Trstenik
- Za ostale upotrebe, pogledajte članak Trstenik (višeznačna odrednica).
| Trstenik | |
Trstenik |
|
| Administrativni podaci | |
| Država | |
| Upravni okrug | Rasinski |
| Opština | Trstenik |
| Geografski podaci | |
| Geografske koordinate |
43° 37′ 00" SGŠ 21° 00′ 00" IGD |
| Vremenska zona | srednjoevropska: UTC+1 |
| Nadmorska visina | 164 m |
| Stanovništvo (2002) | |
| broj stanovnika | 17180 |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 37240 37241 |
| Pozivni broj | 037 |
| Registarska oznaka | TS |
|
Trstenik na mapi Srbije |
|
Koordinate: 43° 37′ 00" SGŠ, 21° 00′ 00" IGD
Trstenik je gradsko naselje u opštini Trstenik u Rasinskom okrugu. Smešten je na reci Zapadnoj Moravi. Prema popisu iz 2002. bilo je 17.180 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 18.441 stanovnika).
Sadržaj |
[uredi] Geografija
Trstenik se nalazi na 43° 37′ i 21° IGD, oko 205 kilometara južno od Beograda, 115 km od Niša, 74 km od Kragujevca i 60 km od Čačka. Nadmorska visina Trstenika je oko 170 metara, a najviši vrhovi u ovoj oblasti su Samar (922 m), najviša tačka Gledićkih planina, Mali vrh (922 m), Pogled (736 m) i Čikar (736 m). Kroz Trstenik protiče Zapadna Morava.
Kroz Trstenik prolazi magistralni put Pojate-Kraljevo. Kroz Trstenik prolazi železnička pruga Stalać-Požega.
[uredi] Istorija
Tokom starog veka oko Zapadne Morave živelo je ilirsko pleme Tribali. Rimljani su ove prostore osvojili u 1. veku nove ere. Iz rimskog perioda potiče kastrum na mestu Stražba, na desnoj obali reke, kao i nalazišta u selu Bučju, Donjem Dubiču i druga još nedovoljno istražena. Najveći doprinos kraju Rimljani su dali u 3. veku, kada je doneta vinova loza, čime je vinogradarstvo kroz vekove postalo jedna od najznačajnijih delatnosti stanovništva.
U sednjovekovnoj Srbiji trstenički kraj pripadao je župama Morava i Levač. Prvi pisani pomen Trstenika nalazi se u Lazarevoj povelji manastiru Ravanici iz 1381. godine, kojom je metoh Trstenik poklonjen ovom manastir. Iz srednjovekovnog perioda potiču i manastiri moravske arhitektonske škole, Ljubostinja i Veluće.
Godine 1427. Turci su osvojili Kruševac i oblast Trstenika. U dolini Zapadne Morave Osmanlije su izgradile tvrđavu Grabovac. Nakon konačnog pada Srpske despotovine 1459, Trstenik je postao značajna stanica za turske karavane. U izveštaj Austrijanaca iz 1784. u Trsteniku se nalazilo 47 turskih i 17 hrišćanskih kuća, kamena džamija, dva hana i nekoliko zanatskih prodavnica. Tadašnji Trstenik se nalazio 2 km zapadno od sadašnjeg grada, u blizini sela Osaonica.
Posle dobijanja autonomije Kneževine Srbije, knez Miloš Obrenović je u periodu 1832-1838. naredio izgradnju novog naselja na desnoj obali Zapadne Morave. Sedamdeseti godina 19. veka Trstenik je dobio osnovnu školu, poštu, apoteku, banku i prvi parni mlin. Godine 1899. preko Zapadne Morave je izgrađen čelični most, a sledeće godine nova Crkva Svete Trojice. Pruga Stalać-Kraljevo je otvorena 1910.
Posle Prvog svetskog rata u gradu su sagrađeni novi objekti i veliki deo starog grada danas datira iz tog perioda. Nakon Drugog svetskog rata, Trstenik je doživeo značajan industrijski razvoj uz osnivanje fabrike hidrauličnih i pneumatskih sistema Prva petoletka. Tokom perioda sankcija u poslednjoj deceniji 20. veka grad je stagnirao.
