Niški incident

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Niški incident
Deo Drugog svetskog rata u Jugoslaviji

Spomenik izginulim crvenoarmejcima u "Niškom incidentu" 7. novembra 1944. godine
Vreme7. novembar 1944.
Mesto
vazdušni prostor iznad Niša
UzrokPogrešan obostrani utisak da su na drugoj strani Nemački avioni
Sukobljene strane
 SAD  SSSR
 Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije
Komandanti i vođe
Sjedinjene Američke Države Klarens T. "Curly" Edvinson Sovjetski Savez Aleksandar Koldunov
Sovjetski Savez Grigorij Kotov 
Jačina
27 P-38 Lajtning lovačka aviona Najverovatnije 2 grupe Jak-3 lovačka aviona
Sovjetske i Partizanske kopnene jedinice
Žrtve i gubici
od 3 do 7 P-38 aviona, od kojih je jedan prinudno sleteo
2 poginula
od 3 do 4 Jak-3 aviona
nekoliko uništenih vozila
31 poginulih
37 ranjenih

Niški incident je naziv za oružani sukob između savezničkih snaga, Crvene armije i američke avijacije. Ovaj incident se dogodio 7. novembra 1944. godine, ubrzo po oslobođanju Niša, u kome su bile smeštene snage Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Iznenada je avijacija Sjedinjenih Američkih Država napala grad Niš, a potom napala i kolonu vozila Crvene armije koja se kretala drumom Niš-Aleksinac.

Posledice ovog napada su nekoliko desetina mrtvih i ranjenih među vojnicima, ali i među civilima. Materijalna šteta je takođe bila značajna. Ubrzo je nastala vazdušna borba i oborena su tri američka i tri sovjetska aviona. Zvanična verzija američkih vojnih vlasti je da je došlo do greške i prijateljske vatre.

Posle oslobođenja Niša[uredi | uredi izvor]

Niš je oslobođen 14. oktobra 1944. i u njemu su smeštene komande jedinica NOVJ i Crvene armije. Crvena armija se spremala za nastavak napredovanja ka Beogradu dolinom Morave i veća količina vojske i vozila je premeštana ka severu. Na aerodromu u Nišu je prisutna avijacija 707. sovjetskog puka, a u Nišu je bila komanda 13. korpusa NOVJ pod komandom pukovnika Ljube Vučkovića.

Međutim u to doba se približavala 27-ma godišnjica Oktobarske socijalističke revolucije i za 7. novembar je planirana velika svečana parada koja je trebalo da se održi na gradskom trgu u Nišu i na kome je trebalo da učestvuju Moma Marković, Branko Popović, visoki sovjetski oficiri, članovi bugarske, sovjetske i engleske vojne misije. Obzirom da se tek oslobodio Niš i da su bile prisutne mnoge vojne jedinice, planirana je vojna parada. Govori istaknutih političara su održani, ali parada nije održana do kraja kako je planirano.

Napadi i bombardovanje[uredi | uredi izvor]

Prema svedočenju komesara grada Niša Branka Popovića, tokom parade su se nad gradskim trgom pojavili nepoznati lovci i počeli da mitraljiraju. Pretpostavilo se da je greška, pa jedan ruski avion poleteo sa aerodroma, doleteo blizu nepoznatog aviona, okrenuo krila i pokazao petokraku. Ruski avion je izmitraljiran i on je pao, pilot je poginuo. Tada uzleću drugi sovjetski avioni i nastaje potera na nebu.

Dugačka kolona motornih vozila Crvene armije, 6. gardijskog streljačkog korpusa, se kretala u pravcu Aleksinca kada je dva puta nadletela grupa od po 12 aviona lovaca. Crvenoarmejci su prepoznali američke avione i mahali su crvenim zastavama i belim peškirima, međutim avioni su iznenada počeli da mitraljiraju kolonu i prve bombe padaju oko 12 i 25. Kolona je ubrzo bila prekrivena gustim dimom i plamenom. U komandnom vozilu je ubijen general Kotov, komandant korpusa, a poginuli su i major Naumov, načelnik štaba korpusa, i major Nazarov, pomoćnik načelnika. Ukupno 32 mrtva i 37 ranjenih crvenoarmejaca.

Pored sovjetskih žrtava bilo je poginulih i među pripadnicima Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije. Vozilo štaba 47. srpske divizije je napadnuto na putu Niš-Stalać i poginuo je vozač. Komandant divizije i zamenik su preživeli. Kasnije je u izveštaju XIII korpusu NOVJ prijavljeno uništavanje lokomotive na pruzi i pogibiju železničara i ranjavanja dvojice.

Reakcije na incident[uredi | uredi izvor]

Staljin je za incident saznao od generala Antonova i uputio je pismo zapovedniku savezničkih vazduhoplovnih snaga na Mediteranu: "Ja sam se spremao da čestitam američkom predsedniku novi izbor, a vi ste nam čestitali 27 rođendan Velikog oktobra tako što ste nam ubili 34 vojnika, 39 ranili i uništili 20 kamiona."

Za dan 8. novembra je Saveznička komanda na Mediteranu izdala saopštenje: "Saveznički teški bombarderi sa baza u Italiji napali su tokom jučerašnjeg dana i po drugi put uzastopce nemačke linije za povlačenje iz Grčke. Isto tako napadnut je glavni drum u južnoj Jugoslaviji koji vodi iz Mitrovice prema Prijepolju i Sjenici."

Amerikanci su izdali saopštenje da je došlo do greške i da su piloti leteći od Fođe u Italiji pogrešili u navigaciji i umesto doline Ibra kojom su se kretale kolone nemačke grupe armija E, leteli više od sto kilometara odatle dolinom Morave i tu greškom napali sovjetsku kolonu vozila. Prema njihovoj verziji tada su sovjetski piloti u prijateljskoj razmeni vatre oborili 4 američka lovca.

Sovjetski zvaničnici nikad nisu poverovali u ovu priču, postoji svedočenje ruskog pilota Borisa Smirnova da je u jednoj olupini američkog lovca pronađena mapa na kojoj je Niš bio označen kao glavna meta.

Obeležja poginulima[uredi | uredi izvor]

Poginuli sovjetski piloti su sahranjeni ispred ulaza u bivši nacistički logor, pored žičane ograde. Postavljena je piramidalna ploča sa uklesanim imenima ubrzo posle događaja i stojala je tu sve do Titovog sukoba sa Informbiroom.[1] Posle toga se uklanjaju mnoga obeležja i spomenici sovjetskim vojnicima, premeštaju se grobovi sa više mesta u centralnoj Srbiji u Jagodinu, tada su premeštena tela sovjetskih pilota iz Niša u spomen kosturnicu.

Normalizacijom odnosa između Jugoslavije i SSSR se menja odnos prema spomenicima sovjetskim vojnicima po Srbiji pa se u Jagodini postavlja ploča sa imenima poginulim vojnicima i oficirima. Spomenički kompleks u Jagodini je obnovljen tek 2003. godine, a spomenik ispred logora u Nišu je postavljen 2015. godine.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Predavanje o "Niškom incidentu", Južne vesti, 8. novembar 2015.
  2. ^ U Nišu postavljen spomenik stradalim sovjetskim vojnicima, Južne vesti, 8. maj 2015.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]