović (1762—1817)
- 1842 — 1858. knez Aleksandar Karađorđević (1806—1885), knez Srbije
- 1903 — 1921. kralj Petar I Karađorđević (1844—1921), kralj Srbije 1903 — 1918, kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 1918 — 1921.
- 1921 — 1934. kralj Aleksandar I Karađorđević (1888—1934), kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 1921 — 1929, kralj Jugoslavije 1929 — 1934.
- 1934 — 1941. Namesništvo na čelu sa knezom Pavlom Karađorđevićem (1893—1976)
- 1941 — 1945. kralj Petar II Karađorđević (1923—1970), kralj Jugoslavije (1941 — 1945)
[uredi] Rodoslov
Karađorđeva žena bila je Jelena Jovanović. Imali su četiri ćerke i dva sina Aleksu i Aleksandra. Aleksa je imao samo jednog sina Đorđa, koji je imao sinove Aleksu i Božidara od kojih dalje nema potomaka. Aleksandar je imao desetoro dece od kojih je šestoro preživelo detinjstvo, njegovi sinovi Petar i Arsen imaju potomstvo koje je obuhvaćeno porodičnim pravilnicima iz 1909. i 1930. godine i koje danas čini dinastiju Karađorđević.
- Sava (1793-1847), udata za Antonija Ristića, zvani Pljakići
- Sarka (1795-1852), udata za Nikolu Kara-Markovića, pa za Teodora Tošu Bojanića
- Pola (1797-1812), udata za Jovicu Milanovića
- Stamenka (1799-1875), udata za Dimitrija Ristića (?-1834), pa za Iliju Čarapića (1792-1844)
- Aleksa (1801-1830) i Marija Trokin (?-1827)
- Đorđe (1827-1884) i Sara Anastasijević (1836-1931), ćerka kapetana Miše
- Aleksa (1859-1920) i Darija Prat (1859-1938)
- Božidar (1862-1908)
- Đorđe (1827-1884) i Sara Anastasijević (1836-1931), ćerka kapetana Miše
- Aleksandar (1806-1885) i Persida Nenadović (1813-1873)
- Poleksija (1833-1914), udata za Konstantina Nikolajevića (1821-1877), pa za Aleksandra Prešerna
- Kleopatra (1835-1855), udata za Milana Petronijevića (1831-1914)
- Petar I (1844-1921) i Zorka Petrović-Njegoš (1864-1890) - njihovi potomci čine stariju granu kraljevskog doma Karađorđevića
- Jelena (1846-1867), udata za Đorđa Simića (1843-1921)
- Đorđe (1856-1889), nije se ženio, nema potomaka
- Arsen (1859-1938) i Aurora Pavlova Demidov (1873-1904) - njihovi potomci čine mlađu granu kraljevskog doma Karađorđevića
[uredi] Porodični pravilnik
Prema Porodičnom pravilniku za članove Kraljevskog doma iz 1909, članovi Kraljevskog doma su: kralj Petar I, njegovi sinovi — prestolonaslednik Aleksandar i kraljević Đorđe; njegova kći Jelena, do udaje njene; njegov brat knez Arsen Kara-Đorđević sa sinom knezom Pavlom A. Kara-Đorđevićem; potomstvo prestolonaslednika Aleksandra, kraljevića Đorđa i kneza Pavla (član 1). Prema članu 4 istog pravilnika, članovi Kraljevskog doma iz kuće kralja vladaoca i prestolonaslednika imaju titulu Kraljevskog visočanstva, a ostalim članovima Kraljevskog doma pripada titula Visočanstva.
Prema Porodičnom pravilniku za članove Kraljevskog doma iz 1930, članovi Kraljevskog doma su: kraljica supruga, živi preci kraljevi u pravoj liniji, a iz iste dinastije sa svojim suprugama, živi potomci kraljevi u pravoj liniji, sa svojim suprugama; rođena braća kraljeva i njihovi potomci sa svojim suprugama; sestre kralja vladaoca i svi ženski potomci do udaje; stric kralja Aleksandra I knez Arsen; knez Pavle sa suprugom i potomcima, ženskim potomcima do udaje. Prema članu 4 sinovi kralja vladaoca su kraljevići, a svi ostali članovi Kraljevskog doma su kneževi i kneginje od Jugoslavije. Svi nose titulu Kraljevskog visočanstva.
Pravilnici iz 1909. i 1930. su jedini koji su ikada doneti.
