Ždral (vazduhoplovna jedrilica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ždral

vazduhoplovna jedrilica Ždral
vazduhoplovna jedrilica Ždral

Opšti podaci
Namena obuka jedriličara
Posada 2
Poreklo  FNR Jugoslavija
Proizvođač Utva; Letov
Probni let 1948.
Uveden u upotrebu 1949.
Povučen iz upotrebe 1960.-tih
Prvi operater Vazduhoplovni savez Jugoslavije
Dimenzije
Masa
Pogon
Fizičke osobine
Performanse
Portal Vazduhoplovstvo
Crtež jedrilice Ždral u tri projekcije
Kranih 2 u letu
Kranih 2 Švajcarskog ratnog vazduhoplovstva
Kranih 2 detalj krila i repa

Ždral (nem. Kranich) je dvoseda jedrilica nemačkog konstruktora Hansa Jakobsa, i nemačke firme DFS (nem. Hans Jacobs, DFS). Ime je dobila prema nemačkom nazivu za pticu ždral (nem. Kranich) koja se odlikuje izvanrednim letačkim osobinama, lako poleće i leti, može da prevali ogromna rastojanja, živi na prostranstvu od Sibira do Indije, zapadne Evrope pa do Sudana. U toku eksploatacije ove jedrilice dokazao je da je ona opravdala svoj naziv.

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Jedrilica je kontruisana 1935. godine na osnovu iskustava na jednosedu Renšperber (DFS Rhönsperber). Iako je bio dvosed performase Ždrala nisu mnogo zaostajale za tadašnjim jednosedima tako da su na njemu postignuti mnogi rekordi od 1937. do izbijanja Drugog svetskog rata. 1938 je postignut rekord u trajanju leta od 50 časova i 15 minuta.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Ždral je jedrilica drvene konstrukcije. Telo (trup) je napravljen od drvene konstrukcije koja je obložena drvenom lepenkom. U trupu se nalazi kabina sa dva sedišta u tandem rasporedu (jedan iza drugog) sa duplim komandama. Trup jedrilice je elipsastog oblika, istanjenog od kabine prema repu jedrilice. Na repu se nalaze horizontalni i vertikalni stabilizator sa kormilima visine i pravca. Noseća konstrukcija ovih elemenata je drvena a obloge su od impregniranog platna. Napadne ivice su obložene drvenom lepenkom.

Krila jedrilice su takođe drvene konstrukcije, forme galebovog krila usađene u trup nešto iznad polovine trupa. Sa prednje ivice krila su obložena drvenom lepenkom a sa zadnje ivice krila i upravljačke površine presvučene su impregniranim platnom. Pri trupu, krila su presvučena providnim materijalom kako bi instruktor koji je na drugom mestu u kabini imao bolji pregled ispod jedrilice. Aeroprofil krila je bio Gö 535. Uzdižući deo krila je pravougaonog oblika dok je horizontalni deo trapezastog oblika sa zaobljenim krajevima. U krila su ugrađene aerodinamičke kočnice.

Jedrilica za stajni trap ima klizač i fiksne udvojene točkove.

Varijante jedrilica[uredi | uredi izvor]

  • DFS Kranich - originalna prvobitna proizvodna verzija DFS
  • Kranich II - druga proizvodna verzija proizvodila se u Karl Schweyer AG, Čehoslovačkoj, Ponjskoj, Španiji i Švedskoj
  • Flygplan Se-103 - posleratna licencna proizvodnja u Švedskoj za švedsko ratno vazduhoplovstvo, proizvedeno 30 primeraka
  • SZD-C Žurav - posleratna licencna proizvodnja u Poljskoj
  • Focke-Wulf Kranich III - Totalan redizajn
  • Ždral - posleratna proizvodnja u Jugoslaviji

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Opšte:[uredi | uredi izvor]

Posada: 2, učenik, nastavnik

Raspored sedišta: tandem

Dužina: 7.70 m

Razmah Krila: 18.00 m

Vitkost: 14.57

Aeroprofil: Go 535

Površina Krila: 22.70 m²

Masa:[uredi | uredi izvor]

Prazna: 285 kg

Maksimalna poletna: 495 kg

Opterećenje krila: 21.8 kg/m²

Performanse:[uredi | uredi izvor]

Najveća Finesa: 22.5

Minimalno propadanje 0,75 m/s pri 51,5 km/h

Propadanje 1,56 m/s pri 100 km/h

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Jedrilica Ždral na Titogradskom aerodromu 1948.

Pilot Erih Klokner je 11. oktobra 1940. godine sa jedrilicom Kranih (Ždral) postigao je rekordnu visinu od 11.460 m. s obzirom da je rekord postignut za vreme rata priznanje mu je od Fédération Aéronautique Internationale (FAI) stiglo tek 1990. godine[1]. Ova jedrilica je držala devet svetskih i bezbroj nacionalnih rekorda a 1952. godine osvojio Svetsko prvenstvo za dvosede[2].

Jugoslavija je do 2 jedrilice Kranih došla pri kraju rata kao ratni plen, zahvaljujući jedriličaru i inženjeru Borisu Cijanu oficiru JA koji je pronašao ove jedrilice u Austriji 1945. godine zarobio ih i prebacio za Maribor. Do planova (crteža) za proizvodnju ovih jedrilica se došlo na osnovu raznih reparacija. U fabrici aviona „Utva“ je 1948 započeta serija od 10 jedrilica, a kasnije je u slovenačkoj fabrici jedrilica „Letov“ do 1957 proizvedeno još 17 primeraka. Ove jedrilice su korišćene gotovo u svim aero klubovima u Jugoslaviji za obuku jedriličara.

Sačuvani primerci[uredi | uredi izvor]

U Muzeju Jugoslovenskog vazduhoplovstva na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu se nalazi sačuvani primerak Ždrala (YU-5014).

Zemlje koje su koristile ovu jedrilicu[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ DFS Kranich III
  2. ^ Coates, Andrew (1980). Jane’s World Sailplanes and Motor Gliders (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Jane’s Publishin Company. ISBN 0 7106 0017 8. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Coates, Andrew (1980). Jane’s World Sailplanes and Motor Gliders (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Jane’s Publishin Company. ISBN 0 7106 0017 8. 
  • Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-1-9. 
  • Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). The Century of Sport Aviation in Serbia (na jeziku: (jezik: engleski)). Beograd: Aerokomunikacije. 
  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2. 
  • Kulundžić, Dragan (2016). Utva Proizvodnja jedrilica 1937 - 1955 (na jeziku: (jezik: srpski)). Pančevo: Utva. ISBN 978-86-908653-9-0. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]