Atlas (mitologija)
Atlas (grč. Ἄτλας [Átlas], lat. Atlas) ili Atlant, je u grčkoj mitologiji bio sin titana Japeta i okeanide Klimene[1] ili Azije ili Posejdona i Klito.[2] Atlas takođe igra ulogu u mitovima o dva najveća grčka heroja: Herakle (Herkules u rimskoj mitologiji) i Persej. Prema drevnom grčkom pesniku Hesiodu, Atlas je stajao na krajevima zemlje na krajnjem zapadu.[3] Kasnije se uobičajeno poistovećivao sa planinama Atlas u severozapadnoj Africi i za njega se govorilo da je bio prvi kralj Mauretanije (današnji Maroko, što ne treba mešati sa današnjom zemljom Mauritanija).[4] Za Atlasa se govorilo da je bio vešt u filozofiji, matematici i astronomiji. U antici je bio zaslužan za pronalazak prve nebeske sfere. U nekim tekstovima mu se čak pripisuje i izum same astronomije.[5]
Atlas je bio sin titana Japeta i okeanide Azije[6] ili Klimene.[7] On je bio brat Epimeteja i Prometeja.[8] Imao je mnogo dece, uglavnom kćeri, Hesperida, Hijada, Plejada i nimfu Kalipso koja je živela na ostrvu Ogigija.[9]
Termin Atlas se koristi za opisivanje zbirke mapa od 16. veka kada je flamanski geograf Gerardus Merkator objavio svoje delo u čast mitološkog Titana.
„Atlantski okean” je izveden iz „Atlaskog mora”. Ime Atlantide koje se pominje u Platonovom dijalogu o Timeju potiče od „Atlantis nesos“ (stgrč. Ἀτλαντὶς νῆσος), što doslovno znači „Atlasovo ostrvo“.[10]
Mitologija[uredi | uredi izvor]
Atlasova supruga je bila Okeanida Plejona, Hesperida ili Etra. Imao je mnogo kćeri čiji su potomci postali članovi mnogih kraljevskih porodica, među kojima su i Kalipso i Mera,[2] ali i Diona prema Higinu i Ovidijevim „Metamorfozama“[11]. On je otac Plejada, Hijada i Hesperida. Imao je i dva sina, Hijanta i Hespera.[12]
Posle neuspele pobune titana protiv bogova sa Olimpa, u kojoj je učestvovao i Atlas, bio je kažnjen da nosi zauvek nebeski svod na svojim leđima. Verovalo se da Atlas zapravo drži stubove na kojima počiva nebo i to na krajnjem zapadu u vrtu bogova.[12] Pozniji mitografi su shvatili Atlanta samo kao personifikaciju planine Atlas u severozapadnoj Africi, čiji vrh izgleda kao da podupire nebesa; ali su, po Homeru, stubovi koji su podupirali svod stajali daleko u Atlantskom okeanu, koji je kasnije, prema Herodotu, dobio naziv u čast Atlanta (Atlasa). On je, verovatno, u početku bio titan drugog dana nedelje, onaj koji je razdvojio vode nebeskog svoda od voda na zemlji. Kiša najčešće dolazi u Grčku sa Atlantika, naročito sa prvim izlaskom zvezda Atlantovih kćeri Hijada, što delom i objašnjava i zašto mu se dom nalazio na zapadu.[13] Po drugim predanjima Atlant drži nebo u severnoj Africi, u Arkadiji, u zemlji Hiperborejaca, u Beotiji, Italiji ili Frigiji. Samo jedanput mu se pružila prilika da se oslobodi svog tereta i to kada je, na njegovu zemlju došao Heraklo da mikenskom kralju Euristeju donese zlatne jabuke sa stabla koga su čuvale Atlasove kćerke Hesperide.[12]
Atlas se ponudio da sam ubere jabuke, ako bi se Heraklo prihvatio da umesto njega pridrži samo na trenutak nebeski svod. Znajući da jabuke čuva nesavladiv zmaj koji nikada ne spava, Heraklo je prihvatio Atlasovu ponudu. Kada se ovaj vratio sa jabukama, ponudio se da sam odnese jabuke do mikenskog kralja. Heraklo je znao da je to Atlasov lukavi plan da se oslobodi muka držanja nebeskog svoda. Zato je pristao na Atlasov predlog, ali ga je zamolio da samo na tren pridrži svod kako bi uzeo malo slame i stavio na ramena koje svod bolno pritiska. Kada ga je Atlas odmenio, Heraklo mu se zahvalio na zlatnim jabukama i nestao sa njima. Atlas je morao nositi svoj teret sve do svoje smrti, ali ga se nije oslobodio ni nakon nje.[12]
