Univerzitet u Istočnom Sarajevu
Tip | državni |
---|---|
Osnivanje | 14. septembar 1992. |
Budžet | 14 miliona € (2015)[1] |
Rektor | Milan Kulić |
Broj studenata | 6.070 (2023/24)[2] |
Lokacija | Lukavica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina 43° 49′ 25″ S; 18° 22′ 29″ I / 43.8237° S; 18.3747° I |
Veb-sajt | www |
Univerzitet u Istočnom Sarajevu je državni univerzitet u Lukavici. Univerzitet u Istočnom Sarajevu je dio prijeratnog Univerziteta u Sarajevu koji je osnovan 1949. godine i baštini tradiciju Sarajevske bogoslovije osnovane 1882. godine.[3]
Univerzitet u Istočnom Sarajevu zauzeo je prvo mjesto među univerzitetima u Bosni i Hercegovini prema posljednjem izvještaju SCImago Institutions Rankings (SIR).[4]
Nazivi
[uredi | uredi izvor]- Univerzitet u Sarajevu (1949—1992)
- Univerzitet u Sarajevu Republike Srpske (1992)
- Univerzitet u Srpskom Sarajevu (1992—2006)
- Univerzitet u Istočnom Sarajevu (2006—danas)
Istorija
[uredi | uredi izvor]Sarajevska bogoslovija kao matica Univerziteta
[uredi | uredi izvor]Univerzitet u Istočnom Sarajevu baštini i tradiciju prvih visokoškolskih institucija osnovanih u BiH. To se, prije svega, odnosi na Sarajevsku bogosloviju, koja je osnovana još 1882. godine i koja, kao prva srpska visoka škola u BiH, predstavlja svojevrsnu maticu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Poslije Drugog svjetskog rata Sarajevska bogoslovija nije nastavila rad zato što su joj prostorije nacionalizovane i oduzete. Savremena istorija Sarajevske bogoslovije počinje 1991. godine, kada je Sinod Srpske pravoslavne crkve donio odluku da se pokrene proces restitucije imovine Sarajevske bogoslovije i da se osnuje duhovna akademija u Sarajevu. Zbog građanskog rata u BiH realizacija te odluke prolongirana je do 1994. godine, kada je u Foči, tadašnjem Srbinju, osnovana Duhovna akademija Svetog Vasilija Ostroškog, koja iste godine počinje sa izvođenjem nastave kao članica Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Univerzitet u Sarajevu Republike Srpske
[uredi | uredi izvor]Univerzitet u Istočnom Sarajevu, pod imenom Univerzitet u Sarajevu Republike Srpske, osnovan je 14. septembra 1992. godine odlukom Narodne skupštine Republike Srpske. Tom odlukom potvrđene su ranije odluke vlasti Republike Srpske prema kojima je Univerzitet u Istočnom Sarajevu sukcesor Univerziteta u Sarajevu (1949—1992), kojeg je, usljed izbijanja građanskog rata u BiH, 1992. godine moralo da napusti više stotina nastavnika i saradnika, kao i više hiljada studenata srpske nacionalnosti. Slična situacija bila je i na drugim univerzitetima u BiH, koji su se nalazili na teritoriji muslimansko-hrvatske federacije, danas Federacije BiH, posebno na univerzitetima u Mostaru i u Tuzli. Zahvaljujući entuzijazmu i patriotizmu srpskih nastavnika i saradnika sa pomenuta tri univerziteta, kao i izraženoj volji naroda i vlasti Republike Srpske, osnovani su fakulteti i akademije u Palama, Zvorniku, Bijeljini, Brčkom i u Trebinju, te revitalizovana vaspitno-obrazovna, naučna, istraživačka, duhovna i umjetnička djelatnost u svim većim opštinama u istočnom dijelu Republike. Danas ti fakulteti i akademije čine temelje i stubove integrisanog Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Pojedini fakulteti u sastavu Univerziteta osnovani su sukcesivno od 1992. godine kada su osnovani Medicinski fakultet, Pravni fakultet i Viša pedagoška škola koja je predstavljala preteču Filozofskom fakultetu koji je osnovan 1950. godine u Sarajevu. U Univerzitet u Istočnom Sarajevu integrisana je tradicija i iskustvo i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, koji je osnovan 1940. godine kao zaseban fakultet Univerziteta u Beogradu. Godinu dana kasnije otvara se Tehnički fakultet (1949.), a iste godine zvanično sa radom je otpočeo Univerzitet u Sarajevu. 1975. godine Elektrotehnički fakultet uselio u novu zgradu u Lukavici.[5] Na osnovu toga Univerzitetu u Istočnom Sarajevu s pravom pripada bogata tradicija i istorija današnjeg Univerziteta u Sarajevu. Većina profesora i asistenata sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu radili su prije rata na jedinstvenom Univerzitetu u Sarajevu. Broj studenata prije rata kretao se oko 30 000 (oko 22 000 redovnih i 8000 vanrednih).
