Spisak većnika Prvog zasedanja AVNOJ-a

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Spisak 78 izabranih većnika Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), od kojih je njih 54 prisustvovalo Prvom zasedanju održanom 26. i 27. novembra 1942. u Bihaću. U periodu od Prvog do Drugog zasedanja AVNOJ-a, održanog 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu, poginulo je i umro 16 većnika AVNOJ-a.

rb. ime i prezime godine života zanimanje pre rata oblast koju predstavljaju prisustvo zasedanju naredna zasedanja napomena ref.
1. Vladimir Bakarić 1912—1983. advokatski pripravnik iz Zagreba Hrvatska da 2. i 3. [1][2]
2. Mile Balaban 1883—1943. zemljoradnik iz Bukovače, kod Bosanskog Petrovca; biši narodni poslanik Saveza zemljoradnika Bosna i Hercegovina da ne poginuo marta 1943. kod Konjica [1][3]
3. Šime Balen 1912—2004. novinar iz Zagreba Hrvatska da 2. i 3. [1][4]
4. Milan Belovuković Deva 1894—1970. zemljoradnik iz Ravnja, u Mačvu Srbija da 2. i 3. [5][4]
5. Simo Bjelajac 1898—1943. zemljoradnik i predsednik Narodnooslobodilačkog odbora iz Velike Rujiške, kod Bosanskog Novog Bosna i Hercegovina da ne umro 1943. [5][3]
6. Josip Broz Tito 1892—1980. Vrhovni komandant NOV i POJ Jugoslavija da 2. i 3. [6][2]
7. Dušan Brstina 1914—1994 mornarički narednik Jugoslovenske vojske iz Nevesinja Bosna i Hercegovina da 2. i 3. [7][3]
8. Jovan Bulajić 1894—1943. sanitetski major Jugoslovenske vojske iz Vilusa, kod Nikšića Crna Gora i Boka da ne poginuo juna 1943, tokom bitke na Sutjesci [8][3]
9. Vido Burić 1884—1943. zemljoradnik iz Zagrade i bivši predsednik opštine Čevo Crna Gora i Boka da ne poginuo juna 1943, tokom bitke na Sutjesci [5][3]
10. Svetozar Vejnović 1908—1973. zemljoradnik iz Velike Rujiške, kod Bosanskog Novog i član Samostalne demokratske stranke Bosna i Hercegovina da 2. i 3. [9][3]
11. Mirko Vešović 1909—1943. advokat iz Andrijevice Crna Gora i Boka da ne poginuo početkom 1943, kod Gacka [10][3]
12. Josip Vidmar 1895—1992. književnik, dramaturg i književni kritičar Slovenija ne 2. i 3. [9]
13. Todor Vujasinović 1904—1988. privatni činovnik iz Tuzle Bosna i Hercegovina da 2. i 3. [11][3]
14. Vladimir Dedijer 1914—1990. novinar iz Beograda Srbija da 2. i 3. [12][4]
15. Miloje Dobrašinović 1898—1972. profesor i direktor gimnazije u Pljevljima Sandžak da 2. i 3. [13][4]
16. Jurica Draušnik 1910—1982. bivši načelnik opštine Vrapče, kod Zagreba Hrvatska da 2. i 3. [13][4]
17. Ratko Dugonjić 1916—1987. student prava iz Sarajeva Bosna i Hercegovina da 2. i 3. [13][3]
18. Vojin Gajić 1892—1942. zemljoradnik iz Kopljara, kod Aranđelovca, pripadao levom krilu Demokratske stranke Srbija da ne umro decembra 1942. u Bosanskom Petrovcu [14][4]
19. Manojlo Garić ? zemljoradnik iz Prače, kod Pala Bosna i Hercegovina da ne poginuo u ratu [15][3]
20. Pavle Gregorić 1892—1898. lekar iz Zagreba Hrvatska da 2. i 3. [15][3]
21. Nikola Grulović 1888—1959. privatni činovnik iz Sremske Mitrovice Vojvodina ne 2. i 3. [16][3]
22. Vlada Zečević 1903—1970. pravoslavni sveštenik iz Krupnja Srbija da 2. i 3. [11][4]
23. Branko Zlatarić 1915—2004. činovnik Gospodarske sloge iz Zagreba Hrvatska da 2. i 3. [17][4]
24. Žarko Zrenjanin 1902—1942. ućitelj iz Izbišta, kod Vršca Vojvodina ne ne poginuo novembra 1942, kod Vršca [17][3]
25. Mladen Iveković 1903—1970. skretar Zanatske komore iz Zagreba Hrvatska da 2. i 3. [18][4]
26. Dušan Ivović 1896—1959. učitelj iz Pljevalja i član Glavnog odbora Saveza zemljoradnika Sandžak da 2. i 3. [18][4]
27. Osman Karabegović 1911—1996. student medicine iz Banja Luke Bosna i Hercegovina da 2. i 3. [19][3]
28. Jevstatije Karamatijević 1889—1950. pravoslavni sveštenik protojerej iz Nove Varoši, bivši predsednik Narodnooslobodilačkog odbora u Novoj Varoši Sandžak da 2. i 3. [19][4]
29. Edvard Kardelj 1910—1979. učitelj iz Ljubljane Slovenija ne 2. i 3. [19]
30. Boris Kidrič 1912—1953. politički radnik iz Ljubljane Slovenija ne 2. i 3. [19]
31. Boriša Kovačević 1908—1943. profesor iz Tomislavgrada Bosna i Hercegovina da ne poginuo juna 1943, tokom bitke na Sutjesci [20][3]
32. Petar Komnenić 1895—1957. profesor istorije iz Vučjeg Dola, kod Nikšića Crna Gora i Boka da ne [21][3]
33. Edvard Kocbek 1904—1981. profesor i književnik iz Ljubljane Slovenija ne 2. i 3. [21]
34. Miro Krstajić 1888—1960. kapetan Jugoslovenske vojske u penziji Crna Gora i Boka da ne [20][3]
35. Vicko Krstulović 1905—1988. radnik iz Splita Hrvatska da 2. i 3.
36. Pavao Krce 1890—1977. zemljoradnik iz Sinja i bivši narodni poslanik Hrvatske seljačke stranke Hrvatska da 2. i 3. [20][3]