[uredi] Svi članovi Kraljevskog doma
[uredi] Starija linija (od kralja Petra I)
- Kralj Petar I Karađorđević (1844-1921), sin kneza Aleksandra
- Kneginja Zorka Karađorđević (rođena kao Ljubica) (1864-1890), supruga kralja Petra I, kći crnogorskog kralja Nikole I
- Kneginja Jelena Karađorđević (1884-1962), kći kralja Petra I, udata za ruskog velikog kneza Ivana Konstantinoviča Romanova
- Kneginja Milena Karađorđević (1886-1887), kći kralja Petra I
- Kraljević Đorđe (Petrov) Karađorđević (1887-1972), sin kralja Petra I
- Radmila Karađorđević (1907-1993), supruga kraljevića Đorđa
- Kralj Aleksandar I Karađorđević (1888-1934), sin kralja Petra I
- Kraljica Marija Karađorđević (1900-1961), supruga kralja Aleksandra I, kći rumunskog Kralja Ferdinanda I
- Kralj Petar II Karađorđević (1923-1970), sin kralja Aleksandra I
- Kraljica Aleksandra Karađorđević (el: Αλεξάνδρα) (1921-1993), supruga kralja Petra II, kći grčkog kralja Aleksandrosa I
- Prestolonaslednik Aleksandar (Petrov) Karađorđević (1945-), sin kralja Petra II, trenutni starešina kraljevskog doma; u javnosti se pojavljuje kao Nj. K. V. Prestolonaslednik Aleksandar II
- (Marija da Glorija od Orleana i Bragance (1946-), prva supruga Aleksandra Karađorđevića, do 1983.)
- Petar (Aleksandrov) Karađorđević (1980-), sin Aleksandra Karađorđevića
- Filip (Aleksandrov) Karađorđević (1982-), sin Aleksandra Karađorđevića
- Aleksandar (Aleksandrov) Karađorđević (1982-), sin Aleksandra Karađorđevića
- Katarina Karađorđević (1943-), supruga Aleksandra Karađorđevića
- Kraljević Tomislav Karađorđević (1928-2000), sin kralja Aleksandra I
- (Margarita od Badena (1932-), prva supruga kraljevića Tomislava, do 1982.)
- Nikola Karađorđević (1958-), sin kraljevića Tomislava
- Ljiljana Karađorđević (1959-), supruga Nikole Karađorđevića
- Marija Karađorđević (1993-), kći Nikole Karađorđevića
- Katarina (Tomislavljeva) Karađorđević (1959-), kći kraljevića Tomislava, udata za Dezmonda de Silvu
- Linda Karađorđević (1949-), supruga kraljevića Tomislava
- Đorđe (Tomislavljev) Karađorđević (1984-), sin kraljevića Tomislava
- Mihailo (Tomislavljev) Karađorđević (1985-), sin kraljevića Tomislava
- Kraljević Andrej Karađorđević (1929-1990), sin kralja Aleksandra I
- Eva-Marija Karađorđević (rođena kao Milica) (1926-), supruga kraljevića Andreja
- Tatjana Karađorđević (1957-), kći kraljevića Andreja, udata Gregorija Tune-Larsena
- Hristofor Karađorđević (1960-1994), sin kraljevića Andreja
- Lavinija Karađorđević (1961-), usvojena kći kraljevića Andreja, udavana za Erastosa Sidiropulosa (brak razveden) i Ostina Prišard-Levija
- Vladimir Karađorđević (1964-), sin kraljevića Andreja
- Brigita Karađorđević (Brigitte) (1956-), supruga Vladimira Karađorđevića
- Dimitrije (Andrejev) Karađorđević (1965-), sin kraljevića Andreja
- Knez Andrija Karađorđević (1890-1890), sin kralja Petra I
[uredi] Mlađa linija (od kneza Arsena)
- knez Arsen Karađorđević (1859-1938), sin kneza Aleksandra, mlađi brat kralja Petra I
- Knez Pavle Karađorđević (1893-1976), sin kneza Arsena, knez-namesnik 1934-1941
- Kneginja Olga Karađorđević (1903-1997), supruga kneza Pavla, unuka grčkog kralja Jorgosa I
- Knez Aleksandar (Pavlov) Karađorđević (1924-), sin kneza Pavla
- Barbara Karađorđević (1942), supruga kneza Aleksandra (1942-)
- Dimitrije (Aleksandrov) Karađorđević(1958-)
- Mihailo (Aleksandrov) Karađorđević (1958-)
- Sergije Karađorđević (1963-)
- Jelena (Aleksandrova) Karađorđević (1963-), udata za Terija Gobera
- Dušan Karađorđević (1977-)
- Knez Nikola Karađorđević (1928-1954)
- Kneginja Jelisaveta Karađorđević (1936-), udavana za Hauarda Oksenberga (brak razveden, ćerke Kristina i Katarina Oksenberg), Nila Balfura (brak razveden, sin Nikolas Avgustus Balfur) i Manuela Uljou Elijasa (preminuo)
- Knez Pavle Karađorđević (1893-1976), sin kneza Arsena, knez-namesnik 1934-1941
[uredi] Porodično stablo
[uredi] Veza sa dinastijom Nemanjića
Između dve najveće srpske vladarske porodice (Nemanjići i Karađorđevići) postoji krvna veza.