U skladu sa bolonjskim procesom, čija je primjena započela 2006. godine, Univerzitet u Istočnom Sarajevu od akademske 2007/08. godine predstavlja integrisani univerzitet, na kome, u deset univerzitetskih centara, prema podacima sa upisa za školsku 2018–19. studira ukupno oko 8,000 studenata na 38 studijskih programa. Danas ova visokoškolska institucija predstavlja generator razvoja lokalnih zajednica u kojima egzistiraju organizacione jedinice Univerziteta. Istovremeno, primjenjujući osnovne postulate međunarodne saradnje, koju razvija sa velikim brojem institucija u regionu, Evropi i svijetu, Univerzitet u Istočnom Sarajevu danas je strateški važan faktor razvoja i garant budućnosti Republike Srpske.[6]
Organizacija
[uredi | uredi izvor]- U Brčkom
- Ekonomski fakultet
- Studijski program računovodstvo i finansije
- Srudijski program menadžment
- Ekonomski fakultet
- U Bijeljini
- Fakultet poslovne ekonomije
- Studijski program spoljna trgovina, porezi i carine
- Studijski program finansije, bankarstvo i osiguranje
- Studijski program poslovna informatika
- Pedagoški fakultet
- Studijski program razredna nastava
- Studijski program predškolsko obrazovanje
- Studijski program tehničko obrazovanje i informatika
- Pravni fakultet
- Poljoprivredni fakultet
- Studijski program: poljoprivreda — tri smjera: opšti, biljna proizvodnja i stočarstvo
- Fakultet poslovne ekonomije
- U Doboju
- Saobraćajni fakultet
- Studijski program drumski i gradski saobraćaj
- Studijski program željeznički saobraćaj
- Studijski program telekomunikacije i poštanski saobraćaj
- Studijski program logistika
- Studijski program vazdušni saobraćaj
- Studijski program saobraćajnice
- Studijski program informatika u saobraćaju
- Studijski program motorna vozila
- Saobraćajni fakultet
- U Zvorniku
- Tehnološki fakultet
- Studijski program hemijsko procesno inženjerstvo
- Studijski program prehrambeno inžinjerstvo
- Studijski program inženjerstvo zaštite životne sredine
- Studijski program elektrohemijsko inžinjerstvo
- Studijski program upravljanje tehnologijama
- Studijski program biologija
- Tehnološki fakultet
- U Istočnom Novom Sarajevu
- Elektrotehnički fakultet
- Studijski program elektroenergetika
- Studijski program automatika i elektronika
- Studijski program računarstvo i informatika
- Studijski program telekomunikacije
- Poljoprivredni fakultet
- Studijski program: poljoprivreda — tri smjera: opšti, biljna proizvodnja i stočarstvo
- Mašinski fakultet
- Studijski program mašinstvo — tri smjera: proizvodno mašinstvo, inženjerski dizajn i termodinamika i procesno mašinstvo
- Muzička akademija
- Studijski program vokalno instrumentalni
- Odsjek za solo pjevanje
- Odsjek za klavir
- Odsjek za harmoniku
- Odsjek za gudačke instrumente — violina
- Odsjek za gudačke instrumente — viola
- Odsjek za duvačke instrumente — flauta
- Klasa gitara
- Studijski program muzičko, pedagoško teorijski
- Odsjek za opštu muzičku pedagogiju
- Odsjek za crkvenu muziku i pojanje
- Odsjek za kompoziciju
- Studijski program vokalno instrumentalni
