Korisnik:Miloš/Primer za 7. januar
Otprilike ovako treba da izgleda svaki dan, s tim što ću ceo poluautomatizovan postupak objasniti naknatno (Korisnik:Miloš).
Događaji[uredi | uredi izvor]
- 1598. na ruski presto je stupio Boris Godunov, posle smrti Fjodora I, poslednjeg cara iz dinastije Rjurikovič.
- 1610. italijanski astronom i matematičar Galileo Galilej otkrio je Jupiterove mesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto, danas poznate kao "galilejski meseci".
- 1789. na prvim predsedničkim izborima u SAD pobedio je vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington. Ponovo je izabran 1792., a 1796. je odbio da se kandiduje.
- 1807. Velika Britanija je proglasila blokadu Francuske i zemalja saveznica francuskog cara Napoleona I Bonaparte.
- 1920. trupe belih ruskog admirala Kolčaka predale se kod Krasnojarska.
- 1927. uspostavljena je redovna transatlantska telefonska veza između Londona i Njujorka.
- 1946. zapadne sile su priznale Austriju u granicama iz 1937.
- 1953. predsednik SAD Hari Truman je objavio da je u SAD izrađena hidrogenska bomba.
- 1979. kambodžanski pobunjenici su, uz pomoć vijetnamskih snaga nakon dvonedeljne opsade, zauzeli Pnom Pen i srušili vladu Crvenih Kmera Pola Pota. Smatra se da je za vreme režima Crvenih Kmera od aprila 1975. u Kambodži ubijeno ili umrlo od gladi i iscrpljenosti između milion i dva miliona ljudi.
- 1990. Krivi toranj u Pizi je prvi put posle 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi restauracije.
- 1992. avion Jugoslovenske narodne armije oborio je kod Novog Marofa u Hrvatskoj helikopter s posmatračima Evropske Zajednice. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru.
- 1997. u Alžiru je, u eksploziji bombe koju su u autobus podmetnuli islamski ekstremisti, poginulo najmanje 13 i ranjeno oko sto ljudi.
- 1997. u Alžiru je, u eksploziji bombe koju su u autobus podmetnuli islamski ekstremisti, poginulo najmanje 13 i ranjeno oko sto ljudi.
- 1998. Oslobodilačka vojska Kosova, koja se proglasila odgovornom za seriju napada na policijske stanice na Kosovu i Metohiji, preuzela je odgovornost i za terorističke akcije u Makedoniji, iako je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo povezanost OVK s bombaškim napadima u Makedoniji.
- 1999. Senat SAD počeo je suđenje u postupku smene (impičment) predsedniku SAD Bilu Klintonu, prvo posle više od 130 godina protiv aktuelnog šefa države. Klinton je bio optužen za krivokletstvo i opstrukciju pravde u aferi sa bivšom pripravnicom u Beloj kući Monikom Levinski.
- 2002. francuski legendarni modni kreator Iv Sen Loran povukao se iz sveta visoke mode. Modnu kuću osnovao je 1962., a proslavio se 1966. kolekcijom prvih smokinga za žene koji su postali modni hit.
- 2002. prilikom loženja božićnog badnjaka u gradskom parku u Beranama, u Crnoj Gori jake policijske snage sprečile su sukob između pristalica Srpske pravoslavne crkve i nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve i uhapsile više lica.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1844. rođena je Francuskinja Mari Bernar Subiru, Sveta Bernadet iz Lurda, koja je objavila da joj se prikazala Devica Marija. Od 1858. Lurd je postao jedno od glavnih hodočasničkih mesta u Evropi.
- 1847. rođen je srpski pisac, satiričar Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Bio je aktivan učesnik u socijalističkom pokretu Svetozara Markovića i saradnik prvih socijalističkih novina u Srbiji, a u svojim pripovetkama je, uz prizore iz seoskog života opisao ekonomsko propadanje sela krajem 19. veka. Neka od dela: Glava šećera, Šilo za ognjilo, Prva brazda).
- 1872. izašao je prvi srpski pozorišni list Pozorište, koji je pokrenulo Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. List je izlazio do 1908.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 1536. — umrla je engleska kraljica španskog porekla Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija VIII. Njihov razvod bez dozvole pape je izazvao englesku crkvenu reformaciju i raskid s rimokatoličansvom.
- 1932. — umro je francuski političar Andre Mažin. Kao ministar rata (1922—1924. i 1929—1932.) pokrenuo je izgradnju odbrambene linije utvrđenja duž francusko-nemačke granice, koja je po njemu dobila naziv "Mažino linija". Veliki odbrambeni sistem pokazao se nekorisnim u Drugom svetskom ratu, kada je nemačka vojska 1940. napala Francusku iz Belgije, zaobišavši "Mažino liniju“.
- 1943. — u Njujorku je umro Nikola Tesla, srpski naučnik i pronalazač na polju elektro-tehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti živeo je u SAD, gde je patentirao oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu. Među njima je i serija izuma (1896—1914.) koji čine temelj savremene radio-tehnike.
- 1989. — umro je japanski car Hirohito. Njegova vladavina od 1926. obeležena je agresivnom militarističkom politikom Japana (napad na Kinu 1931. i 1937., pakt s Hitlerom 1940.). Napadom na SAD (Perl Harbor 1941.) ušao je u Drugi svetski rat, u avgustu 1945. objavio je bezuslovnu kapitulaciju Japana, a 1946. se odrekao "božanskog porekla“. Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbe za ratne zločine.
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- (1. godine) po Gregorijanskom kalendaru (25. decembar po Julijanskom kalendaru), po hrišćanskom predanju, rođen je Isus Hristos. Ovaj praznik je u ranijoj, indoevropskoj tradiciji slavljen kao "dan rađanja novog boga/sunca", a u vezi je sa zimskom kratkodnevicom. Zbog razlike u kalendarima, 7. januara ga slave vernici Srpske pravoslavne crkve i još nekih pravoslavnih crkava, dok većina ostalih hrišćana praznik slavi 25. decembra.
- 1785. Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi su preleteli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrejanim vazduhom.