Divko Budak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
divko budak
Divko Budak
Lični podaci
Datum rođenja(1897-02-24)24. februar 1897.
Mesto rođenjaKarlobag, Austrougarska
Datum smrti17. jul 1941.(1941-07-17) (44 god.)
Mesto smrtiKerestinec, kod Zagreba, ND Hrvatska
Delovanje
Član KPJ od1921.
Učešće u ratovimaŠpanski građanski rat
Narodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od24. jula 1953.

Divko Budak (Karlobag, 24. februar 1897Kerestinec, kod Zagreba, 17. jul 1941) bio je učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 24. februara 1897. u Karlobagu. Posle završene osnovne škole u rodnom mestu, gimnaziju je učio u Sušaku, a Trgovačku školu u Ljubljani. Prvi svetski rat, uticaj ideja Oktobarske revolucije i revolucionarno vrenje odmah posle rata, uticali su da je Divko 1919. godine pristupio revolucionarnom radničkom pokretu. Istakao se političkom aktivnošću pred prve parlamentarne izbore 1920. za Ustavotvornu skupštinu. Godine 1921. postao je član Komunističke partije Jugoslavije.

Od 1927. do 1932. živeo je u Perušiću, gde je otvorio malu trgovačku radnju koju su nazvali „partijski dućan“. U to vreme rukovodio je ilegalnim partijskim radom u tom mestu i uticao na stvaranje i rad partijskih organizacija u celoj Lici, a naročito u Gospiću i u Hrvatskom primorju. Pošto se kompromitovao kod policije, prešao je u Zagreb, gde nastavlja revolucionarni rad, naročito u sindikalnom pokretu, u Savezu privatnih nameštenika i u Savezu bankarskih činovnika. Godine 1934. primljen je za člana Mesnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije u Zagrebu. Sledeće godine prešao je u ilegalnost. Zbog mogućnosti hapšenja, 1936. po zadatku Partije otišao je u inostranstvo. Zadržao se u Pragu i Parizu, gde je radio na organizovanju pomoći borbi španskog naroda protiv fašizma.

Odmah posle povratka u zemlju, 1939. godine Divko je uhapšen i posle tri meseca mučenja pušten iz istražnog zatvora. Posle toga, i pored opasnosti da ponovo bude uhapšen, nastavio je da partijski dejstvuje u Zagrebu. 31. marta 1941, zajedno s velikom grupom komunista i revolucionara, uhapsila ga je Mačekova i Šubašićeva policija i zatvorila u logor Kerestinec. Bio je jedan od organizatora proboja iz logora, koji je počinjen 13/14. jula. Ustaše su ga ubrzo uhvatile i streljale 17. jula 1941. u Kerestincu.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 24. jula 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.

Literatura[uredi | uredi izvor]