Čebza

Koordinate: 45° 33′ 08″ S; 21° 03′ 59″ I / 45.552222° S; 21.066389° I / 45.552222; 21.066389
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Čebza
Cebza
Manastir Čebza
Administrativni podaci
Država Rumunija
OkrugTimiš
OpštinaČakovo
Stanovništvo
 — (2011)734
Geografske karakteristike
Koordinate45° 33′ 08″ S; 21° 03′ 59″ I / 45.552222° S; 21.066389° I / 45.552222; 21.066389
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina78 m
Čebza na karti Rumunije
Čebza
Čebza
Čebza na karti Rumunije
Ostali podaci
Poštanski broj307111
Pozivni broj0256
Registarska oznakaTM

Čebza (rum. Cebza) je naseljeno mesto u gradskoj opštini Čakovo, okrug Timiš u Rumuniji.[1][2] Nalazi se na nadmorskoj visini od 78 m.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Kaluđeri srpskog manastira Pećke patrijaršije svratili su 1660. godine u selo "Čevsa", kupeći priloge. Zapisali su meštane Iliju i Miloša kao darodavce.[3]

Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto se prvi put pominje 1337. godine. Godine 1424. tu je bilo 92 doma. A nekoliko vekova docnije, 1717. u mestu je 80 domova koji poptpadaju pod Čakovo. Manastir Čebza koji se pominje 1758-1759. godine, obnovljen je 1996. godine. Popisani su 1869. godine stanovnici Srbi, pored ostalih naroda.

Čebza je 1764. godine bila pravoslavna parohija u Čakovačkom protoprezviratu.[4] Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da se Čebza nalazi u Čakovačkom okrugu, Čakovačkog distrikta. Stanovništvo je izmešano - srpsko i vlaško.[5] Godine 1797. kada je popisan pravoslavni klir u mestu registrovana tri sveštenika. Parosi, pop Marko Mustec (rukop. 1762), pop Trifun Čoraji (1772) i pop Gavril Popović (1787) služili su se srpskim i rumunskim jezikom.[6]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2002. godine u naselju je živelo 745 stanovnika.[7]

Popis 2002.[uredi | uredi izvor]

Etnički sastav prema popisu iz 2002. godine[7]
Rumuni
  
712 95,7%
Romi
  
16 2,2%
Mađari
  
11 1,5%
Srbi
  
5 0,7%

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  2. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  3. ^ Dušan Popović, S. Matić: "O Banatu i stanovništvu Banata u 17. veku", Sremski Karlovci 1931.
  4. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1905.
  5. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  6. ^ "Temišvarski glasnik", Novi Sad 8/2015.
  7. ^ a b „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]