Decentralizovana uprava u Grčkoj
Republika Grčka je 2011. godine dobila novo ustrojstvo države, podeljeno na tri nivoa. Država je podeljena na 7 decentralizovanih uprava, 13 periferija i 325 opština. Periferije i opštine imaju potpunu samoupravu, dok su decentralizovane uprave zasnovane na sekretarima, koje nezavisno postavlja grčka skupština.
Suština Decentralizovanih uprava[uredi | uredi izvor]
Novouvedeni nivo pri novoj upravnoj podeli jeste decentralizovana uprava (grč. αποκεντρωμένες διοικήσεις), koja obuhvata 2 ili 3 periferije (osim u slučaju Atike i Krita). Njima rukovode sekretari, koje nezavisno postavlja grčka skupština, uz učešće savetodavnog saveta, imenovanog od strane načelnika periferija i predstavnika opštine, koje su u nadležnosti datog sekretara. Na taj način sekretari imaju ulogu nadzora od strane države nad radom periferija.
Spisak decetralizovanih uprava[uredi | uredi izvor]
1. Decetralizovana uprava Atike obuhvata periferiju Atiku,
2. Decetralizovana uprava Egeja obuhvata periferije Severni Egej i Južni Egej,
3. Decetralizovana uprava Epira i Zapadne Makedonije obuhvata periferije Epir i Zapadnu Makedoniju,
4. Decetralizovana uprava Makedonije i Trakije obuhvata periferije Središnju Makedoniju i Istočnu Makedoniju i Trakiju,
5. Decetralizovana uprava Peloponeza, Zapadne Grčke i Jonskih ostrva obuhvata periferije Peloponez, Zapadnu Grčku i Jonska ostrva,
6. Decetralizovana uprava Tesalije i Kopnene Grčke obuhvata periferije Tesaliju i Središnju Grčku,
7. Decetralizovana uprava Krita obuhvata periferiju Krit.