Glavna strana
Điro d’Italija
Điro d’Italija (ital. Giro d'Italia) je etapna biciklistička trka, jedna od tri grand tur trke, smatra se drugom najprestižnijom trkom u svetu, nakon Tur de Fransa. Obično se održava u maju, u Italiji, a nekada prolazi kroz susedne države. Trka je prvi put održana 1909. sa ciljem da se poveća prodaja časopisa Gazeta delo sport (ital. La Gazzetta dello Sport); ipak, trenutno je organizuje kompanija RCS Sport (ital. RCS Sport). Trka nije održavana samo za vreme Prvog i Drugog svetskog rata. Prvobitno je učešće bilo dozvoljeno samo Italijanima, a nakon što je stekao popularnost, Điro je proširen i učešće je dozvoljeno vozačima širom sveta. Điro je trka u sklopu svetske biciklističke unije UCI i timovi koji učestvuju su vorld tur timovi, sa izuzetkom timova koji dobiju specijalnu pozivnicu organizatora. Zajedno sa Tur de Fransom i Vuelta a Espanjom, Điro čini najprestižnije biciklističke trke, grand tur. Điro se obično održava sredinom maja i početkom juna. Ruta se menja svake godine, ali format trke ostaje isti, voze se najmanje dva hronometra, a ide se kroz Alpe i Dolomite. Kao i druga dva grand tura, Điro u novijoj istoriji ima 21 etapu, uz dva dana odmora.
Sve etape su određene vremenom, tako da se vremena vozača sabiraju i vozač sa najmanjim vremenom je lider generalnog plasmana i trke i nosi roze majicu. Pored generalnog plasmana, koji privlači najviše pažnje jer označava i pobednika trke, na Điru se nalaze i druge klasifikacije: klasifikacija po poenima za sprintere, brdska klasifikacija za brdaše, klasifikacija za najboljeg mladog vozača za vozače do 25 godina, klasifikacija za najagresivnijeg vozača i timska klasifikacija. Pored njih, na Điru ima i drugih manjih klasifikacija i nagrada. Etapne pobede takođe donose veliki prestiž i novčane nagrade.
Marija Terezija
Marija Terezija (njem. Maria Theresia Walburga Amalia Christina; 13. maj 1717 — 29. novembar 1780) je bila jedini ženski vladar habzburških posjeda i posljednji član dinastije Habzburg. Vladala je kao nadvojvotkinja Austrije, kraljica Ugarske, Češke, Hrvatske, Galicije i Lodomerije, kao vojvotkinja Mantove, Milana, Parme, Pjačence i Gvastale i kao vladarka Austrijske Nizozemske i brojnih grofovija. Brakom je bila carica Svetog rimskog carstva nemačkog naroda, njemačka kraljica, velika vojvotkinja Toskane i kratko vojvotkinja Lotaringije.
Postala je vladarka posle smrti svoga oca, cara Karla VI, u oktobru 1740. godine. Otac joj je Pragmatičkom sankcijom iz 1713. godine omogućio da naslijedi njegove teritorije koje su se inače mogle naslijeđivati samo po muškoj liniji i od strane muškaraca. Po njegovoj smrti Saksonija, Pruska, Bavarska i Francuska, koje su Karlu VI obećale da će podržati Mariju Tereziju pri nasljeđivanju njegovih kruna, povukle su svoja obećanja. Pruska je napala Austriju, što je izazvalo osam godina dug sukob poznat kao Rat za austrijsko nasljeđe.
Diskografija grupe Queen
Britanska rok grupa Kvin sastojala se od pevača Fredija Merkjurija (preminuo 1991), gitariste Brajana Meja, bubnjara Rodžera Tejlora i basiste Džona Dikona (napustio grupu 1997). Osnovana 1970. godine, grupa Kvin je objavila svoj debitantski album Queen 1973. godine. Uprkos tome što nije odmah stekla uspeh, grupa je stekla popularnost u Ujedinjenom Kraljevstvu svojim drugim albumom Queen II 1974. godine.
Njihova pesma iz 1975. godine nazvana „Bohemian Rhapsody”, bila je na prvom mestu devet nedelja (i dodatnih pet nedelja 1991. godine) i treći je najprodavaniji singl svih vremena u Ujedinjenom Kraljevstvu. U SAD, „Bohemian Rhapsody” je dospela u Bilbord 40 listu u tri različite decenije, dostigavši 9. mesto u svom originalnom izdanju 1975. godine, drugo mesto 1992. godine nakon što se pojavila u filmu Vejnov svet, i još jednom u top 40 nakon objavljivanja filma o Kvinu Boemska rapsodija. Album Greatest Hits iz 1981. godine je najprodavaniji album u istoriji Ujedinjenog Kraljevstva sa 6 miliona prodanih kopija do 2014. godine. Kompilacija Greatest Hits II iz 1991. godine je takođe jedan od deset najprodavanijih albuma svih vremena u UK, sa 3,8 miliona prodanih kopija do 2012. godine.
