Džon Gerdon
Džon Gerdon | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 2. oktobar 1933. |
Mesto rođenja | Dippenhall, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Prebivalište | Ujedinjeno Kraljevstvo |
Naučni rad | |
Polje | Razvojna biologija |
Institucija | Univerzitet u Oksfordu, Univerzitet u Kembridžu, Institut za tehnologiju u Kaliforniji |
Poznat po | Kloniranju i Nuklearnom prenosu |
Nagrade | Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu (2012) |
Zvanični veb-sajt | |
www |
Ser Džon Gerdon (engl. Sir John Bertrand Gurdon; 2. oktobar 1933) je britanski biolog, profesor na Univerzitetu u Kembridžu i pionir u istraživanju nuklearne transplantacije i kloniranja.[1][2][3] [4][5][6] Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu za 2012. (zajedno sa japanskim naučnikom Šinja Jamanakom), za istraživanja u oblasti razvojne biologije i reprogramiranje pluripotentne matične ćelije u tkivima. Ovim istraživanjima Gerdona i Jamanake ostvaren je novi pogled na razvoj ćelija i organizama.[7]
Život i karijera[uredi | uredi izvor]
Ser Džon B. Gerdon rođen je 1933. godine u engl. Dippenhall-у, u Ujedinjenom Kraljevstvu. Doktorirao je na Univerzitetu u Oksfordu 1960. U toku bogate karijere naučnika istraživača, Gerdon je bio saradnik na postdoktorskim studijama u Kalifornijskom institutu za tehnologiju, profesor na Univerzitetu u Kembridž, u Ujedinjenom Kraljevstvu, 1972. i profesor biologije ćelije i magistar na Magdalen koledžu. Gerdona je dodela Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2012. zatekla na dužnosti profesora Gurdon instituta na Univerzitetu u Kembridžu.[7]
Delo[uredi | uredi izvor]
Džon Gerdon je u svojim istraživanjima izdvojio jezgro jedne nezrele jajne ćelije žabe i zamenio ga jezgrom specijalizovane zrele crevne ćelije uzete od punoglavaca. Tako modifikovano jaje razvilo se u normalnog punoglavaca. To je pokazalo da je DNK zrele ćelije još uvek imala sve informacije potrebne da se nezrela ćelija razvije u žabu. Naknadni nuklearni transfer, zasnovan na ovim eksperimentima, generisao je kloniranog sisara.[8]
Ovo revolucionarno otkriće Džon Gerdon potpuno je promenilo pogled na razvoj i specijalizaciju ćelije. Sada shvatamo da zrela ćelija ne mora da bude zauvek ograničena na svoje specijalizovano stanje. Reprogramiranjem ljudske ćelije, Džon Gerdon i njegovi saradnici stvorili su nove mogućnosti za proučavanje bolesti i razvoj novih metoda u dijagnostici i terapiji.[9]
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
- 1971. Član Kraljevskog društva
- 1975. Dobitnik nagrade Fondacije Felberg.[10]
- 1983. Imenovan za člana Američkog filozofskog društva
- 1984. Dobitnik nagrade Čarls-Leopold Majer
- 1985. Dobitnik Kraljevskog Ordena
- 1987. Dobitnik Međunarodne nagrada za biologiju
- 1989. Dobitnik Volfove nagrade (Wolf-Preis) zajedno sa Edvardom B. Levisom.[11]
- 1989. Izabran za inostranog pridruženog člana Akademije nauka Francuske[12]
- 1995. Nosilac titule viteza „Ser“ (engl. Knight Bachelor)
- 2009 Laskerova nagrada za klinička istraživanja u medicini
- 2009. Dobitnik Rozentalove nagrada, zajedno sa Irving Vajsmanom i Šinja Jamanakom.[13]
- 2012 Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Publikacije[uredi | uredi izvor]
- Murata K, Kouzarides T, Bannister AJ and Gurdon JB (2010) Histone H3 lysine 4 methylation is associated with the transcriptional reprogramming efficiency of somatic nuclei by oocytes. Epigenetics & Chromatin 3, 4.
- Miyamoto, K.; Pasque, V.; Jullien, J.; Gurdon, J. B. (2011). „Nuclear actin polymerization is required for transcriptional reprogramming of Oct4 by oocytes.”. Genes & Development. 25 (9): 946—958. PMC 3084028 . PMID 21536734. doi:10.1101/gad.615211..
- Simeoni, I.; Gilchrist, M. J.; Garrett, N.; Armisen, J.; Gurdon, J. B. (2012). „Widespread transcription in an amphibian oocyte relates to its reprogramming activity on transplanted somatic nuclei.”. Stem Cells & Development. 21 (2): 181—190. PMC 3636465 . PMID 21504359. doi:10.1089/scd.2011.0162..
