Mala Krsna

Koordinate: 44° 34′ 31″ S; 21° 00′ 25″ I / 44.575333° S; 21.006833° I / 44.575333; 21.006833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mala Krsna
Dom kulture „Veljko Dugošević”
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
GradSmederevo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1552
Geografske karakteristike
Koordinate44° 34′ 31″ S; 21° 00′ 25″ I / 44.575333° S; 21.006833° I / 44.575333; 21.006833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina73 m
Mala Krsna na karti Srbije
Mala Krsna
Mala Krsna
Mala Krsna na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11313
Pozivni broj026
Registarska oznakaSD

Mala Krsna je naseljeno mesto grada Smedereva u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1552 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 1753 stanovnika). U Maloj Krsni nalazi se jedan od važnijih železničkih čvorova u Srbiji, tu je Železnička stanica Mala Krsna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo se nalazi južno od Smedereva. Ne postoje pouzdani podaci o osnivanju ovoga sela. Predanje nije očuvano, a pisanih podataka o njemu ima tek iz prvih desetina 19. veka. Mala Krsna se pominje u aračkim spiskovima kao naselje koje je imalo 1818. godine 29, a 1822. 31 kuću. Godine 1846. Mala Krsna je imala 62 kuće, a po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 197 kuća sa 1015 stanovnika.

Kao najstarija porodica smatraju se Milosavljevići čiji su preci, po predanju, osnovalo selo. Stara su porodica i Mjailovići (danas sa raznim prezimenima) čiji su preci među prvima došli iz Krajine. Po njima je čitav jedan kraj sela nazvan “Krajinska Mala“. Starosedeoci su i Stojadinovići, Miloševići, Jelenići, Stojanovići i ostale porodice iz Velikog Izvora, od Zaječara, Ratara (Jasenica), iz Lukava (Svrljig) i Travnika.(podaci su od 1818-1925. godine).[1] [2]

Ove se nalazi OŠ „Đura Jakšić” Mala Krsna. U Maloj Krsni se nalaze Najdanovi krugovi.[3]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Mala Krsna živi 1285 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,6 godina (41,2 kod muškaraca i 44,2 kod žena). U naselju ima 452 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,43.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.434
1953. 1.497
1961. 1.817
1971. 1.782
1981. 1.853
1991. 1.829 1.753
2002. 1.753 1.832
2011. 1.552
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[5]
Srbi
  
1.694 96,63%
Crnogorci
  
4 0,22%
Jugosloveni
  
3 0,17%
Hrvati
  
2 0,11%
Mađari
  
2 0,11%
Bugari
  
2 0,11%
Slovenci
  
1 0,05%
Rumuni
  
1 0,05%
nepoznato
  
41 2,33%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

  • Miroljub Labus, srpski ekonomista, političar i redovni profesor u penziji

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ Najdanove krugove u Maloj Krsni posetilo milion ljudi (B92, 29. avgust 2016)
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavjeno (1927)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999).
  • Letopis period 1812–2009. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]