Ona doduše nije direktna nasledna (po muškoj liniji), već uključuje nekoliko bočnih grana, preko drugih evropskih vladarskih porodica (Kotromanići, Celjski, Habzburzi, portugalska i rumunska kraljevska porodica).
- Zavida (XI vek-posle 1127), srpski župan
- Stefan Nemanja (1113-1199) (Sveti Simeon Mirotočivi), Veliki župan srpski - supruga Ana (Sv. Anastasia)
- Stefan Prvovenčani (1165-1227) (Sveti Simon) Kralj srpski - supruga Ana, unuka venecijanskog dužda Enrika Dandola
- Stefan Uroš I, (1221-1280) (monah Simeon) Kralj srpski - supruga Jelena (Sv. Jelena) Princeza od Anžuj- Sicilije
- Stefan Dragutin (1251-1315) (Sv. Teoktist) Kralj srpski, Kralj sremski - supruga Katalena, ugarska Princeza
- Jelisaveta (1270-1331) - suprug Stefan I Kotromanić, Ban bosanski
- Stefan II Kotromanić (1292-1353) Ban Bosanski - supruga Elizabeta Pjast, kujavska Princeza
- Katarina Kotromanić (1336-1396) - suprug Herman grof Celjski
- Herman II grof Celjski (1365-1436) - supruga Ana, Grofica od Šaunberga
- Barbara Celjska (1392-1451) - suprug Sigismund od Luksemburga, Kralj ugarski, češki i nemački. Car rimski
- Elizabeta Luksemburška (1409-1442) - suprug Albreht II [1] Vojvoda austrijski, Kralj ugarski češki i rimski
- Elizabeta Habzburška (1437-1505) - suprug Kazimir IV [2] grof Jagelon, Veliki knez litvanski, Kralj poljski
- Vladislav II Jagelonac (1456-1516) Kralj češki i ugarski - supruga Ana [3] Grofica od Kandala
- Ana Jagelonska (1503-1547) - suprug Ferdinand I Nadvojvoda austrijski, Kralj češki, Car rimski
- Karl II Nadvojvoda štajerski - supruga Marija [4] Vojvotkinja bavarska
- Ferdinand II (1578-1637) Car rimski, Kralj ugarski i češki - supruga Marija Ana [5], Vojvotkinja bavarska
- Ferdinand III (1608-1657) Car rimski, Kralj ugarski i češki - supruga Marija Ana [6], Infantkinja španska
- Leopold I (1640-1705) Car rimski, Kralj ugarski i češki - supruga Eleonora [7], Grofica Palatinata rajnskog
- Marija Ana Jozefa (1683-1754) - suprug Žuan V [8] od Bragance, Kralj portugalski i algarveški
- Pedro III od Portugala (1717-1786) Kralj portugalski i algarveški - supruga Marija [9] Kraljica portugalska i algarveška
- Žuan VI (1767-1826) Kralj portugalski i algarveški, Car brazilski - supruga Šarlota [10] Kraljica portugalska i španska princeza
- Pedro IV (I) (1798-1834) Kralj portugalski i algarveški, Car brazilski - supruga Leopoldina [11] Nadvojvotkinja austrijska
- Marija II od Portugala (1819-1853) Kraljica portugalska i algarveška, - suprug Ferdinand [12] Princ Saks-Koburg Gotski, Kralj-suprug portugalski i algarveški
- Antonija (1845-1913) - suprug Leopold [13] Princ hoencoleriski
- Ferdinand (1865-1927) Kralj rumunski - supruga Marija [14], Princeza britanska i Saks- Koburg gotska
- Marija (1900-1961) - suprug Aleksandar I Karađorđević, Kralj Srpsko-hrvatsko- slovenački, Kralj jugoslovenski
- Petar II (1923-1970) Kralj jugoslovenski - supruga Aleksandra, Princeza grčka i danska
- Aleksandar II (1945-) Titularni Kralj srpski i jugoslovenski - supruga Katarina Batis
- Petar (1980-), Filip, Aleksandar, Kraljevići, Prinčevi srpski i jugoslovenski
* Sve gornje spoljašnje veze (obeležene brojevima u uglastim zagradama) vode ka člancima na engleskoj Vikipediji
[uredi] Spoljašnje veze
- Zvanična stranica Karađorđevića
- Karađorđe — začetnik dinastije Karađorđević
- Karađorđevići - digitalna NBS
- Dinastija Karađorđevića ((en))
- Žene srpskog ustanka
- Karađorđevići Video materijal
- Rodoslovne tablice (A. Ivić)|Rodoslovne tablice srpskih dinastija i vlastele
- Zvaničan video kanal kraljevske porodice na sajtu youtube.com
- Za zlato Karađorđevića nadležna je Vlada Srbije („Politika“, 11. septembar 2009)
- RTRS: Dokumentarni film o kraljevskoj porodici Karađorđević: Deset godina u Otadžbini, 22.07.2011. ((sr))
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
