Spisak suverenih država i zavisnih teritorija u Africi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ovo je spisak suverenih država i zavisnih teritorija u Africi. Ona uključuje međunarodno priznate države, države sa ograničenim priznanjem, kao i teritorije koje pripadaju drugim afričkim i neafričkim državama. Lista sadrži 54 suverene država i 10 zavisnih teritorija.

Malta i delovi Francuske, Italije, Portugala i Španije nalaze se na Afričkoj kontinentalnoj ploči. Neki od njih su znatno bliže Africi nego kontinentalnoj Evropi, ali politički se smatraju delom Evrope. Slično tome, ostrvo Sokotra se takođe nalazi na Afričkom platou i mnogo je bliže Africi, ali je politički deo azijske države Jemen. Egipat, bez obzira na deo teritorije koji prelazi u Aziju preko Sinajskog poluostrva, je afrička država.

Nezavisne države[uredi | uredi izvor]

Priznate države[uredi | uredi izvor]

Sledećih 54 potpunosti priznatih država su članice Ujedinjenih nacija[1] i Afričke unije.[2][3][4]

* = Članstvo u Afričkoj uniji suspendovano[n 1]
Zastava Mapa Skraćeni naziv države Pun naziv države Glavni grad Broj stanovnika[a][b]
[5]
Površina[a][b]
[6]
Alžir Narodna Demokratska Republika Alžir Alžir 42.008.054 2.381.740 km²
Angola Republika Angola Luanda 30.774.205 1.246.700 km²
Benin Republika Benin Porto Novo 11.485.674 112.622 km²
Bocvana Republika Bocvana Gaborone 2.333.201 581.726 km²
Burkina Faso Burkina Faso Uagadugu 19.751.651 274.000 km²
Burundi Republika Burundi Budžumbura 11.216.450 27.830 km²
Kamerun Republika Kamerun Jaunde 24.678.234 475.442 km²
Zelenortska Ostrva Republika Zelenortska Ostrva Praja 553.335 4.033 km²
Centralnoafrička Republika* Centralnoafrička Republika Bangi 4.737.423 622.984 km²
Čad Republika Čad Ndžamena 15.353.184 1.284.000 km²
Komori Savez Komora Moroni 832.347 2.235 km²
DR Kongo[n 2] Demokratska Republika Kongo Kinšasa 84.004.989 2.344.858 km²
Republika Kongo[n 3] Republika Kongo Brazavil 5.399.895 342.000 km²
Džibuti Republika Džibuti Džibuti 971.408 23.200 km²
Egipat Arapska Republika Egipat[n 4] Kairo 99.375.741 1.001.449 km²
Ekvatorijalna Gvineja Republika Ekvatorijalna Gvineja Malabo[n 5] 1.313.894 28.051 km²
Eritreja Država Eritreja Asmara 5.187.948 117.600 km²
Etiopija Savezna Demokratska Republika Etiopija Adis Abeba 107.534.882 1.104.300 km²
Gabon Gabonska Republika Libervil 2.067.561 267.668 km²
Gambija Republika Gambija Bandžul 2.163.765 10.380 km²
Gana Republika Gana Akra 29.463.643 238.534 km²
Gvineja[n 6] Republika Gvineja Konakri 13.052.608 245.857 km²
Gvineja Bisao Republika Gvineja Bisao Bisao 1.907.268 36.125 km²
Obala Slonovače Republika Obala Slonovače Jamusukro 24.905.843 322.460 km²
Kenija Republika Kenija Najrobi 50.950.879 580.367 km²
Lesoto Kraljevina Lesoto Maseru 2.263.010 30.355 km²
Liberija Republika Liberija Monrovija 4.853.516 111.369 km²
Libija Država Libija Tripoli 6.470.956 1.759.540 km²
Madagaskar Republika Madagaskar Antananarivo 26.262.810 587.041 km²
Malavi Republika Malavi Lilongve 19.164.728 118.484 km²
Mali Republika Mali Bamako 19.107.706 1.240.192 km²
Mauritanija Islamska Republika Mauritanija Nuakšot 4.540.068 1.030.700 km²
Mauricijus Republika Mauricijus Port Luj 1.268.315 2.040 km²
Maroko Kraljevina Maroko Rabat 36.191.805 446.550 km² bez spornih teritorija; 710.850 km² sa teritorijom Zapadne Sahare pod marokanskom upravom (teritoriju potražuje Saharska Arapska Demokratska Republika).
Mozambik Republika Mozambik Maputo 30.528.673 801.590 km²
Namibija Republika Namibija Vindhuk 2.587.801 825.418 km²
Niger Republika Niger Nijamej 22.311.375 1.267.000 km²
Nigerija Savezna Republika Nigerija Abudža 195.875.237 923.768 km²
Ruanda Republika Ruanda Kigali 12.501.156 26.798 km²
Sao Tome i Principe Demokratska Republika Sao Tome i Principe Sao Tome 208.818 964 km²
Senegal Republika Senegal Dakar 16.294.270 196.723 km²
Sejšeli Republika Sejšeli Viktorija 95.235 451 km²
Sijera Leone Republika Sijera Leone Fritaun 7.719.729 71.740 km²
Somalija Savezna Republika Somalija Mogadiš 15.181.925 637.657 km²
Južna Afrika Južnoafrička Republika Blumfontejn (sudska vlast), Kejptaun

