Olimpijski stadion u Berlinu
Olimpijski stadion u Berlinu | |
---|---|
Mesto | Berlin, Nemačka |
Otvoren | 1. avgust 1936. |
Renoviran | 1974 rekonfiguracija 2004 (SP 2006) |
Vlasnik | Olimpijski stadion u Berlinu d. o. o. |
Operator | WALTER BAU-AG/DYWIDAG |
Kapacitet | |
Podloga | Trava |
Cena renoviranja | 224 miliona € |
Arhitekta | Verner Marh (1936) Fridrih Vilhelm Krahe (1974) |
Dimenzije | 105 x 68 m |
Korisnici | |
Olimpijski stadion u Berlinu je sportski stadion u Berlinu. Stadion je napravljen za Letnje olimpijske igre 1916. koje zbog Prvog svetskog rata nisu održane. Arhitekta stadiona je Nemac Verner Marš.
Tek 1936. Berlin je bio ponovo domaćin letnjih olimpijskih igara, i tada ovaj stadion korišćen. Tokom Drugog svetskog rata, stadion je pretrpeo malu štetu. Posle rata je vojska Ujedinjenog Kraljevstva koristila ovaj stadion za vojsku.
Fudbalski klub Herta Berlin iz Bundeslige je domaćin stadiona. Olimpijski stadion u Berlinu je bio jedan od deset stadiona koji što su bili domaćini Svetskog prvenstva u fudbalu 1974.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Planiran za letnje olimpijske igre 1916, koje su otkazane zbog Prvog svetskog rata, Berlin je ugostio najbolje sportiste sveta 20 godina kasnije na OI 1936. Nacisti su rešili da takmičenje iskoriste za propagandnu svoje političke ideje, a to je garantovalo grandiozne objekte i spektakularne predstave.
Stadion je ispunio sva očekivanja - kapaciteta 110 hiljada gledalaca bio je smešten na Olimpijskom trgu. Međutim, ideja da dokažu superiornost germanske rase doživela je težak udarac kada je Džesi Ovens osvojio četiri zlatne medalje. što će biti najbolji atletski skor bilo koga do danas (samo je Karl Luis ostvario isti uspeh u Los Anđelesu na OI 1984. godine.).
Šokantno je da je stadion u sravnjenom Berlinu ostao bezmalo netaknut tokom Drugog svetskog rata, uprkos savezničkom bombardovanju i napadu Crvene armije.
Posle rata stadion nije imao priliku da ugosti ozbiljnija sportska takmičenja do 1963, kada je Herta Berlin ušla u uvodnu sezonu Bundeslige. Tada se najpopularniji berlinski klub tu preselio sa svog Plumpea, smeštenog odmah do novopodignutog zida.
Stadion će prvu ozbiljnu posleratnu priredbu videti u prvoj fazi SP 1974. godine (po jedan meč obe Nemačke protiv Čilea), a pet godina kasnije tu je igrano i polufinale Kupa UEFA, u kojem je Zvezda eliminsala domaćina.
Od 1985. Olimpijski stadion dobija potpuno novi status, jer se do tada svi finalni mečevi Kupa Nemačke igraju na njemu. Rasprava o promenama za SP 2006. trajale su godinama, a u rekonstrukciju je uloženo 242 miliona evra.
Otvaranje je održano u dva dana - 31. jula i 1. avgusta 2004. godine, uz koncerte prvog i utakmice drugog dana. Preuređeni stadion prima 76 hiljada ljudi, pa je drugi po veličini u Nemačkoj posle Signal Iduna parka.
Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.[uredi | uredi izvor]
datum | vreme | tim #1 | rezultat | tim #2 | grupa | Gledalaca |
---|---|---|---|---|---|---|
13. jun 2006. | 21.00 | Brazil | 1-0 | Hrvatska | Grupa F | 72.000 |
15. jun 2006. | 21.00 | Švedska | 1-0 | Paragvaj | Grupa B | 72.000 |
20. jun 2006. | 16.00 | Ekvador | 0-3 | Nemačka | Grupa A | 72.000 |
23. jun 2006. | 16.00 | Ukrajina | 1-0 | Tunis | Grupa H | 72.000 |
30. jun 2006. | 17.00 | Nemačka | (1:1) 4-2 (pen.) |
Argentina | Četvrtfinale | 72,000 |
9. jul 2006. | 20.00 | Italija | (1:1) 3-1 (pen.) |
Francuska | Finale | 72,000 |