Srbija na Olimpijskim igrama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srbija
na olimpijskim igrama
MOK kodSRB
NOKOlimpijski komitet Srbije
Veb-sajtoks.org.rs
Letnje olimpijske igre
Medalje
Zlato Srebro Bronza Ukupno
34 44 45 123
Učešće na igrama (pregled)
Letnje igre
Zimske igre
Ostala učešća
Kraljevina Jugoslavija Kraljevina Jugoslavija (1920—1936)
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija (1948—1992 ZOI)
Nezavisni učesnici (1992 LOI)
Savezna Republika Jugoslavija SR Jugoslavija  (1996—2002)
 Srbija i Crna Gora (2004—2006)

Srbija je do sada samostalno učestvovala četiri puta na Letnjim i tri puta na Zimskim olimpijskim igrama. Debitovala je kao Kraljevina Srbija na Letnjim olimpijskim igrama 1912. godine u Stokholmu, a prvi naredni nastup, kao Republika Srbija, je ostvarila nakon 96 godina na Letnjim olimpijskim igrama 2008 u Pekingu.

Sportisti sa današnje teritorije Srbije su učestvovali u sklopu drugih olimpijskih timova, najviše kao deo nekoliko jugoslovenskih država u periodu od 1920. do 2006. godine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Iako Srbija zvanično nije učestvovala u takmičarskom delu prvih modernih olimpijskih igara održanih 1896. godine u Atini, igrama prisustvovao je i kralj Srbije Aleksandar Obrenović na poziv grčkog kralja Đorđa I. Sportisti sa današnje teritorije Vojvodine takmičili su se kao deo olimpijskog tima Mađarske (kao dela Austrougarske). Na prvim igrama u Atini Momčilo Tapavica iz Nadalja osvojio bronzanu medalju u tenisu i postao prvi sportista sa današnje teritorije Srbije i prvi etnički Srbin učesnik i osvajač olimpijske medalje. Atletičar Đuro Stantić iz Subotice je osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim međuigrama 1906. u Atini, a gimnastičar Jožef Berkeš iz Pančeva je došao do srebrne medalje na Letnjim olimpijskim igrama 1912. u Stokholmu, kada je današnja teritorija Vojvodine i dalje bila deo Austrougarske.[1]

Olimpijski komitet Srbije je osnovan 23. februara 1910. godine pod imenom Srpski olimpijski klub na inicijativu mladih oficira školovanih u Francuskoj, među kojima je vodeću ulogu imao Svetomir Đukić.[2] Godine 1911. je promenio ime u Centralni olimpijski klub pa je 17. jula 1912. dobio ime Olimpijski komitet Srbije. Na kongresu u Stokholmu, koji je trajao od 4. do 17. jula 1912, primljen je u Međunarodni olimpijski komitet, a i Svetomir Đukić je postao član MOK. Prvi put na igrama sportisti iz Srbije pojavili su se na Letnjim olimpijskim igrama 1912. godine u Stokholmu . Prvi olimpijci su bili sprinter Dušan Milošević) i maratonac Dragutin Tomašević.

Nakon Prvog svetskog rata srpski sportisti učestvovali su kao deo nekoliko jugoslovenskih zemalja, a na Letnje olimpijske igre 1992. održanim u Barseloni su se zbog međunarodnih sankcija SR Jugoslaviji takmičili pod olimpijskom zastavom kao nezavisni učesnici.

Za jedan od važnijih momenata u modernijoj istoriji olimpijskih igara je zaslužan srpski košarkaš i sportski funkcioner Borislav Stanković, dugogodišnji sekretar FIBA i član MOK-a, koji je uticao na promenu pravila i omogućio dozvolu košarkašima iz NBA lige da nastupe za reprezentaciju, što je rezultiralo debijem Drim-tima u Barseloni.[3]

Olimpijski komitet Srbije je pravni naslednik JOKa i OKSCG, što su potvrdili, Međunarodni olimpijski komitet, Svetska asocijacija nacionalnih olimpijskih komiteta, Evropski olimpijski komiteti, Međunarodni komitet Mediteranskih igara i Asocijacija nacionalnih olimpijskih komiteta zemalja Balkana. OKS-u je tako priznat legitimitet od 1912. i nije morao da se ponovo učlanjuje u Međunarodni olimpijski komitet.[4],[5]

