Trka na 3.000 metara sa preprekama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vodena prepreka u trci na 3.000 metara
Suva prepreka u trci na 3.000 metara

Trka na 3.000 metara sa preprekama je dugoprugaška atletska disciplina. Naziva se još i „Stiplčez“ (engl. Steeplechase) a ime je dobila po istoimenoj disciplini u konjičkom sportu. Trka se bazira na savlađivanju prepreka u vidu prepona i vodenih prepreka, a održava se na atletskim takmičenjima na otvorenom. Od 1920. uvrštena je u program Olimpijskih igara u muškoj konkurenciji, a tek od 2008. i u ženskoj konkurenciji.

Pravila[uredi | uredi izvor]

U seniorskoj konkurenciji dužina staze je 3.000 metara, dok se u juniorskoj konkurenciji trči na 2.000 metara (ranije su i žene trčale na 2.000 metara). Svaki krug se sastoji od ukupno 5 prepreka, 4 suve i jedna vodena prepreka. Tako svaki učesnik u trci mora ukupno savladati 28 suvih i 7 vodenih prepreka. Trči se po 7 krugova od 400 metara, plus još 200 metara na startu trke tokom kojih atletičari ne nailaze na prepreke na stazi. Vodena prepreka se obično nalazi iza unutrašnje staze, ali može biti i iza spoljašnje staze.

Prema pravilima Svetske atletike visina svake prepreke iznosi 91,4 cm za muškarce i 74,2 cm za žene i za razliku od trka sa preponama na kraćim dužinama, u trci sa preprekama one su fiksirane za podlogu, a svaki atletičar ima pravo da stane na prepreku pa je na taj način preskoči. Prepreke su raspoređene na pravim delovima staze na međusobnoj udaljenosti od po 100 metara, dok se peta, vodena prepreka nalazi na drugj krivini od starta (i predstavljlja četvrtu prepreku od starta trke po redu). Vodena prepreka se sastoji od prepreke iza koje se nalazi bazen ispunjen vodom. Dužina bazena sa vodom je 3,66 m a njegova dubina iznosi 70 cm neposredno iza prepone i smanjuje se postepeno sa udaljenošću od iste. Tako atletičari koji imaju veće skakačke sposobnosti imaju mogućnost da što manje dolaze u kontakt sa dubljim delovima vodenog bazena, a nisu retki slučajevi da pojedini atletičari gotovo u celosti preskoče vodenu površinu.

Istorijat trke[uredi | uredi izvor]

Stiplčez na Olimpijskim igrama u Londonu 1908.

Ova trkačka disciplina je nastala na Britanskim ostrvima a takmičaru su obično trčali od jednog do drugog gradskog tornja (obično crkveni toranj). Tornjevi su tako služili kao markeri koji su označavali pravac staze jer se trčalo kroz gradske ulice ili prirodu. Na stazi su se obično nalazile brojne prepreke u vidu kamenih zidova ili potočića koje su takmičari morali da savladaju.

Moderna trka sa preprekama vodi poreklo od trke kroz prirodu (engl. Cross country steeplechase) od dve milje i nastala je na Oksfordskom univerzitetu 1860. godine. Već 1865. pravila trke su modifikovana i ona je počela da se održava na ravnoj površini. Trka je bila u programu modernih Olimpijskih igara od njihovih početaka, ali sa različitim dužinama. Na 3.000 metara je počelo da se trči od 1920. godine. Od Letnjih olimpijskih igara 1968. godine ovom disciplinom apsolutno dominiraju kenijski atletičari, koji su na Igrama 2004. uspeli čak da osvoje sve tri medalje.

Prva ženska trka sa preprekama na velikim takmičenjima održana je u okviru Svetskog prvenstva u atletici 2005. u Helsinkiju, a prvo pojavljivanje na Olimpijskim igrama desilo se u Pekingu 2008. godine.

Razvoj svetskih rekorda[uredi | uredi izvor]

Službeni svetski rekord u trci na 3.000 metara sa preprekama za muškarce drži etiopski atletičar Lameša Girma i iznosi 7:52,11. Postignut je 9. juna 2023. na atletskom mitingu u Parizu.*

Prvi takmičar koji je stazu od 3.000 metara pretrčao za manje od 8 minuta bio je Kenijac Mozes Kiptanui 16. avgusta 1995. u Cirihu (Švajcarska) sa vremenom 7:59,18.

Vlasnica svetskog rekorda u ženskoj konkurenciji je Kenijka Beatris Čepkoeč i on iznosi 8:44,32. Postavljen je 20. jula 2018 u Monaku.

Muški rekordi (ručno merenje)[uredi | uredi izvor]

VREME ATLETIČAR NACIONALNOST MITING DATUM
8:49,6 Šandor Rožnjoj  Mađarska Bern 28. 8. 1954.
8:47,8 Penti Karvonen  Finska Helsinki 1. 7. 1955.
8:45,4 Penti Karvonen  Finska Oslo 15. 7. 1955.
8:45,4 Vasilij Vlasenko  SSSR Moskva 18. 8. 1955.
8:41,2 Jerži Čromik  Poljska Brno 31. 8. 1955.
8:40,2 Jerži Čromik  Poljska Budimpešta 11. 9. 1955.
8:39,8 Semjon Ržiščin  SSSR Moskva 14. 8. 1956.
8:35,6 Šandor Rožnjoj  Mađarska Budimpešta 16. 9. 1956.
8:35,5 Semjon Ržiščin  SSSR Talin 21. 7. 1958.
8:32,0 Jerži Čromik  Poljska Varšava 2. 8. 1958.
8:31,4 Zdžislav Kržiškovijak  Poljska Tula 26. 6. 1960.
8:31,2 Grigorij Taran  SSSR Kijev 28. 5. 1961.
8:30,4 Zdžislav Kržiškovijak  Poljska Valč 26. 6. 1961.
8:29,6 Gaston Rolens  Belgija Leven 7. 9. 1963.
8:26,4 Gaston Rolens  Belgija Leven 7. 8. 1965.
8:24,2 Juko Kuha  Finska Stokholm 17. 7. 1968.
8:22,2 Vladimir Dudin  SSSR Kijev 19. 8. 1969.
8:22,0 Keri O'Brajan  Australija Berlin 4. 7. 1970.
8:20,8 Anders Garderud  Švedska Helsinki 14. 9. 1972.
8:20,8 Ben Džipčo  Kenija Lagos 15. 1. 1973.
8:19,1 Ben Džipčo  Kenija Helsinki 16. 6. 1973.
8:10,4 Anders Garderud  Švedska Oslo 25. 6. 1975.
8:09,8 Anders Garderud  Švedska Stokholm 1. 7. 1975.
8:08,2 Anders Garderud  Švedska Montreal 28. 7. 1976.
8:05,4 Henri Rono  Kenija Sietl 13. 5. 1978.

Muški rekordi (elektronsko merenje)[uredi | uredi izvor]

VREME ATLETIČAR NACIONALNOST MITING DATUM
8:05,35 Piter Koeč  Kenija Stokholm 3. 7. 1989.
8:02,08 Mozes Kiptanui  Kenija Cirih 19. 8. 1992.
7:59,18 Mozes Kiptanui  Kenija Cirih 16. 8. 1995.
7:59,08 Vilson Bojt Kipketer  Danska Cirih 13. 8. 1997.
7:55,72 Bernard Barmasaj  Kenija Keln 24. 8. 1997.
7:55,28* Brahim Bulami  Maroko Brisel 24. 8. 2001.
7:53,63 Saif Said Šahin  Katar Brisel 3. 9. 2004.
7:52,11 Lameša Girma  Etiopija Pariz 9. 6. 2023.

*16. avgusta 2002. marokanski atletičar Brahim Bulami je pretrčao stazu za 7:53,17 ali taj rekord nije priznat od strane Svetske atletske federacije jer je Bulani početkom 2003. bio pozitivan na nedozvoljeni stimulans EPO.

