Pređi na sadržaj

Žitije Svetog Ćirila

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žitije Svetoga Konstantina - Ćirila

Žitije Svetog Ćirila ili Konstantinovo žitije (stsl. Житьѥ КонстантинаŽitьѥ Konstantina) je staroslovenski rukopis, koji opisuje život svetog Konstantina Filozofa, poznatog pod monaškim imenom Ćirilo[1], koji je radio na širnjeu pismenosti među starim Slovenima.

Dokument je nastao u 9. veku u Velikoj Moravskoj. Đirilovo žitije je najraniji tekst za koji se zna da je prvobitno napisan na staroslovenskom[2]. To je i prva hagiografija prvobitno napisana na staroslovenskom jeziku.

Konstantinov život je jedan od osnovnih izvora za istoriju srednje Evrope u drugoj polovini 9. veka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Žitije je pisano između Ćirilove smrti 862. i decembra 885. godine, kada znamo da je tekst bio u upotrebi u Rimu, verovatno 879. ili 880. godine. Autor spisa je najverovatnije neko iz Metodijevog okruženja. Većina istraživača smatra da je autor nepoznat, a tradicionalno se veruje da je autor oba teksta sveti Kliment Ohridski[3].

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Biografija opisuje kako je Konstantin Filozof, zajedno sa svojim bratom Metodijem, došao iz Vizantije u Veliku Moravsku sa misijom da uspostavi slovensko bogosluženje i da prevede Bibliju i druge hrišćanske tekstove na staroslovenski jezik. Njima su pružili otpor brojni latinski sveštenici, koji su tvrdili da se Bogu može obraćati samo na tri „sveta jezika“ – hebrejskom, grčkom i latinskom.

Tekst je sačuvan u oko 60 kompletnih rukopisa iz 15-17. veka na crkvenoslovenskom. Najstariji postojeći rukopis je iz 1469. godine. Većina sačuvanih primeraka su ruske redakcije, dok su sačuvana samo dva južnoslovenska prepisa iz 15. veka.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „[Projekat Rastko] Zitije Sv. Konstantina-Cirila”. www.rastko.rs. Pristupljeno 2023-11-26. 
  2. ^ Vlašić-Anić, Anica (2019-03-31). „An Exhibition of Varazdin Glagolitic Parchments and “Glagolitic Books – Capuchin, Karlobag» (City Varaždin Museum, Herzer’s Palace, January 24 – March 11, 2018)”. Stephanos. Peer reviewed multilanguage scientific journal. 34 (2): 126—132. ISSN 2309-9917. doi:10.24249/2309-9917-2019-34-2-126-132. 
  3. ^ „Texts in South Old Church Slavonic”. Sources of Slavic Pre-Christian Religion: 247. 2020.