Nakon 96 godina, Srbija je ponovo učestvovala pod svojim imenom imenom i zastavom na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Godine 2010. ostvaren je debitantski nastup na Zimskim olimpijskim igrama. Stotu olimpijsku medalju za Olimpijski komitet Srbije (računajući i JOK i OKSCG) osvojila je Ivana Maksimović u streljaštvu na Olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu.[6]

Beograd je dvaput bio zvanični kandidat za grada domaćina i to za Letnje olimpijske igre 1992, kada je ispao u trećem krugu glasanja Međunarodnog olimpijskog komiteta (tada su se igre održale u Barseloni), i Letnje olimpijske igre 1996., kada je grad domaćin bila Atlanta.[7]

Medalje[uredi | uredi izvor]

Posle LOI 2020. (Tokio,  Japan)

Osvojene medalje po igrama
Država
LOI

Zlato

Srebro

Bronza

Ukupno

ZOI

Zlato

Srebro

Bronza

Ukupno

OI

Zlato

Srebro

Bronza

Ukupno
Kraljevina Srbija Kraljevina Srbija 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0
Kraljevina Jugoslavija Kraljevina Jugoslavija 5 3 2 3 8 3 0 0 0 0 8 3 2 3 8
Jugoslavija SFR Jugoslavija 11 23 27 25 75 10 0 3 1 4 21 23 30 26 79
Nezavisni učesnici 1 0 1 2 3 0 0 0 0 0 1 0 1 2 3
Savezna Republika Jugoslavija SR Jugoslavija 2 2 2 3 7 2 0 0 0 0 4 2 2 3 7
Srbija i Crna Gora Srbija i Crna Gora 1 0 2 0 2 1 0 0 0 0 2 0 2 0 2
Srbija Republika Srbija 4 6 7 11 24 3 0 0 0 0 7 6 7 11 24
Ukupno 25 34 41 44 119 19 0 3 1 4 44 34 44 45 123
Osvojene medalje po sportovima
Sport Zlato Srebro Bronza Ukupno
Rvanje 5 6 7 18
Vaterpolo 5 5 3 13
Gimnastika 5 2 4 11
Streljaštvo 3 5 6 14
Boks 3 2 6 11
Rukomet 3 1 1 5
Kajak i kanu 2 3 1 6
Tekvondo 2 1 1 4
Košarka 1 6 4 11
Fudbal 1 3 1 4
Plivanje 1 2 0 3
Veslanje 1 1 3 5
Odbojka 1 1 2 4
Karate 1 0 0 1
Atletika 0 2 1 3
Alpsko skijanje 0 2 0 2
Skijaški skokovi 0 1 1 2
Stoni tenis 0 1 1 2
Džudo 0 0 2 2
Tenis 0 0 1 1
Ukupno (20) 33 44 45 123

Pregled učešća i osvojenih medalja na Olimpijskim igrama pod zastavom Srbije[uredi | uredi izvor]

Letnje olimpijske igre[uredi | uredi izvor]

Učešće i osvojene medalje na LOI[uredi | uredi izvor]

Učešće i osvojene medalje na LOI
LOI Nosilac zastave Učešće Muškarci Žene Sport Zlato Srebro Bronza Ukupno Rang
1896—1908. Nije učestvovala
Švedska 1912. Stokholm Dragutin Tomašević 2 2 0 1 0 0 0 0
1920—1988. Kao deo Kraljevine Jugoslavije i SFR Jugoslavije
Španija 1992. Barselona Kao deo Nezavisnih učesnika
1996—2004. Kao deo SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore
Kina 2008. Peking Jasna Šekarić 91 66 25 11 0 1 2 3 62.
Ujedinjeno Kraljevstvo 2012. London Novak Đoković 116 80 36 15 1 1 2 4 42.
Brazil 2016. Rio de Žaneiro Ivana Anđušić Maksimović 103 58 45 14 2 4 2 8 32.
Japan 2020. Tokio Sonja Vasić
Filip Filipović
86 42 44 15 3 1 5 9 28.
Francuska 2024. Pariz
Sjedinjene Američke Države 2028. Los Anđeles
Australija 2032. Brizbejn
Ukupno (5) 398 248 150 6 7 11 24

