Bačko-baranjska županija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bačko-baranjska županija
1921.—1922.

Položaj županije u bivšoj pokrajini Banat, Bačka i Baranja
Glavni gradNovi Sad
RegijaSrednja Evropa
Zemlja Kraljevina Srba, Hrvata i SlovenacaBanat, Bačka i Baranja
Stanovništvo784.569 (1921)
Događaji
StatusBivša županija
Istorija 
• Uspostavljeno
1921.
• Ukinuto
1922.
Prethodnik
Sledbenik
Bačko-bodroška županija (Kraljevstvo SHS)
Baranjska županija (Kraljevstvo SHS)
Bačka oblast (Kraljevina SHS)
Beogradska oblast (Kraljevina SHS)

Bačko-baranjska županija je bila županija, odnosno upravna jedinica pokrajine Banat, Bačka i Baranja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1921-1922. godine.[1][2][3] Nekadašnji prostor ove županije danas je podeljen između severne Srbije (veći deo) i istočne Hrvatske (manji deo). Upravno sedište županije bio je grad Novi Sad (danas u sastavu Srbije i autonomne pokrajine Vojvodine). Prema popisu iz 1921. godine, županija je imala 784.569 stanovnika.[3]

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Bačko-baranjska županija bila je smeštena u severoistočnom delu Kraljevine SHS i obuhvatala je geografske regije Bačku i Baranju. Na istoku joj je granica bila reka Tisa, na jugu i jugozapadu Dunav, a na zapadu Drava. Severna granica nije bila prirodna, već je određena državnom granicom prema Mađarskoj.

Susedne administrativne jedinice bile su Torontalsko-tamiška županija na istoku (u Banatu, takođe deo pokrajine Banat, Bačka i Baranja), Sremska županija na jugu (u Sremu) i Virovitička županija na zapadu (u Slavoniji).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Bačko-baranjska županija formirana je od delova ranijih županija, Bačko-bodroške i Baranjske, koje su pre 1918. godine bile administrativne jedinice Kraljevine Ugarske u Austrougarskoj, a nakon 1918. administrativne jedinice pokrajine Banat, Bačka i Baranja u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca.

Trijanonskim sporazumom iz 1920. godine, bila je predviđena podela Bačko-bodroške i Baranjske županije između Kraljevstva SHS i Mađarske, a od delova ovih županija koji su ostali u sastavu Kraljevstva SHS formirana je nova Bačko-baranjska županija. Predaja severnih delova Bačke i Baranje Mađarskoj izvršena je tek 1921. godine i to ne direktno, već je u vreme povlačenja vojske Kraljevine SHS, na tim područjima formirana kratkotrajna Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja, koju su mađarske trupe likvidirale.

Novom administrativnom podelom Kraljevine SHS 1922. godine, umesto dotadašnjih okruga i županija formirane su oblasti, a teritorija nekadašnje Bačko-baranjske županije je podeljena između Bačke i Beogradske oblasti.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Govorni jezici u županiji po popisu iz 1921. godine (bez područja Baranje).

Prema popisu iz 1921. godine, županija je imala 784.569 stanovnika od čega:[3]

Na mesnom nivou, Srbi i Hrvati su činili dominantno stanovništvo u srezovima Žabalj i Titel, kao i u gradovima Novi Sad, Sombor i Subotica, Nemci su činili dominantno stanovništvo u srezovima Apatin, Darda, Kula, Odžaci, Sombor i Stara Palanka, Mađari su činili dominantno stanovništvo u srezovima Topola, Senta, Stari Bečej i Batina, kao i u gradu Senta, dok su Slovaci činili dominantno stanovništvo u srezu Novi Sad.

Po veroispovesti bilo je 1921. godine:

Upravna podela[uredi | uredi izvor]

Upravna podela Bačko-baranjske županije bila je sledeća:

Srezovi
Srez Sedište
Apatinski srez Apatin
Batinski srez Batina
Darda (srez) Darda
Žabaljski srez Žabalj
Kuljanski srez Kula
Novosadski srez Novi Sad
Odžački srez Odžaci
Senćanski srez Senta
Somborski srez Sombor
Starobečejski srez Stari Bečej
Staropalanački srez Stara Palanka
Titelski srez Titel
Topolski srez Topola
Gradovi
Novi Sad
Senta
Sombor
Subotica

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]