Портал:Film/Izabrani članak

С Википедије, слободне енциклопедије

Izabrani članci slike
[уреди извор]

Januar[уреди извор]

Kum (engl. The Godfather) je američki dramski film režisera Fransisa Forda Kopole iz 1972. godine s Marlonom Brandom, Alom Pačinom, Džejmsom Kanom, Robertom Duvalom i Dajanom Kiton. Film je adaptacija istoimenog romana, koji je napisao Mario Puzo. Priča filma pokriva period od 10 godina (19451955) i prati italijansko-američku porodicu Korleone.

Film je nagrađen nagradama Američke filmske akademije za najbolji film, najboljeg glumca i najbolji adaptirani scenario, a izabran je i za čuvanje u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Država. Takođe je rangiran kao drugi najbolji film u istoriji američke kinematografije, iza Građanina Kejna na spisku „100 godina... 100 filmova (izdanje na 10. godišnjicu)“ Američkog filmskog instituta. Isto tako, rangiran je kao drugi na spisku „250 najboljih“ IMDb, prvi na spisku 100 najboljih sajta Metacritic i među prvih 10 na spisku najboljih filmova svih vremena sajta Rotten Tomatoes.

Film je najpre odbio da snimi italijanski režiser Serđo Leone. Dvanaest godina kasnije on ipak snima krimi film Bilo jednom u Americi.


уреди

Februar[уреди извор]

Gladijator (engl. Gladiator) je istorijski epski film režisera Ridlija Skota iz 2000. sa Raselom Krouom, Hoakinom Finiksom, Koni Nilsen, Ričardom Harisom i Džimonom Hansuom u glavnim ulogama. Rasel Krou glumi generala Maksimusa, prijatelja cara Marka Aurelija (Ričard Haris), kojeg izdaje i ubija njegov ambiciozni sin Komod (Hoakin Finiks). Zarobljen i pretvoren u roba na granicama Rimskog carstva, Maksimus postaje gladijator i probija se kroz gladijatorsku arenu kako bi osvetio ubistvo svoje porodice i svog cara.

Filmsku muziku (koja je 2000. godine nagrađena Zlatnim globusom) komponovali su Lisa Džerard i Hans Zimer. Film je bio nagrađen sa pet Oskara, uključujući i Oskara za najbolji film. Ovim filmov revitalizovan je žanr istorijskog spektakla s kasnijim filmovima kao što su Troja, Aleksandar, 300 — Bitka kod Termopila i Nebesko kraljevstvo.


уреди

Mart[уреди извор]

Дина
Дина

Дина (енгл. Dune), насловљен на екрану као Дина: Први део (енгл. Dune: Part One), амерички је епско-научнофантастични филм из 2021. године, редитеља Денија Вилнева, по сценарију Џона Спејтса, Вилнева и Ерика Рота. Прва је од планиране дводелне адаптације истоименог романа из 1965, аутора Френка Херберта, првенствено обухвативши прву половину књиге. Смештен у далеку будућност, прати Пола Атреида, док су он и његова породица, племићка династија Атреид, гурнути у рат за опасну пустињску планету, Аракис. Ансамблску поделу улога чине Тимоти Шаламе, Ребека Фергусон, Оскар Ајзак, Џош Бролин, Стелан Скарсгорд, Дејв Батиста, Стивен Макинли Хендерсон, Зендеја, Дејвид Дастмалчијан, Чанг Чен, Шерон Данкан-Брустер, Шарлот Ремплинг, Џејсон Момоа и Хавијер Бардем.

Филм је трећа адаптација романа Дина, након филма Дејвида Линча, који је остварио критички и комерцијални неуспех, и мини-серије Џона Харисона. Након неуспелог покушаја Paramount Pictures-а да направи нову адаптацију Хербертовог романа, Legendary Entertainment је 2016. године стекао филмска и ТВ права на роман Дина, док је у фебруару 2017. Вилнев потписан за режију. Сценаристи су уградили ажурирани сензибилитет 21. века у сценарио, укључујући повећање истакнутости женских ликова. Попут дводелног филма То (2017), уговори о продукцији су обезбеђени само за први филм, ослањајући се на његов успех пре него што би други филм добио зелено светло. Снимање се одвијало од марта до јула 2019. на различитим локацијама, укључујући подручја у Будимпешти, Јордану, Норвешкој и Абу Дабију.