Pregled učešća sportista Srbije i osvojenih medalja po sportovima na LOI[uredi | uredi izvor]

Sport Period Ukupno Muškarci Žene Zlato Srebro Bronza Ukupno
Prvo Poslednje
Atletika 1912 2020 22 13 9 0 0 1 1
Biciklizam 2008 2016 4 3 1 0 0 0 0
Boks 2012 2020 1 1 0 0 0 0 0
Vaterpolo 2008 2020 23 23 0 2 0 2 4
Veslanje 2008 2020 9 8 1 0 0 0 0
Karate 2020 2020 1 0 1 1 0 0 1
Kajak i kanu 2012 2020 17 9 8 0 1 0 1
Košarka 2016 2020 24 12 12 0 1 2 3
Odbojka 2008 2020 40 18 22 0 1 1 2
Plivanje 2008 2020 13 7 6 0 1 0 1
Rvanje 2008 2020 4 4 0 1 0 1 2
Rukomet 2012 2012 15 15 0 0 0 0 0
Stoni tenis 2008 2020 2 2 0 0 0 0 0
Streljaštvo 2008 2020 13 7 6 0 2 2 4
Tekvondo 2012 2020 4 1 3 2 1 1 4
Tenis 2008 2020 7 4 3 0 0 1 1
Fudbal 2008 2008 18 18 0 0 0 0 0
Džudo 2012 2020 2 2 0 0 0 0 0
Ukupno (18) 218 147 71 6 7 11 24

Razlika u gornje dve tabele od 94 učesnika (59 muškaraca i 35 žena) nastala je u ovoj tabeli jer je svaki sportista bez obzira koliko je puta učestvovao na igrama i u koliko raznih disciplina i sportova na istim igrama računat samo jednom.

Osvajači medalja na LOI[uredi | uredi izvor]