- Pasque V, Jullien J, Miyamoto K, Halley-Stott RP and Gurdon JB (2011) Epigenetic factors influencing resistance to nuclear reprogramming. Trends in Genetics 27(12)516-525.
- Narbonne P, Simpson DE and Gurdon JB (2011) Deficient induction response in a Xenopus nucleocytoplasmic hybrid. PLoS Biology 9(11):e1001197.
- Gurdon, JB (2006) From nuclear transfer to nuclear reprogramming: the reversal of cell differentiation. Ann. Rev. Cell Dev. Biol. 22, 1-22.
- Gurdon JB and Melton DA (2008) Nuclear reprogramming in cells. Science 322, 1811-1815.
- Jullien J, Astrand C, Halley-Stott RP, Garrett N, and Gurdon JB (2010) Characterization of somatic cell nuclear reprogramming by oocytes in which a linker histone is required for pluripotency gene reactivation. PNAS 107, 5483 do 5488.
- Pasque, V.; Gillich, A.; Garrett, N.; Gurdon, J. B. (2011). „Histone variant macroH2A confers resistance to nuclear reprogramming.”. EMBO J. 6. 30 (12): 2373—87. PMC 3116279 . PMID 21552206. doi:10.1038/emboj.2011.144..
- Jullien J, Halley-Stott RP, Miyamoto K, Pasque V and Gurdon JB (2011) Mechanisms of nuclear reprogramming by eggs and oocytes: a deterministic process? Nature Reviews Molecular & Cell Biology, 12, 453-459.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Gurdon, J. B.; Byrne, J. A. (2003). „The first half-century of nuclear transplantation”. Proceedings of the National Academy of Sciences. 100 (14): 8048—8052. Bibcode:2003PNAS..100.8048G. PMC 166179 . PMID 12821779. doi:10.1073/pnas.1337135100 ..
- ^ Gurdon, J.B. (2006). „From Nuclear Transfer to Nuclear Reprogramming: The Reversal of Cell Differentiation”. Annual Review of Cell and Developmental Biology. 22: 1—22. PMID 16704337. S2CID 6185731. doi:10.1146/annurev.cellbio.22.090805.140144.
- ^ Gurdon, J. B.; Melton, D. A. (2008). „Nuclear Reprogramming in Cells”. Science. 322 (5909): 1811—1815. Bibcode:2008Sci...322.1811G. PMID 19095934. S2CID 12563361. doi:10.1126/science.1160810.
- ^ Kain, Kristin (2009). „The birth of cloning: An interview with John Gurdon”. Disease Models & Mechanisms. 2 (1–2): 9—10. PMC 2615171 . PMID 19132124. doi:10.1242/dmm.002014.
- ^ Gurdon, John (2003). „John Gurdon”. Current Biology. 13 (19): R759—R760. PMID 14521852. S2CID 12271157. doi:10.1016/j.cub.2003.09.015.
- ^ Gurdon, J. (2000). „Not a total waste of time. An interview with John Gurdon. Interview by James C Smith”. The International Journal of Developmental Biology. 44 (1): 93—99. PMID 10761853.
- ^ a b „The 2012 Nobel Prize in Physiology or Medicine - Press Release” (na jeziku: engleski). Nobel Media. Pristupljeno 10. 10. 2012.
- ^ Gurdon, J.B. (1962). The developmental capacity of nuclei taken from intestinal epithelium cells of feeding tadpoles. Journal of Embryology and Experimental Morphology 10:622-640
- ^ Simonsson, Stina; Gurdon, John (2004). „DNA demethylation is necessary for the epigenetic reprogramming of somatic cell nuclei”. Nature Cell Biology. 6 (10): 984—990. PMID 15448701. S2CID 23201099. doi:10.1038/ncb1176.]
- ^ Prizewinners 1961–1981 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. februar 2016) bei feldbergfoundation.org;, Pristupljeno 11. 10. 2012.
- ^ (jezik: engleski)The 1989 Wolf Foundation Prize in Medicine bei wolffund.org.il;, Pristupljeno 11. 10. 2012.
- ^ (jezik: francuski) Associé étranger de l'Académie des sciences, John GURDON Élu Associé étranger le 24 avril 1989 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. februar 2013), Pristupljeno 11. 10. 2012.
- ^ Albert Lasker Basic Medical Research Award. 2009 Winners John Gurdon and Shinya Yamanaka Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. oktobar 2012) laskerfoundation.org;, Pristupljeno 11. 10. 2012.
- ^ Narbonne, P.; Simpson, D. E.; Gurdon, J. B. (2011). Misteli, Tom (ed.). "Deficient Induction Response in a Xenopus Nucleocytoplasmic Hybrid". PLOS Biology. 9 (11): e1001197.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Džon Gerdon na Vikimedijinoj ostavi