Ženski rekordi (elektronsko merenje)[uredi | uredi izvor]

VREME ATLETIČARKA NACIONALNOST MITING DATUM
10:34,5 Sara Hib  SAD Volnat 20. 4. 1996.
10:30,2 Grejsi Padila  SAD Los Anđeles 17. 5. 1996.
10:23,47 Kortni Meldrum  SAD Atlanta 23. 6. 1996.
10:19,6 Karen Harvi  Kanada Volnat 18. 4. 1998.
9:55,28 Danijela Petresku  Rumunija Bukurešt 21. 6. 1998.
9:48,88 Jelena Motalova  Rusija Tula 31. 7. 1999.
9:43,64 Kristina Kasandra  Rumunija Bukurešt 7. 8. 2000.
9:40,20 Kristina Kasandra  Rumunija Rems 30. 8. 2000.
9:22,29 Justina Bak  Poljska Milano 5. 6. 2002.
9:21,72 Alesija Turova  Belorusija Ostrava 12. 6. 2002.
9:16,51 Alesija Turova  Belorusija Gdanjsk 27. 7. 2002.
9:08,33 Gulnara Samitova-Galkina  Rusija Tula 10. 8. 2003.
9:01,59 Gulnara Samitova-Galkina  Rusija Iraklion 4. 7. 2004.
8:58,81 Gulnara Samitova-Galkina  Rusija Peking 17. 8. 2008.
8:52.78 Rut Džebet  Bahrein Judžin 27. 8. 2016.
8:44.32 Beatris Čepkoeč  Kenija Monako 20. 7. 2018.

Top 25 takmičara na 3.000 metara[uredi | uredi izvor]

Muškarci[uredi | uredi izvor]

Zaključno sa 29. septembrom 2023. godine.

Poz. Rezultat Atletičar Nacionalnost Mesto Datum Ref.
1 7:52,11 Lameša Girma  Etiopija Pariz 9. jun 2023. [1]
2. 7:53,63 Said Saif Šahin  Katar Brisel 3. septembar 2004.
3. 7:53,64 Brimin Kiprop Kipruto  Kenija Monako 22. jul 2011. [2]
4. 7:54.31 Pol Kipsiele Koeč  Kenija Brisel 31. maj 2012.
5. 7:55,28 Brahim Bulami  Maroko Brisel 24. avgust 2001.
6. 7:55,72 Bernard Barmasaj  Kenija Keln 24. avgust 1997.
7. 7:58,85 Ezekiel Kemboji  Kenija Monako 22. jul 2011.
8. 7:56,16 Mozes Kiptanui  Kenija Keln 24. avgust 1997.
9. 7:56.68 Sufijan El Bakali  Maroko Rabat 28. maj 2023. [3]
10. 7:56.81 Ričard Kipkemboi Matlong  Kenija Doha 11. maj 2012.
11. 7:57,29 Ruben Kosgei  Kenija Brisel 24. avgust 2001.
12. 7:58.41 Jairus Bireh  Kenija Brisel 5. septembar 2014. [4]
13. 7:59,08 Vilson Bojt Kipketer  Kenija Cirih 13. avgust 1997.
14. 8:00,09 Mahiedin Mekhisi Benabad  Francuska Sen Deni 6. jul 2013. [5]
15. 8:00.12 Konselius Kipruto  Kenija Birmingem 5. jun 2016. [6]
16. 8:00.45 Ivan Džejger  SAD Sen Deni 4. jul 2015. [7]
17. 8:01,18 Buabdela Tahri  Francuska Berlin 18. avgust 2009. [8]
18. 8:01.67 Abel Mutai  Kenija Rim 31. maj 2012.
19. 8:01,69 Kipkirui Misoi  Kenija Brisel 24. avgust 2001.
20. 8:03,41 Patrik Sang  Kenija Keln 24. avgust 1997.
21. 8:03,57 Ali Ezine  Maroko Pariz 23. jun 2000.
Hilari Jego  Kenija Šangaj 18. maj 2013.
23. 8:03,74 Rejmond Jator  Kenija Monako 18. avgust 2000.
24. 8:03,81 Bendžamin Kiplagat  Uganda Lozana 7. jul 2010. [9]
25. 8:03,89 Džon Kosgeji  Kenija Monako 16. avgust 1997.

Žene[uredi | uredi izvor]

Zaključno sa 29. septembrom 2023. godine.

Poz. Rezultat Atletičarka Nacionalnost Mesto Datum Ref.
1. 8:44.32 Beatris Čepkoeč  Kenija Monako 20. jul 2018. [10]
2. 8:50.66 Vinfred Javi  Bahrein Judžin 16. septembar 2023. [11]
3. 8:52.78 Rut Džebet  Bahrein Sen Deni 27. avgust 2016. [12]
4. 8:53.02 Nora Džeruto  Kazahstan Judžin 20. jul 2022. [13]
5. 8:54.61 Verkuha Getačev  Etiopija Judžin 20. jul 2022. [13]
6. 8:56.08 Mekides Abebe  Etiopija Judžin 20. jul 2022. [13]
7. 8:57.35 Džeklin Čepkoeč  Kenija London 23. jul 2023. [14]
8. 8:57.77 Kortni Freriks  SAD Judžin 21. avgust 2021. [15]
9. 8:58.78 Selifine Čespol  Kenija Judžin 26. maj 2017. [16]
10. 8:58,81 Gulnara Samitova-Galkina  Rusija Peking 17. avgust 2008. [17]
11. 8:59.65 Fejt Čerotič  Kenija Judžin 16. septembar 2023. [18]
12. 9:00.01 Hajvin Kijeng Džepkemoi  Kenija Judžin 28. septembar 2016. [19]
13. 9:00.71 Sembo Almajev  Etiopija Firenca 2. jun 2023. [20]
14. 9:01.45 Perut Čemutai  Uganda Tokio 4. avgust 2021. [21]
15. 9:02.35 Ema Koburn  SAD Doha 30. septembar 2019. [22]
16. 9:03.30 Geza-Felisita Krauze  Nemačka Doha 30. septembar 2019. [23]
17. 9:04.61 Zerfe Vondemagegn  Etiopija Firenca 2. jun 2023. [20]
18. 9:05.36 Habiba Gribi  Tunis Brisel 11. septembar 2015. [24]
19. 9:06.15 Alis Fino  Francuska Budimpešta 27. avgust 2023. [25]
20. 9:06.37 Maruša Mišmaš-Zrimšek  Slovenija Budimpešta 27. avgust 2023. [25]
21. 9:06,57 Jekaterina Volkova  Rusija Osaka 27. avgust 2007.
22. 9:06.66 Dejzi Džepkemei  Kenija Cirih 29. avgust 2019. [26]
23. 9:07,03 Julija Zarudnjeva  Rusija Tegu 30. avgust 2011. [27]
24. 9:07.06 Sofia Asefa  Etiopija Hengelo 11. jun 2017. [28]
25. 9:07.14 Mika Čemos Čejva  Kenija Oslo 7. jun 2012. [29]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ingle, Sean (2023-06-09). „World records fall as Kipyegon and Girma star on astonishing night in Paris”. The Guardian (na jeziku: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 2023-09-28. 
  2. ^ [With near World record run, Kipruto steals the show in Monaco - Samsung Diamond League http://www.iaaf.org/competitions/dlm/news/newsid=60943.html Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. jul 2011)] IAAF 22 July;, Pristupljeno 23. 7. 2011.
  3. ^ „El Bakkali, Tsegay and Mahuchikh impress in Rabat | REPORT | World Athletics”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-09-28. 
  4. ^ „3000 Metres Steeplechase Result | Bruxelles Memorial Van Damme”. worldathletics.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-09-28. 
  5. ^ „IAAF DIAMOND LEAGUE 2013, Paris (FRA)” (PDF). 6. 7. 2013. [IAAF Arhivirano] Proverite vrednost parametra |archive-url= (pomoć) iz originala |archive-url= zahteva |archive-date= (pomoć). g. 
  6. ^ „IAAF DIAMOND LEAGUE, Birmingham (GBR)” (PDF). IAAF. 5. 6. 2016. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 12. 2016. g. Pristupljeno 28. 09. 2023. 
  7. ^ „IAAF DIAMOND LEAGUE, Paris (FRA)” (PDF). 4. 7. 2015. 
  8. ^ [3000 Metres Steeplechase Results http://berlin.iaaf.org/documents/pdf/3658/AT-3KSC-M-f--1--.RS1.pdf Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. avgust 2009)] IAAF 18. 8. 2009., Приступљено 18. 8. 2009.}}
  9. ^ [3000. Metres Steeplechase Results http://www.diamondleague-lausanne.com/en/Live-StartlistsResults/Overview/3000-Steeple/ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. jul 2010)] publisher: www.diamondleague-lausanne.com 2010-07-08;, Pristupljeno 9. 7. 2010.
  10. ^ „3000m Steeplechase Results” (PDF). sportresult.com. 20. 7. 2018. Pristupljeno 1. 8. 2018. 
  11. ^ „Ingebrigtsen and Yavi shine as records fall on day one of Diamond League Final | REPORT | World Athletics”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-09-16. 
  12. ^ „3000m Steeplechase Results” (PDF). sportresult.com. 27. 8. 2016. Arhivirano iz originala (PDF) 17. 10. 2016. g. Pristupljeno 27. 8. 2016. 
  13. ^ a b v „Women's 3000m Steeplechase Final Results” (PDF). World Athletics. 20. 7. 2022. Pristupljeno 22. 7. 2022. 
  14. ^ „Bol blazes to 51.45 Diamond League record in London | REPORT | World Athletics”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-07-23. 
  15. ^ „Prefontaine Classic 2021 Complete Results” (PDF). sportresult.com. 21. 8. 2021. Pristupljeno 27. 8. 2021. 
  16. ^ Cathal Dennehy (27. 5. 2017). „Chespol stuns with world U20 record in Eugene – IAAF Diamond League”. IAAF. Pristupljeno 27. 5. 2017. 
  17. ^ „World record obliterates memories of Osaka for Galkina-Samitova | NEWS | World Athletics”. www.worldathletics.org. 
  18. ^ „Ingebrigtsen and Yavi shine as records fall on day one of Diamond League Final | REPORT | World Athletics”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-09-16. 
  19. ^ „Prefontaine Classic 2016 Results”. tilastopaja.org. 28. 5. 2016. Pristupljeno 28. 5. 2016. 
  20. ^ a b „3000m Steeplechase Result” (PDF). sportresult.com. 2. 6. 2023. Pristupljeno 2. 6. 2023. 
  21. ^ „Women's 3000m Steeplechase Final Results” (PDF). olympics.com. 4. 8. 2021. Arhivirano iz originala (PDF) 6. 8. 2021. g. Pristupljeno 20. 8. 2021. 
  22. ^ „3000m Steeplechase Results” (PDF). IAAF. 30. 9. 2019. Pristupljeno 3. 10. 2019. 
  23. ^ „3000m Steeplechase Results” (PDF). IAAF. 30. 9. 2019. Pristupljeno 3. 10. 2019. 
  24. ^ „3000m Steeplechase Results” (PDF). sportresult.com. 11. 9. 2015. Pristupljeno 12. 9. 2015. 
  25. ^ a b „Women's 3000m Steeplechase Final Results” (PDF). World Athletics. 27. 8. 2023. Pristupljeno 28. 8. 2023. 
  26. ^ „3000m Steeplechase Results” (PDF). sportresult.com. 29. 8. 2019. Pristupljeno 4. 9. 2019. 
  27. ^ [3000 Metres Steeplechase Results http://daegu2011.iaaf.org/documents/pdf/4147/AT-3KSC-W-f--1--.RS1.pdf Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. decembar 2011)] IAAF| 30 August 2011 Prsitupljeno:30. avgust 2011
  28. ^ „3000m Steeplechase Results”. IAAF. 11. 6. 2017. Pristupljeno 12. 6. 2017. 
  29. ^ „3000 Metres Steeplechase Results”. IAAF. 7. 6. 2012. Pristupljeno 7. 6. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]