Postoji mit po kome Atlas nije verovao strancima zbog starog proročanstva, pa nije pustio u zemlju junaka Perseja, koji je preko njegove zemlje hteo da se vrati sa ostrva Gorgona, na kome je ubio čudovište Meduzu. Pri tome ga je Atlas uvredio rekavši mu da je bogohulna laž njegovo hvalisanje o Meduzinom ubistvu. Da bi mu dokazao da on nije lažov, Persej je izvadio odsečenu Meduzinu glavu, a Atlas se skamenio ugledavši je. Tako se Atlas pretvorio u kamenu planinu, a njegova se glava gubila u plavetnilu neba čiji svod on mora da drži do završetka sveta.[12]
Likovna umetnost[uredi | uredi izvor]
U likovnoj umetnosti Atlas je uvek prikazivan kako drži nebo. Na vazama iz arhajskog i klasičnog doba predstavljan je kao nag i bradat muškarac koji drži bezoblično nebo ili u obliku ploče. Prikazivan je i na hramovima. Od 4. veka p. n. e. često je karikiran, naročito na južnoitalskim vazama, pa je predstavljan sa životinjskim ušima. Skulpture iz helenističkog doba ga prikazuju sa bolnim izrazom lica.[12]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 80. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ a b Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology}- Greek Mythology Link: Atlas; -{Family
- ^ Hesiod, Theogony 517–520.
- ^ Smith, s.v. Atlas
- ^ Referencing Diodorus:
- "[Atlas] perfected the science of astrology and was the first to publish to mankind the doctrine of the sphere. and it was for this reason that the idea was held that the entire heavens were supported upon the shoulders of Atlas, the myth darkly hinting in this way at his discovery and description of the sphere." Bibliotheca historica, Book III 60.2
- "Atlas was so grateful to Heracles for his kindly deed that he not only gladly gave him such assistance as his Labour called for, but he also instructed him quite freely in the knowledge of astrology. For Atlas had worked out the science of astrology to a degree surpassing others and had ingeniously discovered the spherical nature of the stars, and for that reason was generally believed to be bearing the entire firmament upon his shoulders. Similarly in the case of Heracles, when he had brought to the Greeks the doctrine of the sphere, he gained great fame, as if he had taken over the burden of the firmament which Atlas had borne, since men intimated in this enigmatic way what had actually taken place." Bibliotheca historica, Book IV 27.4-5
- ^ Apollodorus, 1.2.3.
- ^ Hesiod,Theogony 507. It is possible that the name Asia became preferred over Hesiod's Clymene to avoid confusion with what must be a different Oceanid named Clymene, who was mother of Phaethon by Helios in some accounts.
- ^ Roman, Luke; Roman, Monica (2010). Encyclopedia of Greek and Roman Mythology (na jeziku: engleski). Infobase Publishing. str. 92. ISBN 978-1-4381-2639-5.
- ^ Homer, Odyssey, 1.14, 1.50. Calypso is sometimes referred to as Atlantis (Ατλαντίς), which means the daughter of Atlas, see the entry Ατλαντίς in Liddell & Scott, and also Hesiod, Theogony, 938.
- ^ „What does "Atlantis" mean? And why is the Space Shuttle Atlantis named after something underwater?”. 8. 7. 2011.