(zakonodavna),
Pretorija (izvršna)

57.398.421 1.221.037 km²
Južni Sudan Republika Južni Sudan Džuba 12.919.053 644.329 km²
Sudan Republika Sudan Kartum 41.511.526 1.861.484 km²
Esvatini[n 7] Kraljevina Esvatini Lobamba

(sedište monarha i zakonodavstvo)
Mbanane

(administracija)

1.391.385 17.364 km²
Tanzanija Ujedinjena Republika Tanzanija Dodoma

(zvanično)

Dar es Salam

(de fakto)

59.091.392 945.203 km²
Togo Togoleška Republika Lome 7.990.926 56.785 km²
Tunis Tunišanska Republika Tunis 11.659.174 163.610 km²
Uganda Republika Uganda Kampala 44.270.563 236.040 km²
Zambija Republika Zambija Lusaka 17.609.178 752.614 km²
Zimbabve Republika Zimbabve Harare 16.913.261 390.757 km²

Nepriznate države[uredi | uredi izvor]

Države koje slede su uspostavljene u Africi kao nezavisne, ali su ostale bez zvaničnog priznanja i nisu članice Ujedinjenih nacija. Saharska Arapska Demokratska Republika je, međutim, članica Afričke unije.

Zastava Mapa Skraćeni naziv države Pun naziv države Status Glavni grad Broj stanovnika Površina
Saharska Republika Saharska Arapska Demokratska Republika[n 8] Maroko je smatra svojom najjužnijom provincijom. Priznata od strane Afričke unije i 47 država članica UN. El Ajun 266.000 267.405 km²
Somalilend Republika Somalilend Država u okviru federalnih regiona Somalije.[7] Ne priznaje je nijedna država članica UN.[8][9] Hargeisa 4.000.000 137.600 km²

Nesuverene teritorije[uredi | uredi izvor]

Trenutno postoji deset zavisnih teritorija u Africi. Sve teritorije se nalaze na obalama kontinenta ili su ostrva.

Zavisne teritorije[uredi | uredi izvor]

Spisak sadrži teritorije kojima se politički upravlja kao spoljnim teritorijama države.

Zastava Mapa Skraćeni naziv teritorije Pun naziv teritorije Status Glavni grad Broj stanovnika Površina
Francuske južne i antarktičke zemlje Francuske južne i antarktičke zemlje[n 9] Francuska prekomorska teritorija. Sen Pjer Nema stalnog stanovništva[10] 3.860 km²
Sveta Jelena, Asension i Tristan da Kunja Sveta Jelena, Asension i Tristan da Kunja Britanska prekomorska teritorija Džejmstaun 5.661 420 km²

Druga područja[uredi | uredi izvor]

Ovaj spisak sadrži teritorije kojima se upravlja kao inkorporiranim delovima neafričke države.

