Jasenovik (Niš)

Koordinate: 43° 21′ 28″ S; 22° 01′ 31″ I / 43.357833° S; 22.025333° I / 43.357833; 22.025333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jasenovik
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugNišavski
GradNiš
Gradska opštinaPantelej
Stanovništvo
 — 2011.Pad 396
Geografske karakteristike
Koordinate43° 21′ 28″ S; 22° 01′ 31″ I / 43.357833° S; 22.025333° I / 43.357833; 22.025333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina394 m
Jasenovik na karti Srbije
Jasenovik
Jasenovik
Jasenovik na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj018
Registarska oznakaNI

Jasenovik je naseljeno mesto u gradskoj opštini Pantelej na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se u planinskom području Kalafata i Gramade, na oko 17 km severoistočno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 416 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 456 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Jasenovik je još u srednjem veku formirano selo. Turski popis 1498. godine evidentirao ga je pod istim imenom kao spahiluk (zeamet) Ibrahim-bega iz Niša sa 19 domova, 12 neoženjenih, 3 udovička doma i sa dažbinama u iznosu 4.907 akči. Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 30 kuća, 2 udovička domaćinstva, 9 samačka domaćinstva.[1] U kasnijim vekovima jedva da ima podataka o ovom selu, verovatno zato što je manje i skrovito selo. Posle oslobođenja od Turaka, selo je imalo oko 25 zadružnih domaćinstava skoncentrisanih u pitomom dolu pod Debelim delom i Kajicom (675 m).

Posle oslobođenja od Turaka veći deo atarskog zemljišta postao je vlasništvo seoskih porodičnih zadruga, a jedan deo je još uvek bio zajednička svojina. Godine 1895. Jasenovik je manje selo sa 39 najvećim delom zadružnih domaćinstava i 377 stanovnika, a 1930. godine u njemu je živelo 68 domaćinstava i 518 stanovnika. Sa raspadom porodičnih zadruga krajem 19. i početkom 20. veka, odvijao se proces usitnjavanja poseda, a sa postepenim uključivanjem u tržišnu privredu tokom prve polovine 20. veka, naročito posle izgradnje železničke pruge Niš - Zaječar 1922. godine, počela je slabiti šumsko-stočarska, a jačati ratarska i nepoljoprivredna orijentacija. Pojedina domaćinstva počela su se približavati drumu i železničkoj pruzi. Ovaj proces je naročito došao do izražaja posle Drugog svetskog rata, kada su se, osim izmeštanja seoskog naselja, brojna mlađa domaćinstva okrenula prema gradskom zapošljavanju i mešovitoj privredi, a neka su se odselila u Niš ili u pojedina naselja u njegovoj bližoj okolini.

Godine 1971. novi Jasenovik je imao 32 poljoprivredna, 72 mešovita i 15 nepoljoprivrednih domaćinstava, dok je stari ostao zapušten.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Do Jasenovika se može doći prigradskom linijom 16 PAS Niš - Donja Vrežina - Gornja Vrežina - Malča - Jasenovik - Vrelo, kao i međugradskim linijama za Istočnu Srbiju (Svrljig, Knjaževac, Bor, Zaječar, Negotin, Kladovo).

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Jasenovik živi 325 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,4 godina (44,1 kod muškaraca i 42,6 kod žena). U naselju ima 113 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,50.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 607
1953. 616
1961. 621
1971. 534
1981. 478
1991. 456 456
2002. 416 416
2011. 396
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
409 98,31%
Romi
  
5 1,20%
Crnogorci
  
1 0,24%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Sport[uredi | uredi izvor]

FK Jasenovik[uredi | uredi izvor]

Klub je osnovan 2018. godine, u sezoni 2018/2019. takmiči se u Drugoj niškoj ligi.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. mart 2012), Pristupljeno 4. 5. 2013.
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995. pp. 58.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]