Vesti
- 11. maj — Švajcarska, koju je predstavljao Nemo sa pesmom The Code, pobednik je Pesme Evrovizije 2024.
- 9. maj — Nikola Jokić (na fotografiji) je po treći put izabran za najkorisnijeg igrača NBA (MVP) regularne sezone NBA lige.
- 8. maj — Gordana Siljanovska Davkova pobedila na predsedničkim izborima u Severnoj Makedoniji i postala prva žena na toj funkciji.
- 7. maj — Vladimir Putin položio je zakletvu i stupio peti put na dužnost predsednika Rusije.
- 6. maj — Kajren Vilson je osvojio Svetsko prvenstvo u snukeru, pobedivši u finalu Džeka Džounsa sa 18 : 14.
- 2. maj — Miloš Vučević iz Srpske napredne stranke je izabran za predsednika Vlade Republike Srbije.
- 22. april — Aitana Bonmati i Novak Đoković proglašeni su za najbolje sportiste sveta po izboru akademije Laureus.
13. maj
- 1779 — Ruski i francuski posrednici su ispregovarali mir iz Tešena koji je okončao Rat za bavarsko nasleđe.
- 1787 — Prvi brodovi s robijašima krenuli iz Portsmuta prema novoj koloniji u Australiji, tada kažnjeničkoj koloniji Velike Britanije.
- 1848 — U Sremskim Karlovcima počelo zasedanje Majske skupštine na kojoj su delegati 175 crkvenih opština iz Vojvodine i Srbije izabrali Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu.
- 1888 — Princeza Izabela Brazilska je potpisala Zlatni zakon, čime je zvanično ukinuto ropstvo u Brazilu.
- 1981 — Na Trgu Svetog Petra u Rimu atentator Mehmet Ali Agdža je ranio papu Jovana Pavla II.
- 1990 — Na fudbalskoj utakmici u Zagrebu, između zagrebačkog Dinama i beogradske Crvene zvezde, došlo je do opšte tuče navijača dva kluba prilikom koje je povređeno više od stotinu osoba.
- 2008 — Devet bombi koje su postavili indijski mudžahedini, tada nepoznata teroristička grupa, eksplodiralo je u periodu od 15 minuta u Džajpuru u Indiji, ubivši 80 ljudi i ranivši više od 200 drugih.
Da li ste znali
- … da džinovski mravojed može da pojede 30.000 mrava tokom jednog dana?
- … da je u Francuskoj 1386. jedna svinja javno obešena zbog ubistva deteta?
- … da je prva ilustrovana knjiga za decu objavljena u Svetom rimskom carstvu 1658. godine?
- … da čovek u proseku trepne oko 15.000 puta na dan, i da svaki treptaj traje oko 0,15 sekundi?
- … da se glavni grad Ekvadora, Kito, smatra za grad sa najprijatnijom klimom na svetu? Temperatura retko pada ispod 8°C i raste preko 22°C.
- … da postoji voće poreklom iz centralne i južne Amerike koje se zove crni sapote a koje ima ukus čokolade i slatke kreme?
- … da je slatkiš M&M nazvan po početnim slovima imena biznismena koji su ga kreirali?
Vikipedija
Vikipedija je enciklopedijski projekat slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju i održavaju dobrovoljci pomoću vikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.
Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok je izdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 62,9 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 689.000 na srpskom.
Doprinosi
Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovati usvojena pravila i smernice.
Postoje stranice pomoći u kojima je objašnjeno kako se izrađuju novi ili uređuju postojeći članci, kako se otpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražite pomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranom mentoru.
Zajednica
Do sada je na Vikipediji na srpskom jeziku 369.566 korisnika otvorilo nalog, a od toga je 1.016 aktivno. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina.
Posetite našu Radionicu i Portale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli. Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka.
Srodni projekti
- Vikirečnik slobodni rečnik
- Vikicitat slobodni citati
- Vikiknjige slobodne knjige
- Vikizvornik slobodna biblioteka
- Vikinovosti slobodne vesti
- Vikiverzitet slobodni materijali za učenje
- Vikivrste direktorijum vrsta
- Medijaviki razvoj viki softvera
- Vikipodaci slobodna baza znanja
- Vikiostava slobodno skladište medija
- Vikiputovanje slobodni vodič za putovanja
- Metaviki koordinacija zajednice