Pređi na sadržaj

Trnjane (Negotin)

Koordinate: 44° 13′ 08″ S; 22° 21′ 16″ I / 44.219° S; 22.3545° I / 44.219; 22.3545
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Trnjane
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
OpštinaNegotin
Stanovništvo
 — 2011.479
Geografske karakteristike
Koordinate44° 13′ 08″ S; 22° 21′ 16″ I / 44.219° S; 22.3545° I / 44.219; 22.3545
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina271 m
Trnjane na karti Srbije
Trnjane
Trnjane
Trnjane na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19306
Pozivni broj019
Registarska oznakaNG

Trnjane je naselje u Srbiji u opštini Negotin u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2022. u naselju je bilo 233 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 362 stanovnika, prema popisu iz 2002. bilo je 479 stanovnika a prema popisu iz 1991. bilo je 667 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Smatra se da je Trnjane starijeg postanka. Na Langerovoj i karti „Temišvarski Banat“ zabeleženo je pod imenima Tergniana, Tirnana; ali je u manastiru Bukovu 1836. godine postojao zapis: „kir knez ktitor Simeun iz Trnjana”, a 1736. godine selo je zabeleženo pod imenom Trnava a 1784. godine Ternianu. U 1807. godini pominje se „Stojan Teržanski knez“ a 1811. selo Trnine. Godine 1846. selo je imalo 135 kuća, 1866. 187, a 1924. godine 225 kuća.[1]

Njegovi osnivači su preci sadašnjih rodova, koji su pre toga živeli u negotinskoj ravnici, negde u okolini Radujevca. Selo je više puta menjalo mesto. Zasnovano je na mestu Jerački Biljuvi (Livade) u čijoj blizini je jedno nepoznato groblje, koje su nazvali Jeračko Groblje. Kasnije je premešteno u Selište, koje je na mestu Malog Trnjana kod Crnog Potoka, pa na drugo selište na putu za Sikole. Na sadašnje mesto došlo je zbog „velikog požara“, koji je uništio celo selo. Većina rodova u Trnjanu su potomci osnivača sela, koji su i najstariji rodovi u Krajini i Ključu.[2]

Selo je zbijenog tipa. Ime je dobilo po trnju koga je mnogo bilo na ovom mestu. Inače najvećim procentom stanovnici su starinici Srbi, doseljeni iz negotinske ravnice, negde gde je danas Radujevac. Podaci iz 16. veka ukazuju na poljoprivredno zanimanje stanovnika, što znači da su u to vreme bili u ravnici. Kasnije se stanovništvo usled učestalih migracija preorijentisalo na stočarstvo.[3]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema poslednjem popisu iz 2022. godine u naselju je živelo 233 stanovnika što je za 129 manje u odnosu na 2011. kada je na popisu bilo 362 stanovnika. U naselju živi 205 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 51,86 godina (50,04 kod muškaraca i 53,89 kod žena).[4]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 102 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,28 a prema istom popisu u naselju ima 209 stambenih jedinica od kojih je 103 naseljenih.[5]

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 1.004
1953. 1.008
1961. 969
1971. 940
1981. 813
1991. 667 622
2002. 479 537
2011. 362
2022. 233
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[7]
Srbi
  
473 98,74%
Hrvati
  
2 0,41%
Jugosloveni
  
2 0,41%
Ukrajinci
  
1 0,20%
nepoznato
  
1 0,20%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jovanović, Kosta (1940). Negotinska Krajina i Ključ - Srpski etnografski zbornik, knjiga 55. Beograd: Srpska kraljevska akademija. str. 217. 
  2. ^ Jovanović, Kosta (1940). Negotinska Krajina i Ključ - Srpski etnografski zbornik, knjiga 55. Beograd: Srpska kraljevska akademija. str. 217, 218. 
  3. ^ „Trnjane”. Opština Negotin. Arhivirano iz originala 14. 08. 2019. g. Pristupljeno 14. 08. 2019. 
  4. ^ Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine (PDF), Pristupljeno 28.7.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 466. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  5. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, avgust 2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 122. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  6. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  7. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  8. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]