Gabrovac
Gabrovac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Nišavski |
Grad | Niš |
Gradska opština | Palilula (Niš) |
Stanovništvo | |
— 2022. | 1.127 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 16′ 28″ S; 21° 55′ 25″ I / 43.2745° S; 21.9235° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 335 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 018 |
Registarska oznaka | NI |
Gabrovac je naseljeno mesto u gradskoj opštini Palilula na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se u dolinskom prostoru Gabrovačke reke, u južnom delu Niša, udaljeno 6 km od centra grada. Godine 1878. selo je imalo 33 domaćinstva i 222 stanovnika (prosečno 6,7 po domaćinstvu) a 1930. godine 124 domaćinstva i 765 stanovnika. Prema popisu iz 2002. bilo je 1189 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1167 stanovnika).
U samom centru je ušće dva potoka, Vukmanovske i Berbatovske reke koji čine Gabrovačku reku - pritoku Nišave. Gabrovac je poznat po jednom od najstarijih manastira u Nišavskom regionu. Radi se o manastiru Svete Trojice koji je sagrađen u 13. veku i jedan je od najlepših u okolini Niša. U okolini Gabrovca nalaze se takozvani rimski i turski šanac. Obe lokacije sada koriste pripadnici Vojske Srbije.
Ovde se nalaze Zapis dud Svete Trojice (Gabrovac), Zapis krst Svete Trojice (Gabrovac) i Zapis lipa kod crkve (Gabrovac).
Istorija
[uredi | uredi izvor]Preistorijski i antički nalazi, a zatim tragovi starohrišćanske crkve na lokalitetu Manastira Svete Trojice, ukazuju na davnu istorijsku naseljenost ovog prostora. Da je Gabrovac još u srednjem veku formirano selo pokazuju najraniji turski izvori, jer ga je popis iz 1498. godine zatekao sa 84 kuće (6 samačkih, 8 udovičkih) i 3 vodenice koje melju pola godine, i sa prihodom sela od 10.350 akči. Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 10 kuća, 3 udovička domaćinstva, 3 samačka domaćinstva .[1] Uoči oslobođenja od Turaka selo je bilo pod gospodarlukom Jusuf-bega iz Niša.
Život
[uredi | uredi izvor]U periodu Srbije i međuratne Jugoslavije selo postepeno gubi naturalne karakteristike orijentišući se ka tržišnoj i prigradskoj poljoprivredi. Posle 1945. godine razvoj sela ispoljio je dvojake osobine: tendenciju iseljavanja autohtonog stanovništva bliže Nišu ili u Niš i privlačnost za useljavanje stanovništva drugih sela. U tom procesu postepeno gubi tradicionalne poljoprivredne karakteristike i od 1950/55. godine najpre se transformisao u prigradsko mešovito naselje, a od 1970/75. godine u radničko-seljačku periferijsku mesnu zajednicu.
U strukturi domaćinstava, prema izvoru prihoda, bilo je 1971. godine 45 poljoprivrednih, 86 mešovitih i 150 nepoljoprivrednih domaćinstava. Šireći se duž puta u dolini Gabrovačke reke, kao i parcelacijom i naseljavanjem meštana i pridošlica na lokacijama pored puta, došlo je tokom 1970-1980. godine do fizičkog spoja i srastanja Niša sa Gabrovcem. Osim toga, nastupio je posle 1970/75. godine i interes Nišlija za otkupom zemljišta radi rekreacije i odmora. Tako je tokom osme decenije 20. veka u dolinskom prostoru do manastira Svete Trojice i iznad njega izrasla jedna od niških vikend zona.
Saobraćaj
[uredi | uredi izvor]Do Gabrovca se može doći prigradskim linijama 22 PAS Niš - Gabrovac - Berbatovo - Vukmanovo, linijom 23 PAS Niš - Gabrovac - Berbatovo, kružnom linijom 23K PAS Niš - Gabrovac - Vukmanovo - Berbatovo - Gabrovac - PAS Niš i linijom 23L PAS Niš - Gabrovac.
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Gabrovac živi 1044 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,2 godina (45,4 kod muškaraca i 47,0 kod žena). U naselju ima 455 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,48.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 7 | ||
80+ | 10 | 22 | ||
75—79 | 12 | 22 | ||
70—74 | 31 | 30 | ||
65—69 | 35 | 40 | ||
60—64 | 48 | 43 | ||
55—59 | 39 | 32 | ||
50—54 | 58 | 52 | ||
45—49 | 48 | 51 | ||
40—44 | 50 | 50 | ||
35—39 | 36 | 34 | ||
30—34 | 31 | 30 | ||
25—29 | 41 | 33 | ||
20—24 | 42 | 41 | ||
15—19 | 40 | 38 | ||
10—14 | 27 | 35 | ||
5—9 | 22 | 27 | ||
0—4 | 20 | 11 | ||
Prosek : | 41,9 | 43,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 522 | 142 | 338 | 31 | 9 | 2 |
Ženski | 525 | 96 | 335 | 74 | 18 | 2 |
UKUPNO | 1.047 | 238 | 673 | 105 | 27 | 4 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 251 | 6 | 0 | 0 | 101 |
Ženski | 154 | 8 | 0 | 0 | 43 |
UKUPNO | 405 | 14 | 0 | 0 | 144 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 4 | 9 | 28 | 7 | 25 |
Ženski | 0 | 1 | 31 | 12 | 6 |
UKUPNO | 4 | 10 | 59 | 19 | 31 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 3 | 17 | 4 | 13 |
Ženski | 2 | 4 | 7 | 9 | 19 |
UKUPNO | 3 | 7 | 24 | 13 | 32 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 5 | 0 | 0 | 28 | |
Ženski | 3 | 0 | 0 | 9 | |
UKUPNO | 8 | 0 | 0 | 37 |
Znamenitosti
[uredi | uredi izvor]- Manastir Svete Trojice, sagrađen tokom prve polovine 19. veka na temeljima crkve za koju predanje kaže da je podignuta u 13. veku. Zanimljivo je da su u crkvi 1875. godine živopisani likovi Miloša Obilića i cara Lazara, oba kao svetitelji.[5]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“”. Arhivirano iz originala 15. 03. 2012. g. Pristupljeno 15. 07. 2010.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
- ^ R. Mihaljčić, Junaci kosovske legende, Beograd 1989, str. 65
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995. g. pp. 23.