Stevan Doronjski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
stevan doronjski
Stevan Doronjski
Lični podaci
Datum rođenja(1919-09-26)26. septembar 1919.
Mesto rođenjaKrčedin, kod Inđije, Kraljevstvo SHS
Datum smrti14. avgust 1981.(1981-08-14) (61 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija
Profesijadruštveno-politički radnik
Delovanje
Član KPJ od1939.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
19411945.
Činpukovnik u rezervi
v. d. Predsednik Izvršnog veća
SR Srbije
Period617. novembar 1964.
PrethodnikSlobodan Penezić Krcun
NaslednikDragi Stamenković
predsednik Predsedništva SKJ
Period23. oktobar 197920. oktobar 1980.
PrethodnikBranko Mikulić
NaslednikLazar Mojsov

Odlikovanja
Orden junaka socijalističkog rada Orden narodnog oslobođenja Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem
Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem Orden za hrabrost Partizanska spomenica 1941.

Stevan Doronjski Franja (Krčedin, kod Inđije, 26. septembar 1919Beograd, 14. avgust 1981) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno politički-radnik SFR Jugoslavije, SR Srbije i SAP Vojvodine i junak socijalističkog rada. Od 23. oktobra 1979. do 20. oktobra 1980. obavljao je funkciju predsedavajućeg Predsedništva CK SK Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 26. septembra 1919. godine u Krčedinu, Srem. Potiče iz siromašne seljačke porodice. Osnovnu školu završio je u Krčedinu, a gimnaziju u Sremskim Karlovcima, gde je 1936. godine postao član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Studirao je veterinarstvo na Beogradskom univerzitetu. Član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) je od 1939, a od 1940. godine je sekretar ćelije na svom fakultetu.

Jedan je od organizatora ustanka u Sremu. Bio je član Sreskoga komiteta KPJ Stara Pazova. U septembru 1941. godine postaje politički komesar Podunavskog odreda, a u decembru je izabran za sekretara Okružnog komiteta SKOJ-a i člana Okružnog komiteta KPJ za Srem. Od 1942. godine je glavni urednik lista Okružnog komiteta SKOJ-a „Glas omladine“. Od jula 1943. godine je organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a i član Biroa Pokrajinskog komiteta KPJ za Vojvodinu, a od oktobra i član Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine i sekretar Pokrajinskog odbora Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Vojvodine (USAOV). Na Drugom kongresu USAOJ-a u maju 1944. godine izabran je za člana Centralnog odbora USAOJ-a. Od avgusta 1944. je sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a.

Posle oslobođenja zemlje, nalazio se na odgovornim dužnostima u pokrajini, republici i federaciji:

Obavljao je i mnoge druge partijske dužnosti:

  • na Drugom kongresu Komunističke partije Srbije 1949. godine, biran je za člana Centralnog komiteta KP Srbije
  • na Četvrtom (1959) i Petom kongresu Saveza komunista Srbije 1965. godine biran za člana Izvršnog komiteta Centralnog komiteta SK Srbije
  • od 1966. do 1968. godine bio je sekretar Izvršnog komiteta Centralnog komiteta SK Srbije
  • Od Šestog (1952) do Jedanaestog kongresa SKJ (1978) biran je za člana Centralnog komiteta SKJ, odnosno na Devetom kongresu SKJ za člana Izvršnog biroa Predsedništva SKJ
  • na Desetom i Jedanaestom kongresu biran za člana Predsedništva Centralnog komiteta SKJ
  • od 23. oktobra 1979. do 20. oktobra 1980. godine bio je predsednik Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije

Pored partijskih dužnosti, u ovom periodu bio je i:

Od 1974. do 1980. godine bio je na čelu više partijskih i državnih delegacija. Napisao je više studija i članaka, od kojih je jedan broj objavljen u posebnim knjigama:

  • „Savez komunista u akciji“, Novi Sad, 1977.
  • „Borba Saveza komunističke omladine Jugoslavije u Vojvodini“, Novi Sad, 1981.

Umro je 14. avgusta 1981. godine u Beogradu. Sahranjen je u Aleji narodnih heroja i istaknutih revolucionara na Gradskom groblju u Novom Sadu.[1]

Nosilac je Partizanske spomenice 1941., Ordena junaka socijalističkog rada, Ordena narodnog oslobođenja i drugih odlikovanja.

Foto galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „JKP Lisje”. Arhivirano iz originala 07. 05. 2017. g. Pristupljeno 04. 01. 2018. 

Literatura[uredi | uredi izvor]