- ^ theoi.com: Atlas
- ^ a b v g d đ Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
- ^ Robert Grevs. 1995. Grčki mitovi. 6. izdanje. Nolit. Beograd.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Akerman, J. R. (1994). „Atlas, la genèse d'un titre”. Ur.: Watelet, M. Gerardi Mercatoris, Atlas Europae. Antwerp: Bibliothèque des Amis du Fonds Mercator. str. 15—29.
- Siculus, Diodorus (1933). Oldfather, C. H.; Sherman, C. L.; Welles, C. B.; Geer, R. M.; Walton, F. R., ur. Diodorus of Sicily : The Library of History. 12 Vols. (2004 izd.). Cambridge, Mass.: Harvard University Press.
- Gantz, T. (1993). Early Greek Myth: A Guide to Literary and Artistic Sources. Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-4410-2. LCCN 92026010. OCLC 917033766.
- Grafton, A.; Most, G. W.; Settis, S., ur. (2010). The Classical Tradition (2013 izd.). Cambridge, Mass.: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-07227-5. LCCN 2010019667. OCLC 957010841.
- Hornblower, S.; Spawforth, A.; Eidinow, E., ur. (2012). The Oxford Classical Dictionary (4th izd.). Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-954556-8. LCCN 2012009579. OCLC 799019502.
- Keuning, J. (1947). „The History of an Atlas: Mercator. Hondius”. Imago Mundi. 4 (1): 37—62. ISSN 0308-5694. JSTOR 1149747. doi:10.1080/03085694708591880.
- Lemprière, J. (1833). Anthon, C., ur. A Classical Dictionary. New York: G. & C. & H. Carvill [etc.] LCCN 31001224. OCLC 81170896.
- Ogden, D. (2008). Perseus (1st izd.). London ; New York: Routledge. ISBN 978-0-415-42724-1. LCCN 2007031552. OCLC 163604137.
- Ogden, D. (2013). Drakon: Dragon Myth and Serpent Cult in the Greek and Roman Worlds. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-955732-5. LCCN 2012277527. OCLC 799069191.
- Ramachandran, A. (2015). The Worldmakers: Global Imagining in Early Modern Europe. Chicago: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-28879-6. OCLC 930260324.
- Mercator, G.; Lessing J. Rosenwald Collection (Library of Congress) (2000). Karrow, R. W., ur. Atlas sive Cosmographicæ Meditationes de Fabrica Mundi et Fabricati Figura: Duisburg, 1595 (PDF). Prevod: Sullivan, D. Oakland, CA: Octavo. ISBN 978-1-891788-26-0. LCCN map55000728. OCLC 48878698. Arhivirano iz originala (PDF) 10. 3. 2016. g.
- Apollodorus, Apollodorus, The Library, with an English Translation by Sir James George Frazer, F.B.A., F.R.S. in 2 Volumes.. Cambridge, Massachusetts, Harvard University Press; London. . William Heinemann Ltd. 1921.. Online version at the Perseus Digital Library.
- Robert Graves, The Greek Myths, London: Penguin, 1955. . Baltimore: Penguin. ISBN 978-0-14-001026-8.
- Hesiod, Theogony, in The Homeric Hymns and Homerica with an English Translation by Hugh G. Evelyn-White, Cambridge, Massachusetts., Harvard University Press; London. . William Heinemann Ltd. 1914.. Online version at the Perseus Digital Library.
- Hesiod; Works and Days, in The Homeric Hymns and Homerica with an English Translation by Hugh G. Evelyn-White, Cambridge, Massachusetts., Harvard University Press; London. . William Heinemann Ltd. 1914.. Online version at the Perseus Digital Library.
- Smith, William; Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, London (1873). "Atlas"
- Remler, Pat (2010). Egyptian Mythology, A to Z. Infobase Publishing. str. 24. ISBN 9781438131801. Pristupljeno 6. 10. 2014.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Warburg Institute Iconographic Database Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016) (c. 140 images of Atlas)
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
| Ljudi | |
| Ostale | |
