Mačedonija
Mačedonija Macedonia | |
|---|---|
| Administrativni podaci | |
| Država |  Rumunija |
| Okrug | Timiš |
| Opština | Čakovo |
| Stanovništvo | |
| — (2011) | 486 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 45° 30′ 58″ S; 21° 03′ 28″ I / 45.516111° S; 21.057778° I |
| Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
| Aps. visina | 79 m |
  Mačedonija Mačedonija na karti Rumunije | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 307114 |
| Pozivni broj | 0256 |
| Registarska oznaka | TM |
Mačedonija (rum. Macedonia) je naseljeno mesto u gradskoj opštini Čakovo, okrug Timiš u Rumuniji. Značajno je samo kao posed slavnih srpskih plemića.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U dokumentima se mesto (pre Mashedonia, od 1845. Maczedonia) prvi put pominje u vezi sa papskim desetkom, a pripadalo je Temišvarskoj županiji.[1] Tu se 1332. godine nalazio posed između dva toka reke Tamiša, o kojem je kao svojoj parohiji, vodio brigu pastor Mikloš. Nosilac imena "Mačedonija" bio je vojskovođa kralja Žigmonda, Peterfi Mikloš. Po "Rumunskoj enciklopediji" naselje je 1466. godine imalo 50 kuća, a njime je gospodario Ladislav Doci. Godine 1525. pominje se novi vlasnik Laslo Makedonski, ali ne zna se ko ga je do tada držao. Međutim na povelji koju je izdao 1559. godine kraljevski veliki komornik Petar Makedonski, nosilac prava na posed je bio Tamaš Tot od Albanije.
Mačedonija je 1764. godine pravoslavna parohija u Čakovačkom protoprezviratu.[2] Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da je mesto u Čakovačkom okrugu i distriktu, a stanovništvo pretežno vlaško.[3] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir tu bila dva sveštenika. Parosi, pop Petar Išvanov (rukop. 1767) i pop Pavle Išvanov (1781) znaju samo rumunski jezik.[4]
Naselje nekad naseljeno podanicima isključivo Rumunima, bilo je više od veka posed srpske plemićke porodice Nikolić "ot Rudne", počev negde od oko 1831. godine. Nekoliko decenija je Jovan Nikolić "ot Rudne" bio "zemljedržac" i susedne Mačedonije, a maja 1870. iz jednog novinskog izveštaja Teodor i Mihail - prvi i jedini u toj porodici nose predikat "ot Mačedonije". Kako u isto vreme Jovan i Aleksandar ostaju sa predikatom "ot Rudne", proizilazi da su sinovi već zvanično preuzeli ovaj posed na uživanje od oca.
Prethodno se u vezi sa naseljem, sreće druga plemićka porodica sa istim predikatom - Vidak. Godine 1804. 31. januara bilo je venčanje u "Mačedoniji Banatskoj"; udala se Milica Jovanović ot Vidak, za Aleksandra Stankovića. Njima u čast objavio je Kozma Josić peštanski učitelj prigodnu knjižicu o srećnom braku.[5] Pominje se 1808. i 1809. godine Toma plem. Vidak, koja nosi predikat "ot Macedonie". Bio je to spahija Stefan Avakumović "ot Vidak" "zemljedržac ot Mačedonije Banatske".[6] A bio je to i njegov srodnik Toma "ot Vidak" - "pritjažatelj Makedonije" i "Slavnog komiteta Torontalskog sudejskoj stolici prisjedatelj", koga srećemo iste godine kao kupca druge srpske knjige. Spahija Toma je i 1814. godine prenumerant Živkovećeve čuvene knjige o Telemaku. Godine 1822. knjigu je uzela "Sofija plemenita Vidak", a 1832. kao prenumerant drugog naslova javlja se "Blagorodna gospoja Marija Vidak "ot Macedonie",[7] koja ima malog sina Miloša. Stefan Jovanović Vidak "ot Makedonije" bio je 1841. godine kupac jedne srpske knjige.
Ikonostas je crkva dobila 1769. godine zahvaljujući majstorima rufeta molerskog. Nova pravoslavna bogomolja podignuta je 1813. godine. Po državnom šematizmu iz 1846. godine u parohiji Mačedoniji, sve crkvene matične knjige se vode od 1779. godine, pri pravoslavnoj crkvi Sv. Paraskeve, podignutoj 1780. godine. Broj pravoslavnih stanovnika mesta je iznosio 1130, a bračnih pari izbrojano 304. Parosi su bili verovatno srodnici Isak, Ištvan i Pavel Popović, a kapelan bio Jozef Ištvan.[8]
Školsku decu koje je bilo samo 18, učio je 1846. godine Mojsa Miok.
Makedonija početkom 20. veka nema tu ni srpsku pravoslavnu parohiju, ni parohijsku filijalu. Mesto se 1905. godine nalazi u Modoškom srezu, a tu je popisano 42 srpske pravoslavne duše.[9]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po drugom zvaničnom popisu Ugarske, iz 1857. godine u selu Mačedoniji je bilo 1.071 stanovnik. Po verskom opredeljenju katolika je bilo 28, a pravoslavci su bili samo Rumuni - 1.029. Srbi nisu zabeleženi.?[10] Iz 1876. godine drugi podatak kaže da sada mesto ima 1082 stanovnika.
Prema popisu iz 2011. godine u naselju živi 486 stanovnika.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Barany Agoston: "Torontal varmegye Hajdana", Buda 1845. godine
- ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1905.
- ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
- ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 8/2015.
- ^ Kozma Josić: "Bračnoe pjenije...", Budim 1804. godine
- ^ "Novij Plutarh ili kratko opisanije slavnejši ljudi svih naroda...po Baltazaru i Šileru slobodno preveden", Jeftimije Ivanović, Budim 1809. godine
- ^ "Srbski rodoljubac", urednik Vasilije Čokrljan, prvi deo, Budim 1832. godine
- ^ Reesch de Lewald, Aloysius: "Universalis schematismus ecclesiasticus venerabilis cleri orientalis ecclesiae graeci non uniti ritus regni Hungariae partiumque eidem adnexarum, necnon magni principatus Transilvaniae, item literarius, seu nomina eorum, qui rem literariam et fundationalem scholarem ejusdem ritus procurant ... pro anno ...", Buda 1846.
- ^ Mata Kosovac: "Srpska pravoslavna mitropolija Karlovačka po podacima iz 1905. godine", Karlovci 1910. godine
- ^ "Srpski letopis", Budim 37/1863. godine
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Primaria Orasului Ciacova (jezik: rumunski)