даље Остали изабрани филмови
уреди

April[уреди извор]

Skupljači perja je jugoslovenski film režisera Aleksandra Saše Petrovića snimljen 1967. godine. Radnja filma se bazira na životu Roma u jednom selu na sjeveru Vojvodine, ali film se bavi daleko složenijim temama poput ljubavi, međuetničkih i socijalnih odnosa. Glavne uloge tumače Bekim Fehmiju, Olivera Vučo i Velimir Bata Živojinović. „Skupljači perja“ se smatra za jedan od najznačajnijih filmova crnog talasa i jugoslovenske kinematografije uopšte.

„Skupljači perja“ je tipičan film crnog talasa: krajnje realistički prikazi, socijalna tematika. Sam prikaz fabule nije dovoljan da bi pokazao svu raskoš ovog filma, počev od fotografije Tomislava Pintera do upotrebe muzike.

Muziku za film je birao sam Aleksandar Petrović, a ističu se pjesma „Đelem, đelem“ (koju pjeva Olivera Vučo) kao osnovna muzička tema u filmu i „Kerda Mile bari škoda“.

Fotografija (Tomislav Pinter) je takođe u funkciji povećanja utiska depresivnosti jer se koristi mali broj boja, i to uglavnom nijanse smeđe, sive i zelene.


уреди

Maj[уреди извор]

Bitka na Neretvi je jugoslovenski partizanski film iz 1969. Scenario su napisali Stevan Bulajić, Veljko Bulajić i Ratko Đurović, a film je režirao Veljko Bulajić. Film je zasnovan na istinitim događajima iz Drugog svetskog rata, strateškog plana udruženog napada sila Osovine na jugoslovenske partizane 1943.

Smatra se najboljim i najskupljim filmom snimljenim u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nominovan za Oskara 1969. u kategoriji za najbolji strani film i imao najveću gledanost u bivšoj SFRJ sa oko 4,5 miliona gledalaca. Dok ga je u više od osamdeset zemalja sveta videlo 350 miliona gledaoca.


уреди

Juni[уреди извор]

Датотека:C-SimpFamily.png

Simpsonovi (engl. The Simpsons) je američka animirana TV serija autora Meta Grejninga u produkciji kuće Foks netvork. Postala jedna od prvih uspešnih serija ove kuće, a takođe i jedna od najuspešnijih i najcenjenijih u istoriji medija. „Simpsonovi“ su u stvari „spin-of“ serije kratkih animiranih filmova prvobitno emitovanih u emisiji „Trejsi Ulman šou

Serija je satirična parodija načina života američkog srednjeg staleža, predstavljenog kroz život porodice iz naslova. Bavi se raznim aspektima čovekovog života, baš kao i američkom kulturom, društvom u celini, ali i samim fenomenom televizije, a najpoznatija je po samokritičkom humoru te po metareferencama. I sama porodica iz serije imala je značajan upliv na pop-kulturu, pa su u svakodnevnu upotrebu ušle razne fraze iz serije, a uzvik nezadovoljstva „dou“ (d'oh) uvršten je i u rečnik engleskog jezika. Navodi se da je nastanak mnogih animiranih serija za odrasle bio pod uticajem „Simpsonovih“, pri čemu se naročito misli na serije „Kralj brda“, „Saut Park“ i „Porodični čovek“. Iako je tokom poslednjih nekoliko godina, po nekima, došlo do pada kvaliteta, serija je još uvek veoma gledana i dalje dobija pozitivne kritike.

„Simpsonovi“ su do danas najdugotrajniji američki sitkom i najdugotrajnija animirana serija uopšte. Od dana emitovanja prve epizode (17. decembra 1989.) pa do kraja 23 sezone proizvedeno je i emitovano 508 epizoda. 27. jula 2007. bila je premijera dugometražnog filma Simpsonovih.


