Spisak dobitnika Nagrade AVNOJ-a
Appearance
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/33/Emblem_of_Yugoslavia_%281963%E2%80%931992%29.svg/300px-Emblem_of_Yugoslavia_%281963%E2%80%931992%29.svg.png)
Spisak dobitnika Nagrade AVNOJ-a - najviše državne nagrade Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), od uvođenja ove nagrade 1966. godine do raspada SFRJ, 1990. godine.
1960-e[uredi | uredi izvor]
1966.[uredi | uredi izvor]
Godine 1966. na čelu Odbora za dodelu nagrade bio je Josip Vidmar, predsednik Slovenačke akademije nauka i umetnosti, a nagrade je uručio Edvard Kardelj, tadašnji predsednik Savezne skupštine. Dobitnici Nagrade AVNOJ-a su bili:
- Antun Augustinčić, vajar
- Branko Žeželj, profesor Univerziteta
- Franc Kogoj, profesor Univerziteta
- Blaže Koneski, književnik i profesor Univerziteta
- Miroslav Krleža, književnik
- Petar Lubarda, slikar
- Ismet Mujezinović, slikar
- Pavle Savić, profesor Univerziteta
- Alojz Tavčar, profesor Univerziteta
- Kosta Todorović, profesor Univerziteta
- Jovan Hadži, profesor Univerziteta
- Rodoljub Čolaković, društveno-politički radnik i književnik.
1967.[uredi | uredi izvor]
- Ivo Andrić, književnik
- Mihailo Lalić, književnik
- dr Čedomir Simić, veterinar i profesor Univerziteta
1968.[uredi | uredi izvor]
- Velibor Gligorić, književni i pozorišni kritičar, profesor Univerziteta
- Edvard Kardelj, politički teoretičar i društveno-politički radnik
- dr Đorđe Lazarević, inženjer građevinarstva i konstruktor i profesor univerziteta
- dr Isidor Papo, lekar-kardiohirurg, general-pukovnik sanitetske službe i glavni hirurg JNA i profesor Univerziteta
1969.[uredi | uredi izvor]
- Miladin Pećinar, inženjer građevinarstva i profesor Univerizteta
1970-e[uredi | uredi izvor]
1970.[uredi | uredi izvor]
- Oskar Davičo, književnik
- Oskar Danon, kompozitor i dirigent
- Dušan Kanazir, molekularni biolog i profesor Univerziteta
- Desanka Maksimović, pesnikinja
- Stanoje Stefanović, lekar i profesor Univerziteta
- Branko Ćopić, književnik
- Emerik Blum, oblast privrede
- Veljko Bulajić, oblast filma
- Vojo Dimitrijević, slikar, akademik
- Alojz Derling, oblast metalurgije
- Marjan Detoni, slikar
- Krsto Hegedušić, slikar
- Panta Jakovljević, oblast privrede
- Ljubiša Jovanović, pozorišna umetnost
- Vjekoslav Kaleb, književnost
- Mile Klopčić, književnost
- Petar Martinović, eksperimentalna morfologija i endokrinologija
- France Mihelič, slikarstvo
- Georgije Ostrogorski, istoričar
- Meša Selimović, književnik
- Stanoje Stefanović, medicinske nauke
- Risto Stijović, vajarstvo
- Aco Šopov, književnik
- Vinko Žganec, etnomuzikologija
1971.[uredi | uredi izvor]
- Ivan Radović, slikar i likovni kritičar
1972.[uredi | uredi izvor]
Godine 1972. dobitnici Nagrade AVNOJ-a su bili:
- dr Vladimir Bakarić, društveno-politički radnik
- Norbert Veber, privrednik i direktor Železare iz Siska
- Jakov Gotovac, kompozitor i operski dirigent
- dr Branimir Gušić, otorinolaringolog i profesor Univerziteta
- dr Petar Drezgić, rektor Univerziteta u Novom Sadu
- Boris Ziherl, sociolog, profesor Univerziteta i društveno-politički radnik
- Dušan Kostić, književnik
- Skender Kulenović, književnik
- Živko Mučalov, privrednik i generalni direktor Energoprojeta iz Beograda
- dr Franc Novak, ginekolog i profesor Univerziteta
- Petre Prličko, pozorišni i filmski glumac
- ostali dobitnici:
1973.[uredi | uredi izvor]
