Napad NOVJ na Travnik oktobra 1944.
Napad NOVJ na Travnik oktobra 1944. | |||||
---|---|---|---|---|---|
Deo Drugog svetskog rata | |||||
| |||||
Sukobljene strane | |||||
NOVJ | Domobrani |
U skladu sa direktivom Vrhovnog štaba za prenošenja težišta dejstava prema dolini reke Bosne, Peti korpus NOVJ u oktobru organizovao je operaciju zauzimanja Travnika i utvrđenja u dolini reke Lašve. Borbe za sam grad trajale su od 20. do 22. oktobra 1944, i završene su uništenjem ustaško-domobranskog garnizona. U borbama za grad ustaško-domobranske snage pretrpele su gubitke od oko 900 mrtvih, a 712 je zarobljeno[1]. Jedinice NOVJ imale su gubitke od 94 mrtva i preko 200 ranjenih. Između ostalih, poginula su i tri narodna heroja: Josip Mažar-Šoša, Petar Mećava i Lazar Marin.
Istovremeno sa Travnikom, napadnuta su i zauzeta uporišta u dolini Lašve: selo Dolac, železnička stanica Bila, selo Han-Bila i most kod sela Divjaka, kao i uporišta na liniji Zenica - Visoko. Nakon zauzimanja Travnika, operacija NOVJ nastavljena je napadom na Busovaču i nastupanjem prema komunikacijama u dolini reke Bosne. Osovinske snaga pod komandom štaba 5. SS korpusa su za vreme i nakon borbi za Travnik intervenisale protivnapadima iz Zenice. Usled vitalnog značaja ovih komunikacija, borbe za Travnik i okolinu nastavljene su znatnim snagama i sa promenljivom ratnom srećom tokom narednih meseci, sve do Sarajevske operacije početkom aprila 1945.
Situacija i planovi suprotstavljenih strana[uredi | uredi izvor]
Situacija nemačkih snaga[uredi | uredi izvor]
Posle neuspeha prethodnice Grupe armija E da se probije od Kumanova preko Vranja na sever, i gubitka cele doline Južne i Velike Morave u prvoj polovini oktobra 1944, Sarajevo se nametnulo kao jedini realan cilj prema kojem se Grupe armija E mogla probijati. Komunikacije Višegrad - Sarajevo i Sarajevo - Bosanski Brod dobile su vitalni značaj za Nemce. 10. oktobra 1944. godine, komanda Jugoistoka je obratila pažnju komandama Grupe armija E i Druge oklopne armije da moraju imati u vidu da put i železnička pruga Bosanski Brod - Sarajevo - Rogatica odnosno Višegrad - Užice „mogu igrati presudnu ulogu za snabdevanje Grupe armija Srbija i Grupe armija E"[2]. Međutim, 5. SS korpus, zadužen za odbranu oblasti, morao je da izdvoji 7. SS i 118. lovačku diviziju za borbe u Srbiji. Ostatak korpusa (13. SS divizija, 369. legionarska, obalske i korpusne trupe, kao i potčinjene snage NDH) prolazio je kroz krizu. 17. septembra NOVJ je oslobodila Tuzlu, ojačana 369. divizija izgubila je 5. oktobra Trebinje, i pretrpela dalje teške poraze na Pelješcu i kod Stona. Deveta dalmatinska divizija 10. oktobra oslobodila je Livno. U drugoj polovini oktobra Treći korpus NOVJ ispoljio je pritisak na komunikaciju Sarajevo - Višegrad, a Peti korpus na komunikaciju Sarajevo - Brod. Usled toga je nakon odlaska glavnine 750. puka obustavljeno dalje prebacivanje 118. divizije. I pored toga, 5. SS korpus je bio prinuđen da odustane od ambicioznih protivnapada za ponovno osvajanje Tuzle, Trebinja i Livna, i koncentriše snage za borbu u obalskoj zoni i na komunikaciji Višegrad - Sarajevo - Brod.
Tok borbi[uredi | uredi izvor]
U borbama za Travnik poginuli su zapovednik garnizona Travnik pukovnik Eduard Bunić Bona, potpukovnik Josip Klobučarić i Ivan Dujmović (policijski satnik), dok je potpukovnik Muhamed Sulejmanpašić zarobljen.[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Milan Inđić: BORBE ZA TRAVNIK. p. 211.
- ^ Ratni dnevnik komande Jugoistoka, 10. oktobar Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. avgust 2011) - Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda-a, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. mart 2011), Vojnoistorijski instutut, Beograd - prilog 1
- ^ ZBORNIK DOKUMENATA I PODATAKA NOR-a. tom IV - BORBE U BOSNI I HERCEGOVINI, knjiga 30, dokumenti 111 i 149
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Milan Inđić: BORBE ZA TRAVNIK - RO "27. juli“, Sarajevo - Beograd 1979.
- Oslobodilački rat naroda Jugoslavije, 2, prepravljeno i dopunjeno izdanje, knjiga 1 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. oktobar 2014) - Vojni istorijski institut, Beograd 1959.
- ŠESTA KRAJIŠKA NOU BRIGADA - RATNA SJEĆANjA, GRO „Proleter“ - Bečej1985.
- Sedma krajiška brigada : zbornik sjećanja, Knj. 2, Beograd 1987.
- Čaušević, Izudin (1981). OSMA KRAJIŠKA NOU BRIGADA. Beograd: Vojnoizdavački zavod. Arhivirano iz originala 01. 04. 2015. g. Pristupljeno 03. 07. 2011.
- OSMA KRAJIŠKA BRIGADA - SJEĆANjA BORACA, Vojnoizdavački zavod, Beograd 1982.
- Milinović, Đuro; Karasijević, Drago (1981). JEDANAESTA KRAJIŠKA NOU BRIGADA. Beograd: Vojnoizdavački zavod.
- Karasijević, Drago (1988). Četvrta krajiška NOU divizija. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar. Arhivirano iz originala 17. 03. 2011. g. Pristupljeno 03. 07. 2011.
- Karasijević, Drago (1985). Peti udarni korpus NOVJ. Beograd: Vojnoizdavački zavod.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- I. ustaški stajaći djelatni zdrug - Axis History Factbook (jezik: engleski)