Makao
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Makao specijalna administrativna oblast Narodne Republike Kine 中華人民共和國澳門特別行政區 (kineski)Região Administrativa Especial de Macau da República Popular da China (portugalski)[note 1] | |
---|---|
Krilatica: nema | |
Himna: Marš dobrovoljaca | |
Glavni grad | nema |
Službeni jezik | kineski[a] i portugalski |
Vladavina | |
Predstavnik | Edmund Ho |
Predsednik Vlade | Edmund Ho |
Istorija | |
Nezavisnost | 1557. (okupirano od Portugalije) 13. avgust 1862. (kolonija Portugalije) 20. decembar 1999. (predano Narodnoj Republici Kini) |
Geografija | |
Površina | |
— ukupno | 28,2 km2 (nije uvrštena) |
— voda (%) | 0 |
Stanovništvo | |
— 2013.[2] | 607.500 (168) |
— gustina | 21.542,55 st./km2 |
Ekonomija | |
Valuta | Makauska pataka |
— stoti deo valute | 100 авос |
Ostale informacije | |
Vremenska zona | UTC +8 |
Internet domen | .mo |
Pozivni broj | +853 |
Makao (kin: 澳门; port. Macau), zvanično Makao specijalna administrativna oblast Narodne Republike Kine (kineski: 中華人民共和國澳門特別行政區 kineski-mandarinski (pomoć·info), kineski-kantonski (pomoć·info); portugalski: Região Administrativa Especial de Macau da República Popular da China portugalski (pomoć·info)), administrativni deo Portugalije do 1999. godine, Makao je najstarija evropska kolonija u Kini, još od 16. veka (1557). Makao je od 1999. jedna od dve specijalne administrativne oblasti u Kini, pored Hongkonga. Stanovnici Makaoa uglavnom govore kantonski kineski. Mandarinski kineski, portugalski i engleski su takođe u upotrebi.
Makao je bogat spomenicima iz kolonijalnog doba. Glavni izvori prihoda su turizam (godine 2000. bilo je 8 miliona posetilaca) i igre na sreću, zbog čega Makao zovu „Monte Karlo istoka“. Najpopularnija igra je Pai Gou, vrsta kineskih domina. U obližnjem Hongkongu, kao i u Kini, kockanje je zabranjeno. Godine 2004, oblast je zaradila 5 milijardi američkih dolara od igara na sreću. Po tome se Makao izjednačio sa Las Vegasom. Grad je takođe poznat po auto-trkama koje se održavaju svake godine u novembru. Takođe, svake godine se održava takmičenje vatrometa u kojem učestvuju brojne zemlje sveta. Za vreme takmičenja svake subote se predstavljaju po dve države.
U Makau je kockanje trenutno u velikoj ekspanziji, jer je od skora dozvoljeno i kompanije iz Las Vegasa otvaraju kazina. Kazino „The Venetian“, koji je otvoren 2007, je 6. zgrada a najveći kazino na svetu po površini. S obzirom na to da u ostatku Kine kockanje nije dozvoljeno ovo je osnovna privredna grana ovog grada, pa su ukupni prihodi od kockanja više od sedam puta veći nego u Las Vegasu.[3]
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Smatra se da ime „Makao” tj. Makau (portugalski izgovor poMFA: [mɐ.'kaw]) dolazi od imena hrama A-Ma (Templo de A-Má, 媽閣廟, kantonski: Māgok Miuh) koji je izgrađen 1448. i posvećen boginji moreplovaca i ribara. Nekoliko stotina godina nakon izgradnje hrama, došli su Portugalci i pitali lokalno stanovništvo za ime mjesta, na šta su oni odgovorili da se mjesto nazvalo po zalivu A-Ma (A-Ma-Gao).[4] Poluostrvo je tako nazvano, a ime Amagao je u moderni jezik uveden kao Makau.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Istorija Makaoa seže u Ćin dinastiju (221-206. p. n. e.), kada je region koji se sada zove Makao nalazio pod nadležnošću Paniu rejona, prefekture Nanhai (moderni Guangdung). Prvi kineski stanovnici ovog područja bili su ljudi koji su tražili utočište u Makaou za vrijeme invazije Mongola tokom dinastije Južni Sung.[5] Tokom dinastije Ming (1368—1644), ribari su migrirali u Makao iz Guandonga i Fuđena. Starosedeoci su se zvali Tanaka ili ljudi u čamcima.
Makao se nije razvio kao veće naselje dok Portugal nije stigao u 16. vijeku. 1513. godine Žorži Alvareš je postao prvi Portugalac koji je došao u Kinu. 1535. portugalski trgovci su stekli pravo na usidre brodove u Makaovim lukama i obavljaju trgovinske djelatnosti, ali ne i pravo da ostanu na kopnu.[6] Između 1552. i 1553. godine dobili su privremenu dozvolu za podizanje skladišta na kopnu, kako bi mogli da osuše robu koja se ukvasila morskom vodom; oni su ubrzo izgradili primitivne kamene kuće oko tog područja, sada poznatog kao Nam Van.[7]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Makao se nalazi 60 km jugozapadno od Hongkonga i 145 km od Guangdžoa. Sastoji se od poluostrva Makao, i ostrva Taipa i Koloane koja su spojena zemljom koja je uzeta od mora. Poluostrvo oblikuje estuar Biserna reka na istoku i Ksi Zapadna rijeka na zapadu.[8] Graniči se sa sa Posebnom ekonomskog zonom Džuhaj u kopnenoj Kini. Poluostrvo Makao je prvobitno bilo ostrvo, ali s vremenom kopnena masa je povezana uskim slojem. U 17. veku, ljudskim djelovanjem Makao je transformisan u poluostrvo. Zbog guste gradske infrastrukture u Makaou nema obradive površina, pašnjaka ili šuma. Zbog ove činjenice, ljudi u Makaou su uvek gledali na more kao sredstvo preživljavanja.
