Staro gradsko jezgro

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Staro jezgro Sremskih Karlovaca - pod zaštitom države kao dobro od izuzetnog značaja
Venecija je cela staro gradsko jezgro

Staro gradsko jezgro ili, u svakodnevnom govoru, stari grad je, u širem smislu, naziv za istorijski deo grada, smešten u njegovom središnjem delu. U užem smislu pojam staro gradsko jezgro obuhvata deo grada koji je omeđen gradskim bedemima (ili je to bio).

Primeri iz sveta[uredi | uredi izvor]

Čuveni jerusalimski stari grad
Rotenburg ob der Tauber u Nemačkoj - Staro jezgro
Staro jezgro Avile u Španiji, sa moćnim bedemima
Stari grad Si'ana u Kini
Staro jezgro Ohrida
"Stari grad“ u Diznilendu

Širom sveta, a posebno u Evropi, postoji i danas niz starih gradskih jezgara okruženih bedemima. Neki od njih na spisku svetske baštine UNESKO-a (Bern u Švajcarskoj, Kvedlinburg u Nemačkoj, Prag u Češkoj, Talin u Estoniji, Venecija u Italiji, Pingjao u Kini).

Primeri iz Srbije i okruženja[uredi | uredi izvor]

U Srbiji jedini pravi primer očuvanog starog gradskog jezgra u zidinama je Petrovaradinsko podgrađe. Ako se sagleda širi smisao pojma onda u Srbiji postoji niz primera, posebno u Vojvodini.

Primeri iz Uže Srbije[uredi | uredi izvor]

Primeri iz Vojvodine[uredi | uredi izvor]

Primeri sa Kosova i Metohije[uredi | uredi izvor]

Primeri iz okruženja[uredi | uredi izvor]

U okolnim zemljama primeri starih gradova posebno su česti u primorju. Primeri iz unutrašnjosti su mahom vezan za istočnjačko nasleđe.

Potrebno je izdvojiti stara jezgra koja su na spisku UNESKO-a kao svetska baština:

Savremeno viđenje starih gradova[uredi | uredi izvor]

U novije vreme, među svetskim stručnjacima javila se potreba očuvanja starih gradskih jezgara, posebno onih dobro očuvanih, kao vrednog svedočanstva kulture i identiteta određenog grada, kraja, oblasti, države, naroda. U skladu sa tim preduzete su mere zaštite i očuvanja starih gradskih jezgara. Poslednjih decenija sve se više govori o očuvanju „njihovog duha“, pa se razrađuju načini oživljavanja npr. starih zanata, tradicionalnih delatnosti ili starih svetkovina u njima.

Istovremeno, privlačnost starih gradskih jezgara javila se i kod građanstva, što je posredno dovelo do razvoja kulturnog turizma, koji, između ostalog, posebnu pažnju poklanja staroj arhitekturi, starim celinama i ambijentima. Shodno tome, primetan je trend zanimanja brojnih turista za stare gradove, koji polako postaju više turistička nego „živa“ naselja (poput mnogih starih gradova na Sredozemlju).

Na mestima gde postoji „oskudica“ pravih istorijskih primera starih gradova, često dolazi do stvaranja replika starih gradova kao svojevrsnih zabavnih parkova. Ovo je osobeno za SAD, Kinu, Japan, od skora i za Rusiju. Verovatno najbolji primer jeste Diznilend, koji u svom središtu ima primer glavne ulice starog američkog grada. Mnogobrojne su i replike čuvenih starih gradova (npr. „Mala Venecija" u okviru istoimenog hotela u Las Vegasu).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • E. Hruška: Problemi sučasneho urbanizmu, Bratislava 1966.
  • Branko Maksimović, Urbanizam, Beograd 1965.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]