Pređi na sadržaj

Keverešu Mare (Timiš)

Koordinate: 45° 40′ 0″ N 21° 29′ 26″ E / 45.66667° S; 21.49056° I / 45.66667; 21.49056
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Keverešu Mare
rum. Chevereşu Mare
Naselje
Skyline of Keverešu Mare
RO
RO
Keverešu Mare
Lokacija u Rumuniji
Koordinate: 45° 40′ 0″ N 21° 29′ 26″ E / 45.66667° S; 21.49056° I / 45.66667; 21.49056
Zemlja Rumunija
OkrugTimiš
OpštinaKeverešu Mare
Nadmorska visina101 m (331 ft)
Stanovništvo (2002)[1]
 • Ukupno1.910
Vremenska zonaIstočnoevropsko vreme (UTC+2)
 • Leti (DST)Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3)
Geokod682161

Keverešu Mare (rum. Chevereşu Mare) naselje je u Rumuniji u okrugu Timiš u opštini Keverešu Mare.[2][3] Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 101 m.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mesto Veliki Kevereš posetili su 1660. godine kaluđeri srpskog manastira Pećke patrijaršije. To je srpsko selo, a zapisani su darodavci meštani: domaćin Luka (kod kojrg su skupljači priloga konačili), pop Milenko, pop Stojan (iz Malog Kevereša; zapisan i 1666. kada je prineo 500 aspri od sela), Radovan, Boško, Nikola Stojanović, Obrad, Vukman i Kušuta.[4] Kada je oslobođen Banat od Turaka 1717. godine tu ima 75 kuća.

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Kovereš" pripada Tamiškom okrugu, Čakovačkog distrikta. Selo ima podupravni podured i poštansku stanicu (od 1721) a stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[5]

Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir, tu se nalaze tri sveštenika. Parosi, pop Jovan Popović (rukop. 1782), pop Petar Breštin (1788) i pop Kiril Dimitrijević (1794) služili su se samo rumunskim jezikom.[6]

Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto se pominje tek od 1690. godine. Tu je 1717. godine popisano 75 kuća. Mesto se nalazilo u šumi pa je premeštena na današnju lokaciju. Poštanska stanica je radila od 1721. godine. Tokom tog veka kolonizovani su Mađari, koji su podigli svoju rimokatoličku crkvu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2002. godine u naselju je živelo 1910 stanovnika.[1]

Popis 2002.[uredi | uredi izvor]

Raspodela stanovništva po nacionalnosti 2002.[1]
Rumuni
  
1.343 70,4%
Mađari
  
207 10,8%
Romi
  
210 11,0%
Ukrajinci
  
6 0,3%
Nemci
  
3 0,2%
Srbi
  
6 0,3%
Slovaci
  
133 7,0%

Hronologija[uredi | uredi izvor]

Hronologija broja stanovnika[7]
Godina19921993199419951996199719981999200020012002200320042005200620072008200920102011201220132014201520162017
Stanovništvo18851885190119091869186618711893193419401954199420822111210320842091211521602194223122192228221522752288

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 
  2. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  3. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  4. ^ Dušan Popović, S. Matić: "O Banatu i stanovništvu Banata u 17. veku", Novi Sad 1931.
  5. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  6. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.
  7. ^ National Institute of Statistics. „Statistical Data and Metadata Databases”. Bucharest, Romania. Pristupljeno 22. 12. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]