.eu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
.eu
Uveden2005.
TLD tipNajviši Internet domen državnih kodova
StatusAktivan
RegistracijaEURid
SponzorEvropska komisija
(eng: European Commission)
Namenjena upotrebaEntiteti povezani sa Evropskom unijom
Stvarna upotrebaVeoma popularan u EU
Ograničenja registracijeRegistranti moraju da budu stanovnici zemalja EU ili da poseduju preduzeće registrovano u okviru EU
DokumentiKomisiona regulacija (EC) Br. 874/2004
Politika raspraveADR.eu
Veb-sajtEURid

.eu je najviši Internet domen državnih kodova (ccTLD) za Evropsku uniju (uprkos tome što EU u stvari nije država). Registracija za nosioce trejdmarka je počela 5. decembra 2005. i završila se 7. aprila 2006. kada je zvanično počela registracija .eu domena od strane pravnih i fizičkih lica u Evropskoj uniji. Trenutno je, pored njega u zvaničnoj upotrebi i .eu.int.

Velika potražnja vlada i od strane osoba koje posluju u Holandiji, Nemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji, pošto je ostalo malo dobrih imena domena dostupnih pod .nl, .de, .uk i .it najvišim Internet domenima.

Za manje od nedelju dana od otvaranja registra registrovano je više od 1.500.000 .eu domena. Do sada je registrovano preko 3.000.000 domena što .eu stavlja na sedmo mesto liste NID-ova prema broju registrovanih domena (ispred njega su .com; .de; .net; .uk; .org i .info). Najviše registrovanih domena broje Nemačka (preko 930.000), Holandija (preko 415.000), Velika Britanija (oko 355.000), Francuska (preko 250.000), Poljska (preko 175.000) i Italija (oko 166.000).

Pošto je otvoren za individualne registracije, relativno visoka potražnje za ovim NID-om vlada od strane govornika portugalskog jezika i rumunskog jezika, pošto eu znači „ja“ (lična zamenica prvog lica) na ovim jezicima. Građani Portugala mogu da registruju sajtove, dok to nije moguće za one iz Brazila jer je registracija ograničena na stanovnike EU.

Istorija[uredi | uredi izvor]

.eu NID je odobren od strane ICANN 22. marta 2005. godine [1] i postavljen na Internet zonu korena 2. maja 2005. godine [2].

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]