[uredi] Demografija
U naselju Trstenik živi 13800 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,5 godina (37,8 kod muškaraca i 39,2 kod žena). U naselju ima 6079 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,83.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2] | ||||
|---|---|---|---|---|
| Srbi | 16.537 | 96,25% | ||
| Romi | 176 | 1,02% | ||
| Crnogorci | 105 | 0,61% | ||
| Jugosloveni | 58 | 0,33% | ||
| Goranci | 40 | 0,23% | ||
| Hrvati | 17 | 0,09% | ||
| Makedonci | 17 | 0,09% | ||
| Slovenci | 5 | 0,02% | ||
| Rumuni | 4 | 0,02% | ||
| Muslimani | 3 | 0,01% | ||
| Mađari | 3 | 0,01% | ||
| Bugari | 3 | 0,01% | ||
| Rusi | 2 | 0,01% | ||
| Nemci | 2 | 0,01% | ||
| Česi | 1 | 0,00% | ||
| Slovaci | 1 | 0,00% | ||
| nepoznato | 67 | 0,38% | ||
| m | ž | |||
| ? | 40 | 45 | ||
| 80+ | 59 | 102 | ||
| 75-79 | 129 | 194 | ||
| 70-74 | 303 | 328 | ||
| 65-69 | 476 | 493 | ||
| 60-64 | 413 | 461 | ||
| 55-59 | 401 | 453 | ||
| 50-54 | 724 | 734 | ||
| 45-49 | 869 | 944 | ||
| 40-44 | 663 | 779 | ||
| 35-39 | 483 | 624 | ||
| 30-34 | 444 | 491 | ||
| 25-29 | 584 | 552 | ||
| 20-24 | 707 | 668 | ||
| 15-19 | 764 | 710 | ||
| 10-14 | 565 | 547 | ||
| 5-9 | 403 | 400 | ||
| 0-4 | 317 | 311 | ||
| prosek | 37.8 | 39.2 | ||
|
|
| Pol | Ukupno | Neoženjen/ Neudata |
Oženjen/ Udata |
Udovac/ Udovica |
Razveden/ Razvedena |
Nepoznato |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 7059 | 2195 | 4401 | 256 | 177 | 30 |
| Ženski | 7578 | 1761 | 4463 | 889 | 431 | 34 |
| Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 3524 | 55 | - | - | 1916 | 84 | 65 | 456 | 72 | 67 |
| Ženski | 3198 | 29 | - | - | 1421 | 57 | 13 | 454 | 144 | 24 |
| Oba | 6722 | 84 | - | - | 3337 | 141 | 78 | 910 | 216 | 91 |
| Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
| Muški | 25 | 280 | 137 | 105 | 73 | 68 | - | - | 121 | |
| Ženski | 63 | 245 | 154 | 210 | 252 | 72 | - | - | 60 | |
| Oba | 88 | 525 | 291 | 315 | 325 | 140 | - | - | 181 |
[uredi] Reference
- ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9
- ^ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
[uredi] Spoljašnje veze
- Zvanični sajt OPŠTINE TRSTENIK
- Rasinski internet portal
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Foto galerija Trstenika
| Naseljena mesta opštine Trstenik |
|---|
|
Bogdanje • Božurevac • Brezovica • Bresno Polje • Bučje • Velika Drenova • Veluće • Golubovac • Gornja Omašnica • Gornja Crnišava • Gornji Dubič • Gornji Ribnik • Grabovac • Donja Omašnica • Donja Crnišava • Donji Dubič • Donji Ribnik • Dublje • Jasikovica • Kamenjača • Levići • Loboder • Lozna • Lopaš • Mala Drenova • Mala Sugubina • Medveđa • Mijajlovac • Milutovac • Okruglica • Osaonica • Odžaci • Pajsak • Planinica • Poljna • Popina • Počekovina • Prnjavor • Rajinac • Riđevštica • Riljac • Rujišnik • Selište • Stari Trstenik • Stopanja • Stragari • Stublca • Tobolac • Trstenik • Ugljarevo • Čairi |