уреди

Juli[уреди извор]

Mulen ruž! (ili na engleskom Moulin Rouge!) je američki film iz 2001. mjuzikl u režiji Baza Lurmana kome je ovo treći film u karijeri. Film govori o Kristijanu, mladom engleskom piscu-pesniku koji se zaljubljuje u kabare igračicu, glumicu i kurtizanu Saten u noćnom klubu Mulen ruž. U filmu se čuju obrade raznih popularnih muzičkih numera. Radnja je smeštena na Monmartru, boemskoj četvrti Pariza.

Film je bio nominovan za osam Oskara osvojio je samo dva - za kostime i za scenografiju. Snimljen je u studijima kompanije „Foks“ u Sidneju, Australija.

Film je imao međunarodni uspeh i otvorio je vrata mjuziklima koji su snimani tokom sledećih godina: Čikago film iz 2002 (film je dobio i Oskara kao najbolji film), Rent i Fantom iz opere.

Godine 2006. Mulen ruž! se u anketi Američkog instituta za film plasirao na 25. mesto na listi od 100 najboljih mjuzikla ikada snimljenih.


уреди

Avgust[уреди извор]

Gordost i predrasuda je britanska televizijska serija od šest epizoda snimljena 1995. godine. Po žanru je to kostimirana drama, adaptacija istoimenog romana Džejn Ostin iz 1813. godine. Seriju je režirao Endru Dejvis, a u glavnim ulogama se pojavljuju Dženifer Ili, koja tumači lik Elizabet Benet i Kolin Fert, koji tumači lik gospodina Darsija. Serija, čiji je izvršni producent bila Su Bertvisel, realizovana je u saradnji britanske televizijske mreže Bi-Bi-Si i američke televizijske mreže A&E netvork. Serija je premijerno prikazivana na prvom programu Bi-Bi-Sija u periodu od 24. septembra do 29. oktobra 1995. godine, a svaka epizoda je trajala 55 minuta. Televizijska mreža A&E netvork je, kao ekskluzivni nosilac prava za prikazivanje serije u Sjedinjenim Američkim Državama, emitovala seriju u tri termina u kojima su prikazivane po dve epizode. Serija je u Sjedinjenim Američkim Državama premijerno prikazivana u periodu od 14. do 17. januara 1996. godine.

Gordost i predrasuda“ je prostorno i vremenski smeštena u Englesku sa početka devetnaestog veka. Priča govori o pet neudatih kćerki gospodina i gospođe Benet nakon što se dobrostojeći i još uvek neoženjeni gospodin Bingli, zajedno sa svojim prijateljem, gospodinom Darsijem, doseljava u njihovo susedstvo. Dok Bingliju odmah počinje da privlači pažnju najstarija kćerka gospodina Beneta, Džejn, dotle Darsi sa velikim poteškoćama pokušava da se navikne na novi život i okolinu, provodeći većinu svog vremena u neprestanom nadmudrivanju sa Benetovom drugom po starosti kćerkom, Elizabet. „Njujork tajms“ je ovu seriju opisao kao „duhovitu mešavinu ljubavnih priča i društvenih spletki, mudro uvijenu u ambicije i iluzije provincijskog višeg staleža“


уреди

Septembar[уреди извор]

Boja raja (перс. رنگ خدا, Rang-e Khodāboja Boga) iranski je dramski film koji je osmislio i režirao Madžid Madžidi. Film je prvi put prikazan 9. februara 1999, a traje 90 minuta. Glavne uloge igraju Mohsen Ramezani (Muamer Ramezani), Husein Mahdžub (Hašem Ramezani) i Salameh Fejzi (baka). Zapažene su i Farahnaz Safari (Bahareh Ramezani) i Elhan Šarifi (Hanijeh Ramezani). Muziku za film je osmislio Alireza Kohanderi, dok je film montirao Hasan Hasandust. Film je napravio Varahonar kompani, koji ga je i izdao u Iranu, dok su distributeri za ostatak sveta Soni pikčers klasik i Kolumbija trajstar.


