Pređi na sadržaj

Spasoje Dragović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
spasoje dragović
Spasoje Dragović
Lični podaci
Datum rođenja(1919-05-10)10. maj 1919.
Mesto rođenjaVojkovići, kod Kolašina, Kraljevstvo SHS
Datum smrti6. april 1943.(1943-04-06) (23 god.)
Mesto smrtiKrčino brdo, kod Foče, ND Hrvatska
Profesijastudent prava
Delovanje
Član KPJ od1938.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
19411943.
Činpotporučnik JV u rezervi
U toku NOBpolitički komesar
čete u Lovćenskom bataljonu
Prve proleterske brigade
Heroj
Narodni heroj od10. jula 1953.

Spasoje Dragović (Vojkovići, kod Kolašina, 10. maj 1919Krčino brdo, kod Foče, 6. april 1943), student prava, učesnik Narodnooslobodilačka borba i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen 10. maja 1919. godine u selu Vojkovići, kod Kolašina. Osnovnu školu je završio u susednom selu Blatini, a gimnaziju u Kolašinu, Beranama i Peći. Godine 1938. je upisao Pravni fakultet u Beogradu, ali je iste godine upućen na odsluženje vojnog roka.

Vojni rok je odslužio u Mariboru, u Školi rezervnih oficira, gde je postao rezervni potporučnik. Posle odslužene vojske nastavio je studije. Za vreme studija, aktivno se uključio u rad studentskog revolucionarnog pokreta i učestvovao u mnogim akcijama. Godine 1938. postao je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Posle Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije, vratio se u rodni kraj i aktivno učestvovao u organizovanju ustanka u Kolašinu i okolini. U danima Trinaestojulskog ustnaka naroda Crne Gore učestvovao je u napadu na Kolašin i Bijelo Polje.

Kao komandir čete u Lovćenskom bataljonu, učestvovao je u napadu na Pljevlja, 1. decembra 1941. godine. Krajem decembra, iste godine, sa ostalim borcima Lovćenskog bataljona uključen je u sastav tada osnovane Prve proleterske udarne brigade.

Početkom 1942. godine učestvuje u borbama brigade u istočnoj Bosni: kod Međeđe, Rogatice, Vareša, na planini Zvijezdi i dr. Učesnik je Igmanskog marša, u januaru i borbi sa Italijanima na Ulogu, u maju 1942. godine.

Tokom maja i juna 1942. godine sa Prvim lovćenskim bataljonom Prve proleterske brigade učestvuje u borbama protiv četnika Pavla Đurišića u Crnoj Gori, a potom u pohodu proleetrskih brigada u Bosansku krajinu. Posebno se istakao u borbama: kod Konjica, Bugojna, Duvna, i Livna.

Tokom leta 1942. godine imenovan je za političkog komesara čete u Prvom lovćenskom bataljonu. Tokom iste godine učestvovao je u borbama za Ključ i Jajce, a početkom 1943. godine u borbama na Ivan planini, Čičevu i Glavatičevu.

Prilikom prelaza boraca Prve proleterske brigade preko Drine, u noći 5/6. april, Spasoje se među prvima prebacio preko reke i sa grupom borca formirao mostobran. Poginuo je sutradan, 6. aprila 1943. godine, u borbama s četnicima, na Krčinom brdu, kod Foče.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 10. jula 1953. godine proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije.

Literatura[uredi | uredi izvor]