Glad (bugarski vojvoda)
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Ovaj članak je deo serije o istoriji Vojvodine |
Istorija Vojvodine |
---|
Glad je bio bugarski vojvoda, koji je vladao na teritoriji današnjeg Banata u devetom i desetom veku.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Prema nekim izvorima, Glad je, pored Banata, vladao i delom južne Transilvanije i okolinom grada Vidina u današnjoj Bugarskoj. Glad je bio vazal bugarskog cara Simeona, a bio je poreklom iz grada Vidina, gde mu se, prema nekim izvorima, nalazila i rezidencija. Većinu stanovništva na teritoriji kojom je vladao Glad sačinjavali su Sloveni i Vlasi.
Glad je Banatom vladao verovatno iz utvrđenja u istočnom delu atara sela Karlovo (danas Novo Miloševo), čiji se bedemi i danas poznaju (Galad grad). Pored ovog lokaliteta postoji potes Klisa, čiji naziv je spomen na nekadašnju crkvu koja je podignuta u sklopu ovog utvrđenja.
U desetom veku, Glada su porazili Mađari. Mađari su poslali vojsku protiv vojvode Glada i pokorili stanovništvo između reka Moriš i Tamiš. Kada su pokušali da pređu Tamiš, Glad ih je dočekao sa velikom armijom, u kojoj je bilo Kumana, Bugara i Vlaha. Narednog dana, Gladova armija je doživela poraz. Mađarski napad na vojvodu Glada u Banatu se datira u 934. godinu.
Prema drugom izvoru (v. Kupusarević) bitka se odigrala 896. godine, a Glad se uplašen od Mađara skriva u tvrđavu Kovin da bi se nakon tri dana predao.
Gladov potomak je bio banatski vojvoda Ahtum, poslednji vladar koji se suprotstavio uspostavljanju neposredne vlasti Mađarskog kraljevstva u 11. veku, ali je takođe poražen od strane Mađara.
Poreklo imena
[uredi | uredi izvor]U Banatu i danas postoje sela Gladna i Galad, koja su verovatno dobila ime po vojvodi Gladu. Grad Kladovo na Dunavu, u Srbiji, je takođe mogao dobiti ime po vojvodi Gladu (Prvobitni oblik imena grada je verovatno bio Gladovo). U 15. veku je na reci Zlatici u Banatu izgrađena tvrđava Galad. Tvrđava je dobila to ime, jer se mesto na kome je izgrađena zvalo Galad. Takođe je zabeležen i Gladov manastir (Galadmonostra) 1426. godine.
Ime Glad je verovatno slovenskog porekla, iako značenje imena nije potpuno objašnjeno. U Pribaltiku su postojala naselja Gladichov, Gladyšov, na reci Biese i Gladišov na reci Radgošć. Na srpskom prostoru se toponomi sa istom osnovom pojavljuju na prostoru gde su nađeni najstariji slovenski slojevi na Balkanu, danas u Republici Srpskoj - Gladnica u opštini Srebrenica, zatim Gladnić, Gladnik, Gladojević, Gladović i Gladovići kod Višegrada, zatim predeo Glade, Gladov do, Gladova vrtača, Gladov vrh i Gladov krš u Ozrinićima, Gladište u Kučima u Crnoj Gori i Gladišev dol u Metohiji. Ovi toponimi potvrđuju još jednom da je gospodar Banata, vojvoda Glad, bio slovenski vladar.
Izvori
[uredi | uredi izvor]Glavni istorijski izvor o Gladu je istorijska hronika Gesta Hungarorum, koju je napisao budimski sveštenik Peter, u vreme mađarskog kralja Bele III, na kraju 12. veka.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Jovan M. Pejin, Iz prošlosti Kikinde, Kikinda, 2000.
- Prof. dr Radmilo Petrović, Vojvodina - petnaest milenijuma kulturne istorije, Beograd, 2003.
- Milan Tutorov, Mala Raška a u Banatu, Zrenjanin, 1991.
- Milan Tutorov, Banatska rapsodija - istorika Zrenjanina i Banata, Novi Sad, 2001.
- Njagu Đuvara, Kratka istorija Rumuna za mlade, Novi Sad, 2004.
- Jovan Pejin, Velikomađarski kapric, Zrenjanin, 2007.
- Dušan Belča, Mala istorija Vršca, Vršac, 1997.
- Isidor Kupusarević, Kovin do kraja XVIII veka, 1935.
- Édouard Sayous, Histoire générale des Hongrois, Budapest/Paris, Athenaeum/F. Alcan, 1900.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Gesta Hungarorum Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. oktobar 2004)
- Mapa
- Mapa
- Mapa