Dejvisov moreuz

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dejvisov prolaz, koji leži između Grenlanda i Bafinovog ostrva u Nunavutu, Kanada
  Kvebek
  Regioni van Kanade (Grenland, Island)

Dejvisov prolaz (engl. Davis Strait, franc. Détroit de Davis) je morska površina između Grenlanda i Bafinovog ostrva. Dubina vode iznosi 1-2 km. Prolaz je dobio ime po engleskom istraživaču Džonu Dejvisu (John Davis, 1550-1605) koji je istraživao to područje u potrazi za Sjeverozapadnim prolazom (engl. Northwest Passage).[1][2][3][4] Prolaz je poznat po svojim visokim plimama, koje dostižu visinu od 10-20 metara.

Opseg[uredi | uredi izvor]

Međunarodna hidrografska organizacija definiše granice Dejvisovog moreuza na sledeći način:[5]

Na severu. Južna granica Bafinovog zaliva [paralela od 70° severno između Grenlanda i Bafinove zemlje].

Na Istoku. Jugozapadna obala Grenlanda.

Na jugu. Paralela od 60° severno između Grenlanda i Labradora.

Na Zapadu. Istočna granica Severozapadnih prolaza južno od 70° severno [istočna obala Bafinovog ostrva do Istočnog Blafa, njegov jugoistočni kraj] i Hadsonovog moreuza [linija od Istočnog Blafa, jugoistočni kraj Bafinovog ostrva (61° 53′ N 65° 57′ W / 61.883° S; 65.950° Z / 61.883; -65.950), do Pojnt Meridijana, zapadnog ekstrema ostrva Niži Savidž, duž obale do njegovog jugozapadnog ekstrema, a zatim linije preko do zapadnog ekstrema Rezolucionog ostrva, preko njegove jugozapadne obale do Haton Hidlanda, njegove južne tačke, zatim linija do rta Čidli, Labrador (60° 24′ N 64° 26′ W / 60.400° S; 64.433° Z / 60.400; -64.433)].

Geologija[uredi | uredi izvor]

Obala Dejvisovog moreuza u zapadnom Grenlandu
Ledeni bregovi oko ostrva Lejdi Franklin, Nunavut.

Pod Dejvisovim moreuzom nalaze se složene geološke karakteristike zakopanih grabena (slivova) i grebena, formiranih rasedom Ungava tokom paleogena pre od oko 45 miliona do 62 miliona godina. Proklizavanje je prenelo tektonsko kretanje ploča u Labradorskom moru u Bafinov zaliv. To je najširi moreuz na svetu.

Dubina[uredi | uredi izvor]

Sa dubinom vode od jedne do dve hiljade metara, moreuz je znatno plići od Labradorskog mora na jugu.

Plima i oseka[uredi | uredi izvor]

Tesnac je poznat po svojim moćnim plimama koje se kreću od 30 do 60 stopa (9,1 do 18,3 m), što je obeshrabrilo mnoge ranije istraživače.

Nafta i gas[uredi | uredi izvor]

Američki geološki institut je procenio da se najmanje 13% svetskih neotkrivenih nalazišta nafte i 30% svetskih neotkrivenih gasnih džepova nalazi na Arktiku, sa morima oko Grenlanda koja potencijalno sadrže velike količine prirodnog gasa i manje količine sirove nafte i tečnog prirodnog gasa.[6][7] Ovo je navelo Grenlandskog ministra i pokrajinsko veće da ponude veliki broj priobalskih koncesija za potencijalno vađenje ugljovodonika (nafta i gas). Najveće koncesione površine nalaze se u zapadnim morima Grenlanda, prvenstveno u Dejvisovom moreuzu i Bafinovom zalivu, kao i nekoliko manjih koncesija u Grenlandskom moru na istoku.[8][9][10][11]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Northwest passage”. Merriam-Webster Online Dictionary. 
  2. ^ Mitchell, Alanna (5. 2. 2000). „The Northwest Passage Thawed”. The Globe and Mail. str. A9. Arhivirano iz originala 30. 7. 2007. g. 
  3. ^ Brigham, L.; McCalla, R.; Cunningham, E.; et al. (2009). Brigham, L.; Santos-Pedro, V.M.; Juurmaa, K., ur. Arctic Marine Shipping Assessment (PDF) (Izveštaj). Norway: Protection of the Arctic Marine Environment (PAME), Arctic Council. Arhivirano iz originala (PDF) 16. 10. 2011. g. 
  4. ^ Østreng, Willy; Eger, Karl Magnus; Fløistad, Brit; et al. (2013). Shipping in Arctic Waters: A Comparison of the Northeast, Northwest and Trans Polar Passages. Springer. ISBN 978-3642167898. S2CID 41481012. doi:10.1007/978-3-642-16790-4. 
  5. ^ „Limits of Oceans and Seas, 3rd edition” (PDF). International Hydrographic Organization. 1953. Pristupljeno 28. 12. 2020. 
  6. ^ „90 Billion Barrels of Oil and 1,670 Trillion Cubic Feet of Natural Gas Assessed in the Arctic”. US Geological Survey (USGS). 23. 7. 2008. Pristupljeno 17. 4. 2016. 
  7. ^ „Assessment of Undiscovered Oil and Gas Resources of the West Greenland” (PDF). US Geological Survey (USGS). maj 2008. Pristupljeno 17. 4. 2016. 
  8. ^ Lisa Gregoire (15. 5. 2014). „Greenland pushing ahead with oil and gas development”. Nunatsiaq Online. Nunatsiaq News. Pristupljeno 17. 4. 2016. 
  9. ^ „Current Licences”. Bureau of Mineral and Petroleum (Greenland). Arhivirano iz originala 13. 5. 2016. g. Pristupljeno 17. 4. 2016. 
  10. ^ „Map of exclusive hydrocarbon licences” (PDF). Bureau of Mineral and Petroleum (Greenland). februar 2016. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 5. 2016. g. Pristupljeno 17. 4. 2016. 
  11. ^ „Approved Hydrocarbon Activities”. Bureau of Mineral and Petroleum (Greenland). 31. 10. 2015. Arhivirano iz originala 13. 5. 2016. g. Pristupljeno 17. 4. 2016. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gautier, Donald L.; Bird, Kenneth J.; Charpentier, Ronald R.; Grantz, Arthur; Houseknecht, David W.; Klett, Timothy R.; Moore, Thomas E.; Pitman, Janet K.; Schenk, Christopher J.; Schuenemeyer, John H.; Sørensen, Kai; Tennyson, Marilyn E.; Valin, Zenon C.; Wandrey, Craig J. (2009). „Assessment of Undiscovered Oil and Gas in the Arctic”. Science. 324 (5931): 1175—1179. Bibcode:2009Sci...324.1175G. PMID 19478178. S2CID 206517941. doi:10.1126/science.1169467. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]