уреди

Oktobar[уреди извор]

Matriks (engl. The Matrix) je naučnofantastični akcioni film scenarista i reditelja Larija i Endija Vačauskog u kome glume Kijanu Rivs, Lorens Fišbern, Keri-En Mos, Džo Pantolijano i Hugo Viving. Premijerno je prikazan u SAD 31. marta 1999. i prvi je u nizu serije igranih i animiranih filmova, stripova i video-igara „Matriks“.

Zvanični distributer Tuck je ovaj film u Srbiji prikazivao pod nazivom Matrix — kako u bioskopima, tako i na DVD izdanjima.

Slogan filma: Poveruj u neverovatno.


Matriks je premijerno prikazan u Sjedinjenim Državama 31. marta 1999. Zaradio je 171 milion $ u SAD, a 460 miliona $ širom sveta, a kasnije je postao prvi film koji je u Sjedinjenim Državama prodat u više od tri miliona primeraka na DVD-u.


уреди

Novembar[уреди извор]

Latter Days (u prevodu Poslednji dani) je američka ljubavna drama iz 2003. koja govori o gej vezi između povučenog mormonskog misionara i njegovog mladog suseda homoseksualca. Film je režirao Si Džej Koks, koji je napisao i scenario. Glavne uloge u filmu tumače Stiv Sandvos i Ves Remzi, dok se u sporednim ulogama pojavljuju Rebeka Džonson, Džeklin Biset, Meri Kej Plejs, Amber Benson i drugi.

Film je premijerno prikazan 10. jula 2003. na Međunarodnom gej i lezbijskom filmskom festivalu u Filadelfiji , a objavljen je u različitim državama SAD tokom narednih 12 meseci. Film je kasnije objavljen u nekoliko drugih zemalja i prikazan na nekoliko gej filmskih festivala. To je bio prvi film koji je otvoreno prikazao sukob između principa Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana i homoseksualnosti te je njegovo prikazivanje u pojedinim saveznim državama bilo kontroverzno. Različite religijske grupe pretile su bojkotom ukoliko film ne bude povučen iz bioskopa i videoteka.

Film je bio popularan kod posetilaca na gej i lezbijskim filmskim festivalima, međutim u severnoameričkim bioskopima zaradio je samo 834.685 dolara, što nije bilo dovoljno ni da se pokriju troškovi produkcije, s obzirom na procenjeni budžet od 850.000 dolara. Godine 2004, pisac T. Fabris je adaptirao scenario filma u roman, koji je objavila izdavačka kuća Alyson Publications.


уреди

Decembar[уреди извор]

Zvezdane staze: Vojadžer (енгл. Star Trek: Voyager) je američka naučnofantastična TV serija, čija je radnja smeštena u izmišljenom svetuZvezdanih staza“. Seriju su stvorili Rik Berman (енгл. Rick Berman), Majkl Piler (енгл. Michael Piller) i Džeri Tejlor (енгл. Jeri Taylor). „Zvezdane staze: Vojadžer“ je četvrti nastavak prvobitne serije — „Zvezdane staze: Originalna serija“. Prvi put je prikazana 16. januara 1995, na televizijskoj mreži „UPN“ (Junajted paramaunt netvork, na енгл. United Paramount Network), a poslednja, 172. epizoda serije je prikazana 23. maja 2001. godine.

Radnja serije prati putovanje kući svemirskog broda „Vojadžer“ (енгл. Voyager), koji je usled nesrećnog spleta okolnosti prebačen na drugi kraj galaksije. Putujući kroz još uvek neistraženi deo galaksije, oni doživljavaju brojne avanture, kroz koje otkrivaju nove planete i vrste i ujedno traže način da putovanje učine što kraćim.

Pored toga što predstavlja prvu TV seriju iz serijala „Zvezdanih staza“ sa računarski stvorenim specijalnim efektima, ova serija po prvi put uvodi lik ženskog kapetana svemirskog broda — Ketrin Džejnvej, što je dovelo do kritika i negodovanja jednog dela obožavalaca. Uprkos tome, kao i skromnoj oceni kritike, postigavši veliki uspeh kod TV gledalaca, serija je uspela da, zahvaljujući rastu popularnosti iz sezone u sezonu, osvoji preko 20 nagrada i duplo više nominacija.


уреди