Trstenik

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Disambig.svg
Za ostale upotrebe, pogledajte članak Trstenik (višeznačna odrednica).
Trstenik
Trstenik - Zapadna Morava.jpg
Trstenik
COA Trstenik.gif
Administrativni podaci
Država Flag of Serbia.svg Srbija
Upravni okrug Rasinski
Opština Trstenik
Geografski podaci
Geografske
koordinate
43° 37′ 00" SGŠ
21° 00′ 00" IGD
Vremenska zona srednjoevropska:
UTC+1
Nadmorska visina 164 m
Stanovništvo (2002)
broj stanovnika 17180
Ostali podaci
Poštanski broj 37240
37241
Pozivni broj 037
Registarska oznaka TS
Mapa Srbije.svg
Red pog.svg
Trstenik

 Trstenik na mapi Srbije


Koordinate: 43° 37′ 00" SGŠ, 21° 00′ 00" IGD

Trstenik je gradsko naselje u opštini Trstenik u Rasinskom okrugu. Smešten je na reci Zapadnoj Moravi. Prema popisu iz 2002. bilo je 17.180 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 18.441 stanovnika).

Sadržaj

[uredi] Geografija

Zapadna Morava kod Trstenika

Trstenik se nalazi na 43° 37′ i 21° IGD, oko 205 kilometara južno od Beograda, 115 km od Niša, 74 km od Kragujevca i 60 km od Čačka. Nadmorska visina Trstenika je oko 170 metara, a najviši vrhovi u ovoj oblasti su Samar (922 m), najviša tačka Gledićkih planina, Mali vrh (922 m), Pogled (736 m) i Čikar (736 m). Kroz Trstenik protiče Zapadna Morava.

Kroz Trstenik prolazi magistralni put Pojate-Kraljevo. Kroz Trstenik prolazi železnička pruga Stalać-Požega.

[uredi] Istorija

Manastir Ljubostinja

Tokom starog veka oko Zapadne Morave živelo je ilirsko pleme Tribali. Rimljani su ove prostore osvojili u 1. veku nove ere. Iz rimskog perioda potiče kastrum na mestu Stražba, na desnoj obali reke, kao i nalazišta u selu Bučju, Donjem Dubiču i druga još nedovoljno istražena. Najveći doprinos kraju Rimljani su dali u 3. veku, kada je doneta vinova loza, čime je vinogradarstvo kroz vekove postalo jedna od najznačajnijih delatnosti stanovništva.

U sednjovekovnoj Srbiji trstenički kraj pripadao je župama Morava i Levač. Prvi pisani pomen Trstenika nalazi se u Lazarevoj povelji manastiru Ravanici iz 1381. godine, kojom je metoh Trstenik poklonjen ovom manastir. Iz srednjovekovnog perioda potiču i manastiri moravske arhitektonske škole, Ljubostinja i Veluće.

Godine 1427. Turci su osvojili Kruševac i oblast Trstenika. U dolini Zapadne Morave Osmanlije su izgradile tvrđavu Grabovac. Nakon konačnog pada Srpske despotovine 1459, Trstenik je postao značajna stanica za turske karavane. U izveštaj Austrijanaca iz 1784. u Trsteniku se nalazilo 47 turskih i 17 hrišćanskih kuća, kamena džamija, dva hana i nekoliko zanatskih prodavnica. Tadašnji Trstenik se nalazio 2 km zapadno od sadašnjeg grada, u blizini sela Osaonica.

Spomenik partizanima u Trsteniku

Posle dobijanja autonomije Kneževine Srbije, knez Miloš Obrenović je u periodu 1832-1838. naredio izgradnju novog naselja na desnoj obali Zapadne Morave. Sedamdeseti godina 19. veka Trstenik je dobio osnovnu školu, poštu, apoteku, banku i prvi parni mlin. Godine 1899. preko Zapadne Morave je izgrađen čelični most, a sledeće godine nova Crkva Svete Trojice. Pruga Stalać-Kraljevo je otvorena 1910.

Posle Prvog svetskog rata u gradu su sagrađeni novi objekti i veliki deo starog grada danas datira iz tog perioda. Nakon Drugog svetskog rata, Trstenik je doživeo značajan industrijski razvoj uz osnivanje fabrike hidrauličnih i pneumatskih sistema Prva petoletka. Tokom perioda sankcija u poslednjoj deceniji 20. veka grad je stagnirao.

[uredi] Demografija

U naselju Trstenik živi 13800 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,5 godina (37,8 kod muškaraca i 39,2 kod žena). U naselju ima 6079 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,83.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka

Demografija
Godina Stanovnika
1948. 3273 [1]
1953. 5312
1961. 7226
1971. 9957
1981. 13239
1991. 18441 18094
2002. 17763 17180
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
16.537 96,25%
Romi
  
176 1,02%
Crnogorci
  
105 0,61%
Jugosloveni
  
58 0,33%
Goranci
  
40 0,23%
Hrvati
  
17 0,09%
Makedonci
  
17 0,09%
Slovenci
  
5 0,02%
Rumuni
  
4 0,02%
Muslimani
  
3 0,01%
Mađari
  
3 0,01%
Bugari
  
3 0,01%
Rusi
  
2 0,01%
Nemci
  
2 0,01%
Česi
  
1 0,00%
Slovaci
  
1 0,00%
nepoznato
  
67 0,38%



[uredi] Reference

  1. ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9
  3. ^ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

[uredi] Spoljašnje veze

Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Trstenik


Naseljena mesta opštine Trstenik

Bogdanje • Božurevac • Brezovica • Bresno Polje • Bučje • Velika Drenova • Veluće • Golubovac • Gornja Omašnica • Gornja Crnišava • Gornji Dubič • Gornji Ribnik • Grabovac • Donja Omašnica • Donja Crnišava • Donji Dubič • Donji Ribnik • Dublje • Jasikovica • Kamenjača • Levići • Loboder • Lozna • Lopaš • Mala Drenova • Mala Sugubina • Medveđa • Mijajlovac • Milutovac • Okruglica • Osaonica • Odžaci • Pajsak • Planinica • Poljna • Popina • Počekovina • Prnjavor • Rajinac • Riđevštica • Riljac • Rujišnik • Selište • Stari Trstenik • Stopanja • Stragari • Stublca • Tobolac • Trstenik • Ugljarevo • Čairi

Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici