Danica (mitologija)
Danica je narodni naziv i antroponim za planet Veneru prisutan u mitologiji Slovena[1].
Etimologija naziva[uredi | uredi izvor]
Ime Danica dolazi od imenice dan. U nekim krajevima se mogu pronaći i druga imena, kao što su:
- U srpskom, hrvatskom i bošnjačkom jeziku:
- Zornjača, Jutarnja zvijezda, Jutrenica, Jutrenjica, Prethodnica, Preodnica, Prehodnica, Prijehodnica, Prithodnica, Priodnica, Sjajnica i Svitnica[2];
- U makedonskom jeziku:
- Denica, Zarja, Zora i Utrinskata Ѕvezda;
- U ruskom jeziku:
- Dennica, Zorяnica, Utrennica, Svetlussa i Čigirь-zvezda;
- U bugarskom jeziku:
- Zornik i Sabalskata zvezda;
- U poljskom jeziku:
- Jutrzenka;
- U bjeloruskom jeziku:
- Zaranіca i Zarnіca;
- U ukrajinskom jeziku:
- Dennicя i Zіrnicя;
- U moravskom jeziku:
- Krasopani.
U mitologiji i narodnim predanjima[uredi | uredi izvor]
U mitologiji i narodnim predanjima Danica je prva "zvijezda" koja se pojavljuje na nebu rano u jutro na istoku, koja se može vidjeti i danju. Smatra se za vjesnikom zore i početka dana[1]. Ona otvara vrata neba svakog jutra prije nego što izađe Sunce[1]. Prema predanjima, domaćin koji pred svanuće na Badnji dan, izađe pred kuću i ugleda Danicu, treba da kaže: Sjajna Danica na istok, a jaki Bog na pomoć. U narodnim pjesmama Danica se označava kao Sunčeva ili Mjesečeva sestra, pa ponekad i kao kći Sunca. U jednoj narodnoj pjesmi označava i kao žena Sunčeva[1]. U nekim narodnim pesmama se spominje da Kraljević Marko naziva Danicu svojom posestrimom[1].
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d Špiro Kulišić; Petar Ž. Petrović; Nikola Pantelić (1970). „Danica”. Srpski mitološki rečnik. Beograd: Nolit. str. 113.
- ^ Karpenko Ю. A. (1981). Nazvaniя zvezdnogo neba. Moskva: Nauka.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Špiro Kulišić; Petar Ž. Petrović; Nikola Pantelić (1970). Srpski mitološki rečnik. Beograd: Nolit.
- Karpenko Ю. A. (1981). Nazvaniя zvezdnogo neba. Moskva: Nauka.
- Vяčeslav Vsevolodovič Ivanov; Vladimir Nikolaevič Toporov; U. Vasіlevіč (1990). Mifologičeskiй slovarь.
- Šaparova N. S. (2001). Kratkaя эnciklopediя slavяnskoй mifologii: Okolo 1000 stateй. ISBN 5-93259-023-8.
- Voйtovič V. (2002). Ukraїnsьka mіfologія. ISBN 966-06-0273-1.
- S. Sanьko; T. Valodzіna; U. Vasіlevіč (2004). Belaruskaя mіfalogія: Эncыklapedыčnы sloўnіk. Minsk.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
