Pređi na sadržaj

Primorsko Ahtarsk

Koordinate: 45° 03′ 20″ S; 38° 10′ 24″ I / 45.055682° S; 38.173326° I / 45.055682; 38.173326
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Primorsko Ahtarsk
Primorsko-Ahtarsk

Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugJužni FO
Pokrajina Krasnodarska
RejonPrimorskoahtarski rejon
Osnovan1854.
Status grada1949.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2017.31.925
 — gustina1.708,13 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 03′ 20″ S; 38° 10′ 24″ I / 45.055682° S; 38.173326° I / 45.055682; 38.173326
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina2 m
Površina18,69 km2
Primorsko Ahtarsk na karti Rusije
Primorsko Ahtarsk
Primorsko Ahtarsk
Primorsko Ahtarsk na karti Rusije
Primorsko Ahtarsk na karti Krasnodarskog kraja
Primorsko Ahtarsk
Primorsko Ahtarsk
Primorsko Ahtarsk na karti Krasnodarskog kraja
Ostali podaci
Poštanski broj353860−353866
Pozivni broj(+7) 86143
OKATO kod03 241 501 000
OKTMO kod03 641 101 001
Veb-sajt
http://prim-ahtarsk.ru/

Primorsko Ahtarsk (rus. Приморско-Ахтарск) grad je na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u severozapadnom delu Krasnodarske pokrajine i administrativno pripada njenom Primorskoahtarskom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar.

Prema podacima nacionalne statističke službe RF za 2017, u gradu je živelo 31.925 stanovnika.

Na severoistočnoj periferiji grada nalazi se manji vojni aerodrom Vazduhoplovnih jedinica RF.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Primorsko Ahtarsk se nalazi u severozapadnom delu Krasnodarske pokrajine na nekih 151 km severozapadno od pokrajinskog administrativnog centra Krasnodara. Grad se nalazi na obali Azovskog mora, odnosno njegovog Ahtarskog zaliva, na krajnjem zapadu niske i prostrane Kubanjsko-priazovske stepe. Centralni deo grada leži na nadmorskoj visini od 2 metra.

Nalazi se u prelaznoj zoni od umerenokontinentalne ka submediteranskoj klimi koja se odlikuje blagim i vlažnim zimama i dosta toplim i suvim letima. Snežni pokrivač se tokom zimskog dela godine kratko zadržava na tlu, a januarski prosek temperatura vazduha je oko −0,8°C. Julski prosek temperatura vazduha je 24,6°C. Prosečna vlažnost vazduha na godišnjem nivou je oko 75%. Godišnji broj sunčanih dana je u proseku oko 235, dok je 133 dana sa kišnim padavinama. Kupališna sezona traje od maja do septembra i u tom periodu temperature morske vode kreću se u vrednostima između 19°C i 25°C.

Klimatska tabela za grad Primorsko Ahtarsk
janfebmaraprmajjunjulavgsepoktnovdecgod.
Prosečna temperatura (°C)−0,8−0,54,211,317,321,824,623,918,311,85,10,8Ø11,5
Najviša prosečna temperatura (°C)2,33,38,616,322,426,329,228,923,416,48,83,7Ø15,8
Najniža prosečna temperatura (°C)−3−3,31,17,713,418,120,519,614,48,42,5−1,5Ø8,2
Padavine (mm)514445394260535248405156Σ581
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
2,3
−3
3,3
−3,3
8,6
1,1
16,3
7,7
22,4
13,4
26,3
18,1
29,2
20,5
28,9
19,6
23,4
14,4
16,4
8,4
8,8
2,5
3,7
−1,5
janfebmaraprmajjunjulavgsepoktnovdec
Padavine
51
44
45
39
42
60
53
52
48
40
51
56
janfebmaraprmajjunjulavgsepoktnovdec
Izvor: Pogoda i klimat, ESIMO

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pre osnivanja savremenog naselja na njegovom mestu se nalazilo otomansko utvrđenje Ahtar Bahtar koje je ruska vojska uspela da zauzme 1774. i na njegovom mestu podigne Ahtarski redut. Na tom području je ubrzo osnovano i nekoliko manjih kozačkih poseda koji su se 1854. ujedinili u jedinstveno naselje koje je dobilo ime Ahtarski. Ahtarski hutor je 1900. administrativno reorganizovan u kozačku stanicu i tom prilikom dobija novo ime Primorsko Ahtarskaja.

Početkom ХХ veka naselje počinje intenzivnije da se razvija, sagrađena je luka i brojni privredni objekti, te je stanica 1922. proglašena za grad. Međutim svega 4 godine kasnije Primorsko Ahtarsk je ponovo degradiran na status stanice i na tom administrativnom statusu ostaje sve do 11. januara 1949. kada ponovo dobija status grada.[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 32.257 stanovnika, dok je prema procenama za 2017. bilo 31.925 stanovnika.[2]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2017.
22.00626.00025.98127.95730.047[3]32.677[4]32.257[5]31.925

Prema podacima iz 2017. Korenovsk se nalazio na 484. mestu među 1.112 zvaničnih gradova Ruske Federacije. Prema podacima sa popisa 2010. osnovu populacije činili su etnički Rusi sa udelom od oko 93%, a najbrojnija manjinska zajednica bili su Ukrajinci sa oko 3%.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Азаренкова А.С., Бондарь И.Ю., Вертышева Н.С. Основные административно-территориальные преобразования на Кубани (1793-1985 гг.). — Краснодар: Краснодарское книжное издательство, 1986. — С. 264. — 395 с.
  2. ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 28. 12. 2017. 
  3. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  5. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]