Lalinac (Niš)

Koordinate: 43° 20′ 19″ S; 21° 47′ 04″ I / 43.3385° S; 21.7845° I / 43.3385; 21.7845
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Lalinac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugNišavski
GradNiš
Gradska opštinaPalilula (Niš)
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1806
Geografske karakteristike
Koordinate43° 20′ 19″ S; 21° 47′ 04″ I / 43.3385° S; 21.7845° I / 43.3385; 21.7845
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina178 m
Lalinac na karti Srbije
Lalinac
Lalinac
Lalinac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj18256
Pozivni broj018
Registarska oznakaNI

Lalinac je naselje u naseljeno mesto u gradskoj opštini Palilula na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Smešteno je na aluvijalnoj terasi Južne Morave i Nišave, na oko 10 km zapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 1828 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1842 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Lalinac je staro, još u srednjem veku formirano selo, ali ga turski popisi iz 1444. do 1446. i 1498. godine pominju samo kao mezgru, tj. kao mesto opustelog sela koje se „seje izvana“. Sedam decenija kasnije (1564) Lalinac je obnovljen i zaseljen s preko 30 domova. Nije, međutim, poznato gde je bilo seosko naselje, jer se pominju dva naseljska položaja: jedan (današnji i verovatno mlađi) na desnoj obali Južne Morave i drugi (verovatno stariji) na levoj obali Južne Morave u potesu današnjeg zaseoka Lalinske Pojate

Oslobođenje od Turaka zateklo je Lalinac kao spahiluk Ahmet-bega i Hadži Alijage u današnjem aluvijalnom prostoru Južne Morave i Nišave s 67 kuća i 560 stanovnika. Položaj u plodnoj ravnici i u relativnoj blizini Niša podsticao je njegov poljoprivredni i to ratarski i povrtarski razvoj. Krajem 19. veka (1895) selo je imalo 108 domaćinstava i 811 stanovnika, a godine 1930. u njemu su živela 184 domaćinstva 1277 stanovnika.

Najnoviji razvojni period posle 1944. godine podstakao je još više njegovu ratarsko-povrtarsku specijalizaciju. U ovom periodu su se, međutim, pojavile i tendencije laganog iseljavanja (prvenstveno u Niš), a zatim orijentacija na mešovitu privredu s pojačanom dnevnom migracijom. Istovremeno, Lalinac je postao privlačan za pridošlice iz udaljenijih i siromašnijih sela, tako da njegov ukupan broj domaćinstava i stanovnika raste, naročito broj domaćinstava.

Godine 1971. u Lalincu je živelo 176 poljoprivrednih, 184 mešovita i 57 nepoljoprivrednih domaćinstava.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Do Lalinca se može doći prigradskom linijom 26 PAS Niš - Naselje 9. Maj - Lalinac.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Lalinac živi 1467 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,8 godina (41,7 kod muškaraca i 44,0 kod žena). U naselju ima 603 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,00.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.722
1953. 1.792
1961. 1.883
1971. 1.851
1981. 1.945
1991. 1.842 1.831
2002. 1.828 1.847
2011. 1.806
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
1.325 72,48%
Romi
  
32 1,75%
Hrvati
  
1 0,05%
Makedonci
  
1 0,05%
nepoznato
  
469 25,65%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 83.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]