37. Marijan Lekić 1906—? učitelj iz Andrijevice Crna Gora i Boka da ne [22][3]
38. Franc Leskošek 1897—1983. sindikalni radnik iz Celja Slovenija ne 2. i 3. [22]
39. France Lubej 1898—1985. pedagog iz Ljubaljne i jedan od vođa levog krila Sokola Slovenija ne 2. i 3. [22]
40. Božo Ljumović 1896—1986. privatni činovnik iz Podgorice Crna Gora i Boka da ne [23][3]
41. Blažo Marković 1905—1949. pravoslavni sveštenik iz Bara Crna Gora i Boka da 2. i 3. [24][3]
42. Veselin Masleša 1906—1943. novinar iz Banja Luke Bosna i Hercegovina da ne poginuo juna 1943, tokom bitke na Sutjesci [24][3]
43. Radovan Mijušković 1895—1961. advokat iz Uba i jedan od vođa levog krila Saveza zemljoradnika Srbija da 2. i 3. [25][4]
44. Sima Milošević 1896—1943. lekar i profesor Univerziteta u Beogradu Srbija da ne poginuo juna 1943, tokom bitke na Sutjesci [25][4]
45. Ivan Milutinović 1901—1944. privatni nameštenik iz Podgorice Crna Gora i Boka da 2. poginuo oktobra 1944, kod Beograda [25][3]
46. Joso Mirković 1891—1964. trgovac iz Glisnice, kod Pljevalja i član Narodne radikalne stranke Sandžak da 2. i 3. [26][4]
47. Gojko Nikoliš 1911—1995. lekar iz Sjeničaka, kod Vrginmosta Hrvatska da 2. i 3. [27][4]
48. Srdan Novaković 1890—1943. kapetan Jugoslovenske vojske u penziji Crna Gora i Boka da ne poginuo juna 1943, tokom bitke na Sutjesci [27][3]
49. Stanko Opačić Ćanica 1903—1994. stolar iz Brezove Glave, kod Karlovca Hrvatska da 2. i 3. [27][4]
50. Omer Osmić 1883—1944. zemljoradnik iz Prozora Bosna i Hercegovina da 2. poginuo decembra 1944. u Prozoru [28][3]
51. Đoko Pavićević 1872—1970. kapetan Jugoslovenske vojske u penziji Crna Gora i Boka da ne [28][3]
52. Marko Pavićević 1883—1973. zemljoradnik iz Valjeva Srbija da ne [28][3]
53. Ristan Pavlović 1887—1943. učitelj iz Pljevalja Sandžak da ne poginuo juna 1943, kod Čelebića [28][3]
54. Kata Pejnović 1899—1966. zemljoradnica iz Smiljana, kod Gospića Hrvatska da 2. i 3. [28][4]
55. Risto Perović 1880—1943. potpukovnik Jugoslovenske vojske u penziji iz Bjelopavlića Crna Gora i Boka da ne poginuo juna 1943. tokom bitke na Sutjesci [28][3]
56. Mile Peruničić 1889—1961. politički radnik, bivši narodni poslanik i član Glavnog odbora Demokratske stranke Sandžak da 2. i 3. [29][4]
57. Srećko Petrović 1890—1977. zemljoradnik iz Draževca, kod Obrenovca Srbija da 2. i 3. [29][4]
58. Moša Pijade 1890—1957. akademski slikar i novinar iz Beogrda Srbija da 2. i 3. [29][4]
59. Nurija Pozderac 1893—1943. bivši senator iz Cazina Bosna i Hercegovina da ne poginuo juna 1943, tokom bitke na Sutjesci [30][3]
60. Jovan Popović 1905—1952. književnik iz Velike Kikinde Vojvodina ne 2. i 3. [31][4]
61. Koča Popović 1908—1992. književnik iz Beograda Srbija da 2. i 3. [32][4]
62. Milentije Popović 1913—1971. ineženjer iz Beograda Srbije da 2. i 3. [31][4]
63. Đuro Pucar Stari 1899—1979. metalski radnik iz Bosanskog Grahovo Bosna i Hercegovina da 2. i 3. [30][3]
64. Josip Rus 1893—1985. pravnik i sudija iz Ljubljane, jedan od vođa levog krila Sokola Slovenija ne 2. i 3. [33]
65. Brano Savić 1912—1984. pravnik iz Vlasenice Bosna i Hercegovina da 2. i 3. [33][3]
66. Pavle Savić 1909—1994. nuklearni fizičar i profesor Univerziteta u Beogradu Srbija da 2. i 3. [33][4]
67. Jagoš Simonović 1893—1943. pravoslavni sveštenik protojerej iz Kolašina Crna Gora i Boka da 2. i 3. [34][3]
68. Nikola Srdić 1897—1943. zemljoradnik iz Jelašinovaca, kod Sanskog Mosta Bosna i Hercegovina da ne poginuo 1943. [34][3]
69. Petar Stambolić 1912—2007 student agronomije iz Ivanjice Srbija ne 2. i 3. [34][4]
70. Luka Stević 1887—1971. zemljoradnik iz Mojkovića, kod Krupnja Srbija da 2. i 3. [35][4]
71. Florijan Sučić ?—1974. predsednik Okružnog narodnooslobodilačkog odbora za Livno i bivši predsednik gradske organizacije Hrvatske seljačke stranke u Livnu Hrvatska da ne [21][4]
72. Đuro Tiljak 1895—1965 akademski slikar iz Zagreba Hrvatska da 2. i 3. [6][4]
73. Tone Fajfar 1913—1981 grafički radnik iz Ljubljane Slovenija ne 2. [14]
74. Andrija Hebrang 1899—1948. privatni nameštenik iz Zagreba Hrvatska da 2. i 3. [16][4]
75. Avdo Humo 1914—1983. književnik iz Sarajeva Bosna i Hercegovina da 2. i 3. [18][3]
76. Stojan Cerović 1888—1943. profesor i publicista iz Nikšića Crna Gora i Boka da ne umro marta 1943. u Kalinoviku [7][3]
77. Đuro Čagorović 1904—1987. zemljoradnik iz Danilovgrada Crna Gora i Boka da 2. [36][3]
78. Rodoljub Čolaković 1900—1983. novinar iz Bijeljine Bosna i Hercegovina da 2. i 3. [36][3]