Zastava Mapa Skraćeni naziv teritorije Pun naziv teritorije Status Glavni grad Broj stanovnika Površina
Kanarska Ostrva Kanarska Ostrva Španska autonomna pokrajina Santa Kruz de Tenerife i Las Palmas de Gran Kanarija 2.205.247 7.447 km²
Seuta Autonomni grad Seuta Španski autonomni grad Seuta 76.861 28 km²
Madeira Autonomni region Madeira Portugalski autonomni region Funšal 267.785 828 km²
Majot Departman Majot Francuski prekomorski departman Mamudzu 186.452 374 km²
Melilja Autonomni grad Melilja Španski autonomni grad Melilja 72.000 20 km²
Mesta suvereniteta Španske suverene teritorije Španske prekomorske teritorije nema 74 0,59 km²
Reinion Reinion ostrvo Francuski prekomorski region Sen Deni 793.000 2.512 km²
Pelagijska ostrva Pelagijska ostrva Italijanska teritorija Lampeduza i Linoza 6.304 214 km²

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Centralnoafričkoj Republici je suspendovano članstvo u Afričkoj uniji od 25. marta 2013. godine zbog sukoba u toj zemlji.
  2. ^ Takođe poznata pod imenom Kongo-Kinšasa.
  3. ^ Takođe poznata pod imenom Kongo-Brazavil.
  4. ^ Neki delovi egipatske teritorije se mogu smatrati delom Azije ili Afrike.
  5. ^ Siudad De La Paz (Grad Mira) je budući glavni grad Ekvatorijalne Gvineje, koji je trenutno u izgradnji.
  6. ^ Takođe poznata pod imenom Gvineja-Konakri kako bi se razlikovala od susedne Gvineje-Bisao.
  7. ^ Na pedesetogodišnjicu od sticanja nezavisnosti Svazilenda, kralj Msvati III 19. aprila 2018. godine promenio je ime države iz Svazilend odnosno Kraljevina Svazilend u Esvatini odnosno Kraljevina Esvatini. Novo ime „Esvatini” označava „zemlju naroda Svazi” na svazi jeziku, a delimično je i namerno izmenjeno kako bi se izbegla zabuna oko sličnosti sa imenom države Švajcarska. Bilo kako bilo, opšte ime Svazilend se i dalje koristi na engleskom jeziku.
  8. ^ Zauzima deo teritorije Zapadne Sahare, koju osporava Maroko.
  9. ^ Jedino se Rasejana ostrva u Indijskom okeanu smatraju delom afričkog kontinenta. Ostala četiri distrikta leže van kontinentalne ploče u Indijskom okeanu ili Antarktiku.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Member States”. United Nations. Pristupljeno 28. 7. 2011. 
  2. ^ „Member States”. African Union. Arhivirano iz originala 9. 1. 2015. g. Pristupljeno 15. 7. 2013. 
  3. ^ „African Union Welcomes South Sudan as the 54th Member State of the Union”. StarAfrica.com. 27. 7. 2011. Arhivirano iz originala 23. 12. 2011. g. Pristupljeno 28. 7. 2011. 
  4. ^ „African Union suspends Central African Republic after coup”. Los Angeles Times. 25. 3. 2013. Pristupljeno 14. 3. 2015. 
  5. ^ „Country Comparison :: Population”. CIA. jul 2012. Arhivirano iz originala 27. 09. 2011. g. Pristupljeno 2. 9. 2012. 
  6. ^ „Field Listing :: Area”. CIA. Arhivirano iz originala 31. 01. 2014. g. Pristupljeno 7. 8. 2011. 
  7. ^ „The Transitional Federal Charter of the Somali Republic” (PDF). University of Pretoria. 1. 2. 2004. Arhivirano iz originala 18. 12. 2008. g. Pristupljeno 2. 2. 2010.  "The Somali Republic shall have the following boundaries. (a) North; Gulf of Aden. (b) North West; Djibouti. (c) West; Ethiopia. (d) South south-west; Kenya. (e) East; Indian Ocean."
  8. ^ Lacey, Marc (5 June 2006). The Signs Say Somaliland, but the World Says Somalia. The New York Times. Pristupljeno 2010-05-25.
  9. ^ „UN in Action: Reforming Somaliland's Judiciary” (PDF). Pristupljeno 29. 5. 2012. 
  10. ^ „French Southern and Antarctic Lands”. Arhivirano iz originala 24. 12. 2018. g. Pristupljeno 5. 10. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]