N-Acetilglukozamin

С Википедије, слободне енциклопедије
N-Acetilglukozamin
Nazivi
IUPAC naziv
2-(Acetylamino)-2-deoxy-D-glucose
Drugi nazivi
N-Acetyl-D-Glucosamine
GlcNAc
NAG
Identifikacija
3D model (Jmol)
ChEBI
ChemSpider
ECHA InfoCard 100.028.517
UNII
  • O=C(N[C@@H]1[C@@H](O)[C@H](O)[C@H](O[C@H]1O)CO)C
Svojstva
C8H15NO6
Molarna masa 221,21
Tačka topljenja 211
Opasnosti
S-oznake S24/25
Srodna jedinjenja
Srodne Monosaharidi
N-Acetilgalaktozamin
Srodna jedinjenja
Glukozamin
Glukoza
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

N-Acetilglukozamin (N-acetil-D-glukozamin, GlcNAc, NAG) je monosaharidni derivat glukoze. On je amid između glukozamina i sirćetne kiseline. Njegova molekulska formula je C8H15NO6, i molarna masa je 221.21 g/mol. On je značajan u više bioloških sistema.[3]

On je deo biopolimera bakterijskog ćelijskog zida, izgraćenog od alternirajućih jedinica GlcNAc i N-acetilmuraminske kiseline (MurNAc), umrežene sa oligopeptidima na laktatnim ostacima MurNAc. Ova slojasta struktura se naziva peptidoglikan.

GlcNAc je monomerna jedinica polimera hitina, koji formira spoljašnji pokrivač insekata i rakova.

Polimerizovan sa glukuronskom kiselinom on formira hialuronan.

Medicinska upotreba[уреди | уреди извор]

Smatra se da može da nađe primenu u lečenju autoimunih bolesti.[4]

Vidi još[уреди | уреди извор]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  2. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. ^ Bruce Alberts; Alexander Johnson; Julian Lewis; Martin Raff; Keith Roberts; Peter Walter (2002). Molecular Biology of the Cell. New York: Garlard Science. ISBN 0815332181. 
  4. ^ „Sugar supplement may treat immune disease - health - 07 June 2007 - New Scientist”. Приступљено 8. 6. 2007. 

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).