      Većnici AVNOJ poginuli ili umrli između Prvog i Drugog zasedanja

Izvršni odbor AVNOJ-a[uredi | uredi izvor]

Izvršni odbor Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) izabran na Prvom zasedanju:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 412.
  2. ^ a b Skupštine SFRJ 1984, str. 5.
  3. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag ad ae Skupštine SFRJ 1984, str. 7.
  4. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č Skupštine SFRJ 1984, str. 6.
  5. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 413.
  6. ^ a b AVNOJ 1983, str. 443.
  7. ^ a b AVNOJ 1983, str. 415.
  8. ^ AVNOJ 1983, str. 447.
  9. ^ a b AVNOJ 1983, str. 444.
  10. ^ AVNOJ 1983, str. 414.
  11. ^ a b AVNOJ 1983, str. 445.
  12. ^ AVNOJ 1983, str. 417.
  13. ^ a b v AVNOJ 1983.
  14. ^ a b AVNOJ 1983, str. 419.
  15. ^ a b AVNOJ 1983, str. 420.
  16. ^ a b AVNOJ 1983, str. 421.
  17. ^ a b AVNOJ 1983, str. 446.
  18. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 422.
  19. ^ a b v g AVNOJ 1983, str. 424.
  20. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 426.
  21. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 425.
  22. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 428.
  23. ^ AVNOJ 1983, str. 429.
  24. ^ a b AVNOJ 1983, str. 430.
  25. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 431.
  26. ^ AVNOJ 1983, str. 432.
  27. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 433.
  28. ^ a b v g d đ AVNOJ 1983, str. 434.
  29. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 435.
  30. ^ a b AVNOJ 1983, str. 437.
  31. ^ a b AVNOJ 1983, str. 436.
  32. ^ AVNOJ 1983, str. 4365.
  33. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 439.
  34. ^ a b v AVNOJ 1983, str. 440.
  35. ^ AVNOJ 1983, str. 441.
  36. ^ a b AVNOJ 1983, str. 416.

Literatura[uredi | uredi izvor]