Klima
[uredi | uredi izvor]U Makau vlada vlažna suptropska klima na koju utiču sezonski monsuni, pa stoga postoji značajna razlika između ljetne i zimske temperature. Prosečna godišnja temperatura u Makau je 22,7 °C.[9] Jul je najtopliji mesec u godini, sa mesečnim prosekom od 28,6 °C, a dnevne temperature su obično iznad 30 °C. Najhladniji mjesec u godini je januar, sa prosekom od 14,5 °C, a povremeno temperatura pada ispod 10 °C. Zbog toga što se nalazi u obalnom području južne Kine, ima obilne padavine sa godišnjim prosekom od 2.030 milimetara. Zime su suve, zbog monsuna iz kontinentalne Kine. Vlažnost je visoka, a prosek varira između 75% i 90%.[10]
Klima (Makao) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Srednji maksimum, °C (°F) | 17,7 (63,9) |
17,7 (63,9) |
20,7 (69,3) |
24,5 (76,1) |
28,1 (82,6) |
30,3 (86,5) |
31,5 (88,7) |
31,2 (88,2) |
30,0 (86) |
27,4 (81,3) |
23,4 (74,1) |
19,6 (67,3) |
25,2 (77,4) |
Srednji minimum, °C (°F) | 12,2 (54) |
13,1 (55,6) |
16,2 (61,2) |
20,2 (68,4) |
23,6 (74,5) |
25,7 (78,3) |
26,3 (79,3) |
26,0 (78,8) |
24,9 (76,8) |
22,3 (72,1) |
17,8 (64) |
13,8 (56,8) |
20,2 (68,4) |
Količina padavina, mm (in) | 32,4 (12,76) |
58,8 (23,15) |
82,5 (32,48) |
217,4 (85,59) |
361,9 (142,48) |
339,7 (133,74) |
289,8 (114,09) |
351,6 (138,43) |
194,1 (76,42) |
116,9 (46,02) |
42,6 (16,77) |
35,2 (13,86) |
2,122 (0,8354) |
[traži se izvor] |
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Prema proceni, u gradu je 2009. živelo 507.799 stanovnika.
1990. | 2000. | 2009 |
---|---|---|
355.693[11] | 433.337[11] | 507.799[11] |
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Administrativna podela Kine
- Specijalne administrativne oblasti NR Kine
- Kinesko-portugalska deklaracija o pitanju Makaoa
Napomene
[uredi | uredi izvor]- ^ Ovo je službeni općeprihvaćeni prevod teksta na makaoskom regionalnom grbu, teksta temeljnog zakona Makaoa i službenoj stranici vlade Makaoa,[1] premda je takođe prihvatljivo i „Makao specijalna administrativna regija Narodne Republike Kine“ (Hong Kong Special Administrative Region).
- ^ Obično se govori na kantonskom kineskom, a alternativno na standardnom kineskom.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „GovMO: Residents”. Macau Government. Pristupljeno 29. 9. 2010.
- ^ Nacionalna agencija za statistiku
- ^ „Kineski grad Makao ima rekordnu zaradu od kockanja na svetu”. Novosti. 2. 1. 2014. Pristupljeno 30. 11. 2017.
- ^ Wu, Z., and G. Jin. "The evolution of spellings of ‘Macau’: An examination of early Portuguese and Western archival materials." Makao - kulturna interakcija i literarna reprezentacija (2014): 3-11.
- ^ „The entry "Macau history" in Macau Encyclopedia” (na jeziku: Chinese). Macau Foundation. Arhivirano iz originala 13. 10. 2007. g. Pristupljeno 2. 1. 2008.
- ^ Fung 1999, str. 5–6.
- ^ Fung 1999, str. 7.
- ^ „Macau Geography”. AsiaRooms.com. Arhivirano iz originala 12. 01. 2008. g. Pristupljeno 6. 1. 2008.
- ^ „100 years of Macau Climate”. Macao Meteorological and Geophysical Bureau. Arhivirano iz originala 10. 1. 2011. g. Pristupljeno 15. 2. 2011.
- ^ „Macau Climate, Temp, Rainfall and Humidity”. Nexus Business Media Limited. Arhivirano iz originala 16. 12. 2007. g. Pristupljeno 6. 1. 2008.
- ^ a b v „China: largest cities and towns and statistics of their population”. www.world-gazetteer.com. 17. 12. 2012. Arhivirano iz originala 27. 12. 2012. g.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Fung, Bong Yin (1999). Macau: A General Introduction (na jeziku: Kineskom). Joint Publishing (H.K.) Co. Ltd. ISBN 978-962-04-1642-2.