Velesova knjiga
 | Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Velesova knjiga je knjiga koja navodno govori o drevnoj slovenskoj religiji i istoriji. Danas je u naučnim krugovima (kako među istoričarima, tako i među lingvistima) opšteprihvaćen i naširoko dokumentovan stav da je u pitanju falsifikat.[1][2][3] Knjiga sadrži religijske pasaže i istorijske zapise, ispresecane naravoučenijima. Događaji koji se pominju u knjizi mogu biti datirani od sedmog veka p. n. e., do devetog veka naše ere.
Bez obzira na neautentičnost ove knjige, neopagani je koriste kao svoj sveti tekst.
Istorija otkrića knjige[uredi | uredi izvor]
Prema navodima Jurija Petroviča Miroljubova, ruskog emigranta u Sjedinjenim Američkim Državama, koga mnogi smatraju i njenim pravim autorom, knjigu (brezove daščice) je u jesen 1919. godine našao pukovnik carske vojske Fjodor Arturovič Izenbek dok je tražio utočište u Ukrajini i naišao na jedan opustošen zamak. U njemu je našao samo razbacane brezove daščice. Pogledavši ih shvatio je da je na njima nešto ispisano te ih je poneo i nastavio da luta zemljom u kojoj se odvija revolucija. Kad se rat završio Izenbek kao i mnogi njegovi istomišljenici je napustio zemlju i otišao prvo u Tursku pa zatim u Jugoslaviju. 1923. je ponudio daščice Narodnom muzeju u Beogradu uz malu novčanu nadoknadu ali je odbijen.
Zatim je otputovao u Brisel gde je sreo samog Miroljubova. Miroljubovu je navodno bilo potrebno 15 godina da protumači to pismo. Zatim Miroljubov sa Velesovom knjigom odlazi u Sjedinjene Američke Države i predaje knjigu Ruskom muzeju u San Francisku. I od tad su se mnogi stručnjaci bavili tom knjigom uključujući Šajana, Pešića, Kura, Lozko i Lesnoja.
Delovi knjige[uredi | uredi izvor]
Daščica 11a[uredi | uredi izvor]
Molimo se i klanjamo prvom Triglavu i njemu veliku slavu pojemo. Hvalimo Svaroga, deda božjeg, koji je svemu rodu božjem začetnik i tvorac je svega živog, večni izvor koji teče leti i svuda, a zimi i nikada ne mrzne... A bogu Perunu, gromovniku, bogu bitke i borbe govorimo: ti oživljavaš nas neprestanim okretanjem kruga i vodiš stazom prava kroz bitke do Velike Trizne... Bogu Svetovidu slavu uznosimo, jer on je bog Prava i Java i njemu pojemo jer je svetlost kroz koju vidimo svet. Gledamo i u Javu opstajemo, a on nas od Nava čuva i stoga mu hvalu pojemo. Slava sva Svetovidu, bogu našem što otvara srca naša da priznamo loše postupke i dobru se okrenemo. Dva bića u nebu sadržana Belobog i Crnobog su, a nji oba Svarog drži i zapoveda.
Prevod knjige na srpski jezik[uredi | uredi izvor]
Velesovu knjigu je na srpskom jeziku objavila izdavačka kuća „Pešić i sinovi“. Knjiga je imala nekoliko izdanja, a u izdanju iz 2000. godine je napomenuto da je to samo prvi deo Velesove knjige i da će ova izdavačka kuća objaviti i drugi deo knjige sa prevodom preostalih daščica.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Suslov, Mikhail; Kotkina, Irina (2020). „Civilizational discourses in doctoral dissertations in post-Soviet Russia”. Russia as Civilization. Routledge. str. 171. ISBN 9781003045977. S2CID 219456430. doi:10.4324/9781003045977-8.
- ^ Oleh, Kotsyuba (2015). „Rules of Disengagement: Author, Audience, and Experimentation in Ukrainian and Russian Literature of the 1970s and 1980s”. Harvard University, Graduate School of Arts & Science: 22.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Suslov, Mikhail; Kotkina, Irina (2020). „Civilizational discourses in doctoral dissertations in post-Soviet Russia”. Russia as Civilization. Routledge. str. 171. ISBN 9781003045977. S2CID 219456430. doi:10.4324/9781003045977-8.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Velesova knjiga (srpski prevod)
- Velesova knjiga (ruski prevod)
- „Kovači lažnog zanosa“ (Politikin Zabavnik)
- Ono što naučnici misle o „Velesovoj knjizi“ (prikupljanje naučnih članaka, na ruskom)