# Medalja Takmičar(i) LOI Sport Disciplina
1. Zlato Milica Mandić 2012. London Tekvondo + 67 kg Ž
2. Zlato Davor Štefanek 2016. Rio de Žaneiro Rvanje grčko-rimski stil do 66 kg M
3. Zlato Muška vaterpolo reprezentacija:
Gojko Pijetlović
Dušan Mandić
Živko Gocić
Sava Ranđelović
Miloš Ćuk
Duško Pijetlović
Filip Filipović
Slobodan Nikić
Milan Aleksić
Nikola Jakšić
Andrija Prlainović
Stefan Mitrović
Branislav Mitrović
2016. Rio de Žaneiro Vaterpolo turnir M
4. Zlato Milica Mandić 2020. Tokio Tekvondo + 67 kg Ž
5. Zlato Jovana Preković 2020. Tokio Karate do 61 kg Ž
6. Zlato Muška vaterpolo reprezentacija:
Gojko Pijetlović
Dušan Mandić
Nikola Dedović
Sava Ranđelović
Đorđe Lazić
Duško Pijetlović
Strahinja Rašović
Milan Aleksić
Nikola Jakšić
Filip Filipović
Andrija Prlainović
Stefan Mitrović
Branislav Mitrović
2020. Tokio Vaterpolo turnir M
1. Srebro Milorad Čavić 2008. Peking Plivanje 100 m delfin M
2. Srebro Ivana Maksimović 2012. London Streljaštvo MK puška 50 m trostav Ž
3. Srebro Tijana Bogdanović 2016. Rio de Žaneiro Tekvondo do 49 kg
4. Srebro Marko Tomićević
Milenko Zorić
2016. Rio de Žaneiro Kajak i kanu K-2 1.000 m M
5. Srebro Ženska odbojkaška reprezentacija:
Bianka Buša
Jovana Brakočević
Bojana Živković
Tijana Malešević
Brankica Mihajlović
Maja Ognjenović
Stefana Veljković
Jelena Nikolić
Jovana Stevanović
Milena Rašić
Silvija Popović
Tijana Bošković
2016. Rio de Žaneiro Odbojka turnir Ž
6. Srebro Muška košarkaška reprezentacija:
Miloš Teodosić
Marko Simonović
Bogdan Bogdanović
Stefan Marković
Nikola Kalinić
Nemanja Nedović
Stefan Birčević
Miroslav Raduljica
Nikola Jokić
Vladimir Štimac
Stefan Jović
Milan Mačvan
2016. Rio de Žaneiro Košarka turnir M
7. Srebro Damir Mikec 2020. Tokio Streljaštvo vazdušni pištolj 10 m M
1. Bronza Novak Đoković 2008. Peking Tenis pojedinačno M
2. Bronza Muška vaterpolo reprezentacija:
Denis Šefik
Andrija Prlainović
Živko Gocić
Vanja Udovičić
Dejan Savić
Duško Pijetlović
Filip Filipović
Aleksandar Ćirić
Aleksandar Šapić
Branko Peković
Vladimir Vujasinović
Slobodan Soro
Nikola Rađen
2008. Peking Vaterpolo turnir M
3. Bronza Andrija Zlatić 2012. London Streljaštvo 10 m vazdušni pištolj M
4. Bronza Muška vaterpolo reprezentacija:
Slobodan Soro
Aleksa Šaponjić
Živko Gocić
Vanja Udovičić
Dušan Mandić
Duško Pijetlović
Slobodan Nikić
Milan Aleksić
Nikola Rađen
Filip Filipović
Andrija Prlainović
Stefan Mitrović
Gojko Pijetlović
2012. London Vaterpolo turnir M
5. Bronza Ivana Španović 2016. Rio de Žaneiro Atletika skok u dalj Ž
6. Bronza Ženska košarkaška reprezentacija:
Tamara Radočaj
Sonja Petrović
Saša Čađo
Sara Krnjić
Nevena Jovanović
Jelena Milovanović
Dajana Butulija
Aleksandra Crvendakić
Dragana Stanković
Milica Dabović
Ana Dabović
Danijela Pejdž
2016. Rio de Žaneiro Košarka turnir Ž
7. Bronza Tijana Bogdanović 2020. Tokio Tekvondo do 49 kg
8. Bronza Muška reprezentacija u basketu:
Dušan Domović Bulut
Mihailo Vasić
Dejan Majstorović
Aleksandar Ratkov
2020. Tokio Košarka turnir M
9. Bronza Milenko Sebić 2020. Tokio Streljaštvo MK puška 50 m trostav M
10. Bronza Zurab Datunašvili 2020. Tokio Rvanje grčko-rimski stil do 87 kg M
11. Bronza Ženska odbojkaška reprezentacija:
Bjanka Buša
Mina Popović
Slađana Mirković
Brankica Mihajlović
Maja Ognjenović
Maja Aleksić
Ana Bjelica
Milena Rašić
Silvija Popović
Tijana Bošković
Bojana Milenković
Jelena Blagojević
2020. Tokio Odbojka turnir Ž

Zimske olimpijske igre[uredi | uredi izvor]

Učešće i osvojene medalje na ZOI[uredi | uredi izvor]

Učešće i osvojene medalje na ZOI
ZOI Nosilac zastave Učešće Muškarci Žene Sport Zlato Srebro Bronza Ukupno Rang
1924—1992[8] Kao deo Kraljevine Jugoslavije i SFR Jugoslavije
1994—2006[9] Kao deo SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore
Kanada 2010. Vankuver Jelena Lolović 10 6 4 4 0 0 0 0 -
Rusija 2014. Soči Milanko Petrović 8 5 3 5 0 0 0 0 -
Južna Koreja 2018. Pjongčang Nevena Ignjatović 4 3 1 2 0 0 0 0 -
Kina 2022. Peking
Italija 2026. Milano i Kortina
Ukupno (3) 22 14 8 0 0 0 0 -

Pregled učešća sportista Srbije i osvojenih medalja po sportovima na ZOI[uredi | uredi izvor]

Sport Period Ukupno Muškarci Žene Zlato Srebro Bronza Ukupno
Prvo Poslednje
Alpsko skijanje 2010 2018 5 2 3 0 0 0 0
Biatlon 2010 2014 1 1 0 0 0 0 0
Bob 2010 2014 5 5 0 0 0 0 0
Skijaško trčanje 2010 2018 6 4 2 0 0 0 0
Snoubording 2014 2014 1 0 1 0 0 0 0
Ukupno (5) 18 12 6 0 0 0 0

Razlika u gornje dve tabele od 4 učesnika (2 muškarca i 2 žene) nastala je u ovoj tabeli jer je svaki sportista bez obriza koliko je puta učestvovao na igrama i u koliko raznih disciplina i sportova na istim igrama računat samo jednom.

