Odnosi Srbije i Meksika

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Odnosi Srbija-Meksiko
Map indicating locations of Meksiko and Srbija

Meksiko

Srbija

Odnosi Srbije i Meksika su inostrani odnosi Republike Srbije i Sjedinjenih Meksičkih Država.

Istorija odnosa[uredi | uredi izvor]

Meksiko je prvobitno uspostavio diplomatske odnose sa Jugoslavijom 24. maja 1946. godine a sa Srbijom je potpisan ugovor 28. maja iste godine.[1]

Tokom 1991. godine Jugoslavija je ušla u period međunacionalnih sukoba koji su doveli do njenog raspada. Tokom sukoba unutar Jugoslavije, Savet bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija doneo je rezoluciju 757 sa kojom je pozvao sve države da povuku svoja diplomatska predstavništva iz Beograda. kao rezultat toga Meksiko je svoju ambasadu u Beogradu preimenovao u Kancelariju za Uravljanje odnosima (Chargé d'affaires) i zabranio svim jugoslovenskim zvaničnicima ulaz u Meksiko. Takođe isto tako je bio onemogućeno i dolazak meksičkih zvaničnika u Jugoslaviju.[1]

Ovim odlukama Meksiko, zajedno sa još nekolicinom država, je izbegao da zatvori svoje diplomatsko predstavništvo u Beogradu. Tokom 1995. godine Meksiko je vratio svom diplomatskom predstavništvu status ambasade i uspostavio diplomatske odnose sa SR Jugoslavijom kasnije nazvanom Državna zajednica Srbije i Crne Gore, kao zemljom naslednicom. Takođe Meksiko je preko ove ambasade uspostavio odnose sa ostalim bivšim republikama i sada novostvorenim državama.[1]

Tokom 2006. godine Državna zajednica Srbije i Crne Gore se raspala na dve posebne države i Meksiko je priznao nezavisnost Crne Gore i uspostavio odnose i sa novonastalom državom, dok je sa Srbijom nastavio da održava diplomatske odnose. [2]

Zvanične posete[uredi | uredi izvor]

Statua Josipa Broza u Meksiko Sitiju

Predsedničke posete Meksika[1]

Predsedničke posete Jugoslavije

Marta 1963. godine, Meksiko je svoje najviše odlikovanje Orden astečkog orla dodelio tadašnjem jugoslovenskom predsedniku Josipu Brozu.

Iako nije bilo zvaničnih predsedničkih poseta Meksika i Srbije, najviši oblik saradnje je ozvaničio ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić prilikom svoje posete Meksiku 12. jula 2011. godine.[3]

Sporazumi[uredi | uredi izvor]

Sporazumi između Meksika i Jugoslavije su preneseni i nastavljeni kao važeći sporazumi i sa Srbijom. U martu 1950. godine sje prvobitno bio uspostavljen i potpisan sporazum o trgovinskim odnosima.[4] U martu 1960. godine je bio potpisan sporazum o kulturnoj razmeni, a u julu 1963. godine takođe je bio potpisan dodatni trgovinski protokol. Kasnije, u februaru 1974. godine, je bio potpisan sporazum o naučno tehničkoj saradnji.[4] U julu 2010. godine Srbija i Meksiko su potpisali saradnju po pitanjima poljoprivrede.[5]

Bilateralni odnosi[uredi | uredi izvor]

Diplomatski odnosi su uspostavljeni 28. maja 1946. godine.[6]

Godine 1985, predsednik Meksika Migel de la Madrid je postao počasni građanin Beograda.

Meksiko je glasao protiv prijema Kosova u UNESKO 2015.[7]

Trgovinski odnosi[uredi | uredi izvor]

  • Tokom 2020. godine trgovinska razmena Srbije i Meksika je iznosila 85 miliona dolara. Od tog broja izvoz je vredeo 35,3 miliona dok je uvoz iznosio 49,7 miliona.
  • U toku 2019. godine ukupno je razmenjeno roba u vrednosti od 83 miliona USD. Iz Srbije je izvezeno 32 miliona, a uvezeno robe vredne 51 milion dolara.
  • u 2018. ukupna robna razmena iznosila je 62 miliona dolara. Iz naše zemlje je izvezena roba vredna 18 miliona, a uvezena u vrednosti od 44 mil. USD. [8] [9]

Glavni izvozni artikli Meksika uključuju konektorske provodnike, audio-video opremu i plastičnu izolaciju, dok su glavni izvizni artikli Srbije bili elektronske komponente i plastificirana hartija i karton. [10]

Diplomatski predstavnici[uredi | uredi izvor]

U Beogradu[uredi | uredi izvor]

Ambasada Meksika u Beogradu je istovremeno nadležna za Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Crnu Goru.[11]