- Stojan Aralica, slikar
- Vjekoslav Afrić, dramski i filmski glumac, reditelj, scenarista i dramski pisac
- Miroslav Čangalović, operski pevač
- privredne organizacije:
1974.[uredi | uredi izvor]
- Najdan Pašić, pravnik i profesor Univerziteta
1976.[uredi | uredi izvor]
- Branislav Bukurov, gegoraf i profesor Univerziteta
- dr Vojislav Stanojević, lekar-hirurg, sanitetski-pukovnik JNA i profesor i počasni doktor Univerziteta u beogradu
- Dubravka Tomšič-Srebotnjak, pijanistkinja
1977.[uredi | uredi izvor]
- Ljubisav Rakić, lekar i profesor Univerziteta
1978.[uredi | uredi izvor]
- Mihailo Apostolski, general-pukovnik, istoričar i akademik
- Vasko Popa, pesnik
1980-e[uredi | uredi izvor]
1980.[uredi | uredi izvor]
- Milan Šimpraga, visoko kvalifikovani radnik-metalostugar i inovator u proizvodnji
- Ranko Marinković, pesnik
- privredne organizacije:
1981.[uredi | uredi izvor]
- Bogdan Bogdanović, arhitekta i profesor Univerziteta
- Mihailo Vukdragović, kompozitor i rektor Muzičke akademije
- Boris Papandopulo, reditelj i dirigent
- Todor Skalovski, reditelj i dirigent
- Bogoljub Stanković, matematičar i profesor Univerziteta
1982.[uredi | uredi izvor]
- Ivan Vidav, matematičar i profesor Univerziteta
- Miomir Vukobratović, mašinski inženjer i pionir humanoidne robotike u Jugoslaviji
- dr Muris Osmanagić, geolog i profesor Univerziteta
1983.[uredi | uredi izvor]
- dr Žarko Bulajić, ekonomista, profesor Univerziteta i društveno-politički radnik
- dr Dragutin Vukotić, lekar-urolog
- Nedeljko Gvozdenović, slikar
- Mihailo Mihailović, hemičar, profesor Univerziteta i član SANU
- dr Hrvoje Požar, doktor tehničkih nauka i profesor Univerziteta
- privredne organizacije:
1984.[uredi | uredi izvor]
- Milivoj Mića Nikolajević, slikar
- Vladimir Pantelić, veterinar i profesor Univerziteta
- dr Barnislav Šoškić, ekonomsita i profesor Univerziteta
- prof. d-r. Ljupčo Serafimov, vo oblasta na medicinskite nauki
1985.[uredi | uredi izvor]
- Radomir Konstantinović, književnik
- privredne organizacije:
1986.[uredi | uredi izvor]
- Svetomir Arsić-Basara, vajar
- Predrag Peđa Milosavljević, slikar
- Miloje Sarić, inženjer poljoprivrede i profesor Univerziteta
- privredne organizacije:
- Metalski zavod „Tito“ Skoplje, SR Makedonija
1987.[uredi | uredi izvor]
- Sava Petković, lekar i profesor Univerziteta
- dr Nikola Hajdin, doktor građevinskih nauka i profesor Univerziteta
1988.[uredi | uredi izvor]
- Drago Grdenić, hemičar i profesor Univerziteta
- Danilo Kiš, književnik
- Ljubiša Samardžić, glumac
1989.[uredi | uredi izvor]
- Emir Kusturica, filmski reditelj
- Miroslav Mišković, generalni direktor Hemijske industrije „Župa“ iz Kruševca
- Milorad Pavić, književnik
- Ratko Rudić, sportista-vaterpolista
- Stojan Ćelić, slikar i profesor Univerziteta umetnosti
Nepoznata godina[uredi | uredi izvor]
- Živan Milisavac, književnik
- Mihailo Milojević, mašinski inženjer i društveni radnik
- Mata Milošević, glumac i reditelj
- Milorad Pavić, književnik
- Aleksandar Saša Petrović, reditelj (odrekao se nagrade)
- Vlada Popović, društveno-politički radnik
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jugoslavija i svet 1966. godina. „Mladost“ Beograd 1967. godina.
- Jugoslovenski savremenici - Ko je ko u Jugoslaviji. Hronometar, Beograd 1970. godina.
- Ko je ko u Srbiji 1991. Bibliofon, Beograd 1991. godina.
- Ko je ko u Srbiji 1995. Bibliofon, Beograd 1995. godina.