Kapela vidovdanskih heroja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kapela vidovdanskih heroja
Kapela vidovdanskih heroja, 2012. godine
Opšte informacije
MestoSarajevo
OpštinaKoševo, Opština Centar
Država Bosna i Hercegovina

Kapela vidovdanskih heroja ili Kapela vidovdanskih junaka je pravoslavna kapela i mauzolej koja se nalazi na pravoslavnom groblju „Sveti arhangeli Georgije i Gavrilo” u Sarajevu.[a] U kripti kapele su sahranjeni svi članovi „Mlade Bosne” koji su učestvovali u Sarajevskom atentatu za koje se znalo gde su umrli i gde su sahranjeni.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kosti „vidovdanskih heroja” su nakon Prvog svjetskog rata 7. jula 1920. godine preneseni i sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu da bi tek 1939. godine nakon što je završena Kapela vidovdanskih heroja, njihove kosti bile konačno položene u kripti kapele ispod ploče sa natpisom što je ujedno ispod oltara koji se nalazi sa druge strane tog zida gde su urezana imena mladobosanaca. Jedino se unapred znalo da se neće naći kosti Lazara Đukića za kojeg nisu postojali podaci ni gde je umro ni gde je sahranjen. Od učesnika atentata koji su živeli dugo posle sloma Austrougarske i kraja Prvog svjetskog rata (zbog toga, između ostalog, nisu sahranjeni u kripti kapele) su Muhamed Mehmedbašić, Cvjetko Popović i Vaso Čubrilović.

Kosti Vladimira Gaćinovića (ideološkog vođe mladobosanaca) su naknadno iz Lozane (gdje je i otrovan 1917. godine) u Sarajevo preneseni 1934. godine i položeni u prvobitnu zajedničku grobnicu. I njegovi kosti su sahranjeni 1939. u kripti kapele. Na svim pisanim tragovima u najavi kapele stoji da će i njegovo ime biti urezano na ploči ali ostaje nejasno zašto nije jer na fotografijama sa otvaranja kapele nema njegovog imena.

Kapela je podignula crkvena opština Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu sa mitropolitom dabrobosanskim Petrom[b] na čelu. Kapelu je projektovao arhitekta Aleksandar Deroko u srpsko-vizantijskom stilu. Kapela vidovdanskih heroja čuva sećanje i na pravoslavno groblje staro nekoliko vekova koje se nekada nalazila na mestu današnje zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Zgrade prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine. Kada je podignuta ta zgrada, prastaro groblje je raščišćeno a jedan naročiti Odbor pregledao je sve vremenom ruinirane stare ploče i nadgrobne spomenike. Kapela je ozidana od tog starog kamena i to tako da su drevni natpisi uglavnom ispisanih crkvenoslovenskim pismom ostali vidljivi na fasadama. Na ploči ugrađenoj u kapelu na kojoj se nalazi natpis „Vidovdanski heroji” sa imenima vidovdanskih heroja stoje i Njegoševi stihovi simbolični za ideološko-slobodarsku orijentaciju čitavog vidovdanskog kulta srpstva: Blago tome ko dovijek živi imao se rašta i roditi.

U kripti kapele sahranjen je i arhimandrit Venijamin Nikolinović (1813–1916). Na groblju, blizu kapele, sahranjeni su i Staka Skenderova, Paulina Irbi i Gligorije Jeftanović.

Crkvena opština Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu je upravljala grobljem „Sveti arhangeli Georgije i Gavrilo” sve do 2002. godine kada je uprava preneta na KJKP „Pokop” koje je nakon pauze od 1965. godine ponovo aktivirano. Proces vraćanja kapele u posed Srpske pravoslavne crkve pokrenut je 2017. godine tako da od 2017. godine crkvena opština SPC u Sarajevu je vlasnik celog groblja.[2]

Oštećena je u vandalskom napadu 1996. godine. Radovi na uređenju kapele (obnova krova i stepeništa) započeti su pred stotu godišnjicu Sarajevskog atentata 2014. godine[3] a uspešno su završeni juna 2019. godine.[4]

Spisak sahranjenih[uredi | uredi izvor]

Natpis na kapeli sa imenima sahranjenih

U zajedničkoj grobnici sahranjeni su:

  1. Gavrilo Princip
  2. Bogdan Žerajić
  3. Vladimir Gaćinović
  4. Nedeljko Čabrinović
  5. Danilo Ilić
  6. Veljko Čubrilović
  7. Neđo Kerović
  8. Mitar Kerović
  9. Mihajlo Miško Jovanović
  10. Jakov Milović
  11. Trifko Grabež
  12. Marko Perin

Galerija[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Po nekim izvorima, groblje se zove „Sveti arhangeli Mihailo i Gavrilo” ili jednostavno „Sveti arhangeli”.
  2. ^ Kasnije Sveti Mitropolit Petar Dabrobosanski.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]