- Elektrotehnički fakultet
- U Palama
- Ekonomski fakultet
- Studijski program ekonomija
- Studijski program turizam i hotelijerstvo
- Pravni fakultet
- Filozofski fakultet
- Studijski program filozofija
- Studijski program sociologija
- Studijski program novinarstvo
- Studijski program istorija
- Studijski program pedagogija
- Studijski program razredna nastava
- Studijski program psihologija
- Studijski program srpski jezik i književnost
- Studijski program ruski i srpski jezik i književnost
- Studijski program opšta književnost i bibliotekarstvo
- Studijski program opšta književnost i teatrologija
- Studijski program engleski jezik i književnost
- Studijski program njemački jezik i književnost
- Studijski program kineski i engleski jezik i književnost
- Studijski program geografija
- Studijski program matematika i računarstvo
- Studijski program matematika i fizika
- Studijski program politikologija i međunarodni odnosi
- Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta
- Studijski program sport
- Studijski program fizičko vaspitanje
- Ekonomski fakultet
- U Foči
- Pravoslavni bogoslovski fakultet
- Studijski program pravoslavna teologija opšti smjer
- Studijski program pravoslavna teologija praktični smjer
- Studijski program crkveno slikarstvo i umjetnost
- Medicinski fakultet
- Studijski program medicina
- Studijski program stomatologija
- Studijski program zdravstvena njega
- Studijski program specijalna edukacija i rehabilitacija
- Pravoslavni bogoslovski fakultet
- U Trebinju
- Akademija likovnih umjetnosti
- Studijski program likovne umjetnosti
- Fakultet za proizvodnju i menadžment
- Studijski program industrijsko inženjerstvo za energetiku
- Studijski program industrijski menadžment
- Akademija likovnih umjetnosti
- U Srebrenici
- U Vlasenici
- Poljoprivredni fakultet
- Studijski program šumarstvo
- Poljoprivredni fakultet
Praznici
[uredi | uredi izvor]Slava Univerziteta u Istočnom Sarajevu je 24. maja, Sveti Ćirilo i Metodije.
Rektori
[uredi | uredi izvor]Od osnivanja Univerziteta u Istočnom Sarajevu funkciju rektora obavljali su sljedeći istaknuti profesori:[7]
- prof. dr Vojislav Maksimović (1993—2000)
- prof. dr Boriša Starović (2000—2005)
- prof. dr Mitar Novaković (2005—2014)
- prof. dr Radoslav Grujić (2014—2017)
- prof. dr Stevo Pašalić (2017—2019)
- prof. dr Milan Kulić (2019—danas)
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Stihijsko gašenje Univerziteta u Istočnom Sarajevu”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2016. g. Pristupljeno 13. 11. 2016.
- ^ „ENROLLED STUDENTS” (PDF). rzs.rs.ba. Pristupljeno 12. 6. 2024.
- ^ Univerzitet u Istočnom Sarajevu, istorijat, Pristupljeno 27. 4. 2013.
- ^ „University Rankings - Bosnia and Herzegovina 2022”. www.scimagoir.com. Pristupljeno 2022-05-17.
- ^ „Istorijat ETF-a u Istočnom Sarajevu”. Arhivirano iz originala 08. 07. 2010. g. Pristupljeno 09. 10. 2010.
- ^ Zvanična stranica Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Pristupljeno 27. 4. 2013.
- ^ https://www.ues.rs.ba/la/o-univerzitetu-2/istorijat/