Višestruki osvajači medalja[uredi | uredi izvor]

Spisak sportista koji su barem jednom na Olimijskim igrama nastupali pod zastavom Srbije kao samostalne države i koji su tokom karijere osvojili više od jedne medalje.

Takmičar Sport Period Zlato Srebro Bronza Ukupno
Prvo Poslednje
Duško Pijetlović Vaterpolo 2008. 2020. 2 0 2 4
Andrija Prlainović Vaterpolo 2008. 2020. 2 0 2 4
Filip Filipović Vaterpolo 2008. 2020. 2 0 2 4
Milan Aleksić Vaterpolo 2012. 2020. 2 0 1 3
Dušan Mandić Vaterpolo 2012. 2020. 2 0 1 3
Stefan Mitrović Vaterpolo 2012. 2020. 2 0 1 3
Gojko Pijetlović Vaterpolo 2012. 2020. 2 0 1 3
Milica Mandić Tekvondo 2012. 2020. 2 0 0 2
Nikola Jakšić Vaterpolo 2016. 2020. 2 0 0 2
Branislav Mitrović Vaterpolo 2016. 2020. 2 0 0 2
Sava Ranđelović Vaterpolo 2016. 2020. 2 0 0 2
Jasna Šekarić Streljaštvo 1988. 2004. 1 3 1 5
Slobodan Nikić Vaterpolo 2004. 2016. 1 1 1 3
Živko Gocić Vaterpolo 2008. 2016. 1 0 2 3
Andrija Gerić Odbojka 1996. 2000. 1 0 1 2
Nikola Grbić Odbojka 1996. 2000. 1 0 1 2
Vladimir Vujasinović Vaterpolo 2000. 2008. 0 1 2 3
Dejan Savić Vaterpolo 2000. 2008. 0 1 2 3
Aleksandar Ćirić Vaterpolo 2000. 2008. 0 1 2 3
Vanja Udovičić Vaterpolo 2004. 2012. 0 1 2 3
Aleksandar Šapić Vaterpolo 2000. 2008. 0 1 2 3
Denis Šefik Vaterpolo 2004. 2008. 0 1 1 2
Tijana Bogdanović Tekvondo 2016. 2020. 0 1 1 2
Tijana Bošković Odbojka 2016. 2020. 0 1 1 2
Bjanka Buša Odbojka 2016. 2020. 0 1 1 2
Brankica Mihajlović Odbojka 2016. 2020. 0 1 1 2
Maja Ognjenović Odbojka 2016. 2020. 0 1 1 2
Silvija Popović Odbojka 2016. 2020. 0 1 1 2
Milena Rašić Odbojka 2016. 2020. 0 1 1 2
Nikola Rađen Vaterpolo 2008. 2012. 0 0 2 2
Slobodan Soro Vaterpolo 2008. 2012. 0 0 2 2
  • Podebljana imena predstavljaju i dalje aktivne sportiste
  • Ukošene godine predstavljaju osvojene medalje pod zastavom neke od država prethodnica

Osvajači medalja kao sportisti i treneri[uredi | uredi izvor]

Sportista Sport Kao takmičar Kao trener / selektor
Period Zlato Srebro Bronza Ukupno Period Zlato Srebro Bronza Ukupno
Dejan Savić Vaterpolo 2000–2008. 0 1 2 3 2016–2020. 2 0 0 2
Goran Maksimović Streljaštvo 1988. 1 0 0 1 2004–2012. 0 2 1 3
Aleksandar Đorđević Košarka 1996. 0 1 0 1 2016. 0 1 0 1

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Najmlađi učesnik: Anja Crevar (16 godina, 75 dana) — plivanje 2016.
  • Najstariji učesnik: Jasna Šekarić (46 godina, 228 dana) — streljaštvo 2012.
  • Prva medalja: Milorad Čavić (2008)
  • Prva zlatna medalja: Milica Mandić (2012)
  • Najbolji plasman na LOI: 28 (2020)
  • Najbolji plasman na ZOI: bez medalja

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]