  • Meksiko Karlos Isauro Feliks Korona, ambasador, 2021. -
  • Meksiko Marko Antonio Garsija Blanko, ambasador, 2016. - 2020.
  • Meksiko Hose Evarist Ramon Šilotl Ramirez, ambasador, 2015. - [12]
  • Meksiko Mersedes Felisitas Ruis Sapata, ambasador, 2009. - 2014.
  • Meksiko Eduardo Ektor Mogel Flores, otpravnik poslova, 2005. - 2009.
  • Meksiko Karlos Alehandro Rodriges i Kesada, ambasador, 2000. - 2004.
  • Meksiko Karlos Ignasio Gonsales Magaljon, ambasador, 1996. - 1999.
  • Meksiko Karlos Virhilio Ferrer Argote, otpravnik poslova, 1994. - 1996.
  • Meksiko Gonsalo Ernesto Agire Enrile, otpravnik poslova, 1994. - 1994.
  • Meksiko Karlos Isauro Feliks Korona, otpravnik poslova, 1992. - 1994.
  • Meksiko Agustin Garcia-Lopes Santaolalja, ambasador, 1991. - 1992.
  • Meksiko Maria del Sokoro Kabrera Muriljo, otpravnik poslova, 1990. - 1991.
  • Meksiko Enrike Gonsales Kasanova del Valje, ambasador, 1987. - 1990.
  • Meksiko Fransisko Lopes Kamara, ambasador, 1983. - 1987.
  • Meksiko Havier Gaspar Vimer Sambrano, ambasador, 1981. - 1982.
  • Meksiko Hose Ector Ibara Morales, otpravnik poslova, 1981. - 1982.
  • Meksiko Omar Martines Legoreta, ambasador, 1979. - 1981.
  • Meksiko Perla Maria Carvaljo Soto, otpravnik poslova, 1978. - 1979.
  • Meksiko Horhe Eduardo Navarete Lopes, ambasador, 1977. - 1978.
  • Meksiko Emilio Kalderon Pjuig, ambasador, 1976. - 1977.
  • Meksiko Manuel Martines del Sobral y Penićet, otpravnik poslova, 1973. - 1974.
  • Meksiko Ivone Lojola Eskobedo, otpravnik poslova, 1972. - 1973.
  • Meksiko Eduardo Enrike Solis Majora, otpravnik poslova, 1971. - 1972.
  • Meksiko Ramon Ruis Vaskonselos, ambasador, 1968. - 1971.
  • Meksiko Natalio Vaskes Paljares, ambasador, 1965. - 1968.
  • Meksiko Delfín Sanćes Huares Laso, ambasador, 1961. - 1965.
  • Meksiko Luis Gomes Luna, otpravnik poslova, 1960. - 1961.
  • Meksiko Visente Luis Ignasio Benites i Klavarije, ambasador, 1958. - 1960.
  • Meksiko Armando Gonsales Mendosa, otpravnik poslova, 1957. - 1958.
  • Meksiko Federiko Amaja Rodriges, ambasador, 1955. - 1957.
  • Meksiko Huan Manuel Alkaras Tornel, otpravnik poslova, 1954. - 1955.
  • Meksiko Horhe de la Vega Kaso, otpravnik poslova, 1953. - 1954.
  • Meksiko Eduardo Moriljo Safa-Briones, ambasador, 1953. - 1953.
  • Meksiko Horhe de la Vega Kaso, otpravnik poslova, 1952. - 1953.
  • Meksiko Kristobal Gusman Kardenas, ambasador, 1951. - 1952. (od 1946. do 1951. Meksiko je predstavljala ambasada u Parizu)

[13]

U Meksiku[uredi | uredi izvor]

Ambasada Srbije u Meksiko Sitiju

Ambasada Republike Srbije u Meksiko Sitiju (Meksiko) radno pokriva Gvatemalu[14], Honduras[15], Salvador[16], Nikaragvu[17], Kostariku[18] i Panamu.[19]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Istorija diplomatskih odnosa Meksika i Srbije (na španskom)
  2. ^ „CIA factbook: Crna Gora”. Arhivirano iz originala 5. 9. 2015. g. Pristupljeno 4. 11. 2015. 
  3. ^ RTS
  4. ^ a b Tratados Internacionales vigentes en México (na španskom)
  5. ^ „México y Serbia firman acuerdo agropecuario (na španskom)”. Arhivirano iz originala 02. 04. 2015. g. Pristupljeno 04. 11. 2015. 
  6. ^ Bilateralni odnosi sa Meksikom Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije
  7. ^ Unesko: Ko je kako glasao o Kosovu
  8. ^ „Serbia exports to Mexico”. Trading Economics. Pristupljeno 14. 7. 2021. 
  9. ^ „Serbia imports from Mexico”. Trading Economics. Pristupljeno 14. 7. 2021. 
  10. ^ „Pregled spoljnotrgovinskih kretanja-Meksiko”. PRIVREDNA KOMORA SRBIJE. Pristupljeno 14. 7. 2021. 
  11. ^ Bilateralni odnosi, Ambasada Meksika u Srbiji
  12. ^ Nikolić primio akreditive ambasadora Indonezije, Meksika, Katara i Alžira
  13. ^ Ambasadori Meksika, Ambasada Meksika u Srbiji
  14. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. decembar 2016), Gvatemala
  15. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Honduras
  16. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Salvador
  17. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Nikaragva
  18. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Kostarika
  19. ^ Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015), Panama

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]