Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu

Koordinate: 44° 46′ 21″ S; 20° 28′ 31″ I / 44.772605° S; 20.475169° I / 44.772605; 20.475169
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu
Tipdržavni
Osnivanje6. maj 1971. god.; pre 52 godine (1971-05-06)
AfilijacijaUniverzitet u Beogradu
DekanMilan Martić
LokacijaBeograd, Srbija
44° 46′ 21″ S; 20° 28′ 31″ I / 44.772605° S; 20.475169° I / 44.772605; 20.475169
Veb-sajtwww.fon.bg.ac.rs

Fakultet organizacionih nauka (skraćeno FON) je visokoškolska ustanova Univerziteta u Beogradu. Osnovan je 6. maja 1971. Danas je vodeći fakultet u Srbiji u oblasti informacionih sistema i tehnologija, organizacije i menadžmenta. Programska orijentacija Fakulteta odražava savremene trendove visokog obrazovanja, naučnoistraživačkog rada i privrednog razvoja, dok je već više od jedne decenije vodeći fakultet u jugoistočnoj Evropi za obrazovanje u oblasti informacionih sistema i tehnologije, menadžmenta, operacionog menadžmenta i upravljanja kvalitetom.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sedište na Voždovcu

Nastanak Fakulteta organizacionih nauka se vezuje za kraj šezdesetih godina prošlog veka. Konačna Odluka o osnivanju Fakulteta organizacionih nauka doneta je 28. aprila 1969. godine. Novembra 1970. godine Savet Univerziteta je doneo Odluku da se Fakultet organizacionih nauka uključi u sastav Univerziteta u Beogradu. Nakon ispunjenja potrebnih uslova za osnivanje, Fakultet je svečano otvoren 4. novembra 1971. godine. Nastava je počela u zgradi Industrije motora 21. maj u Industrijskom basenu u Rakovici. Kasnije, od 1981. godine, Fakultet je nastavio sa radom na novoj lokaciji na Voždovcu.

FON je počeo nastavu na tri „usmerenja“: organizaciono-kibernetskom, organizaciono-kadrovskom i organizaciono-proizvodnom. Decembra 1971. godine osnovana je organizacija Saveza studenata Fakulteta. Dve godine kasnije počeo je rad poslediplomskih studija u okviru tri smera: kibernetika i organizacija, organizacija udruženog rada u privredi i organizaciono-kadrovski.

Od 1975. godine počeo je intenzivniji naučnoistraživački rad i postignuti su značajni rezultati. Sportsko društvo Fakulteta organizacionih nauka je osnovano 1977. godine.

Razvoj Fakulteta se nastavlja uzlaznom putanjom. Jedan od bitnih momenata je akreditacija Fakulteta i studijskih programa. Naime, Fakultet organizacionih nauka je akreditovan kao visokoškolska ustanova 9. januara 2009. godine, sa 14 studijskih programa na sva tri nivoa studiranja.

Nakon 2009. godine akreditovana su još tri studijska programa:

  • Menadžment u sistemu zdravstvene zaštite (7. maja 2010. godine);
  • Međunarodno poslovanje i menadžment (22. oktobra 2010. godine);
  • Sajber (Cyber) forenzika (6. maja 2011. godine).

Uređenje i sertifikacija sistema menadžmenta kvaliteta[uredi | uredi izvor]

Osim što se na Fakultetu organizacionih nauka predaje oblast kvaliteta u okviru studijske grupe Upravljanje kvalitetom, fakultet se intenzivno bavi i istraživanjem u ovoj oblasti. FON je uredio svoj sistem menadžmenta kvaliteta usklađujući se sa zahtevima standarda ISO 9001:2008 za oblast visokog obrazovanja. Sertifikat je fakultetu dodeljen od strane sertifikacionog tela Bureau Veritas 18. oktobra 2010. i svečano uručen na proslavi dana fakulteta 4. novembra 2011.

Laboratorije i centri[uredi | uredi izvor]

Nastavna i naučnoistraživačka delatnost se realizuje u okviru laboratorija i centara Fakulteta, i to:

  • Inovacioni centar za razvoj i primenu IK tehnologija[2] stavlja raspoložive naučno-istraživačke i stručne potencijale, u oblasti informacionih sistema i tehnologija pri Fakultetu, u funkciju organizovanog transfera tehnologija i znanja u domaću privredu i institucije. Neke od delatnosti ovog centra su istraživanje potreba tržišta i potencijalnih partnera u industriji, transfer znanja i tehnologija u informacionim i komunikacionim oblastima, obuka – Linux operativni sistem itd.
  • Laboratorija za veštačku inteligenciju[3] pruža uvođenje i održavanje softverskih sistema za učenje na daljinu, razvoj i realizaciju kurseva za učenje na daljinu i druge aktivnosti. Neke od delatnosti kojima se bavi ovaj centar su uvođenje, održavanje i primena softverskih sistema zasnovanih na tehnologijama Semantičkog Web-a, semantički Web servisi, inteligentni edukativni (tutorski) sistemi itd.
  • Laboratorija za elektronsko poslovanje[4] bavi se izradom Internet biznis plana, izradom Internet marketing plana, implementacijom Internet prodavnica, projektovanjem i implementacijom web sajtova i portala, održavanjem poslovnih kurseva: MS Office, МS Project, Open Office i drugih, Veb dizajn itd.
  • Laboratorija za informacione sisteme [5] bavi se razvojem informacionih sistema, održavanjem kurseva za savremene metodologije razvoja informacionih sistema, analizom i projektovanjem informacionih sistema, razvojem aplikacija pomoću savremenih softverskih razvojnih alata itd.
  • Laboratorija za kontrolu kvaliteta[6] bavi se istraživanjem u oblasti kontrole kvaliteta, projektovanjem u oblasti kontrole kvaliteta, projektovanjem škola za obuku QМS proverivača, projektovanjem NASSR sistema itd.
  • Laboratorija za matematiku[7] bavi se pripremom matematičkih tekstova za štampu, obradom matematičkih tekstova u programskim paketima ТЕХ, LATEX i MATHTYPE itd.
  • Laboratorija za multimedijalne komunikacije[8] bavi se istraživanjem i razvojem u domenu žičnih i bežičnih računarskih mreža, mobilnog računarstva i digitalnih multimedija, kao i tržišnom promocijom odgovarajućih znanja, tehnologija i rešenja, izradom studija izvodljivosti tehničkih sistema koji koriste računarsko-komunikacionu tehnologiju i opremu, integracijom složenih tehničkih sistema, održavanjem softverskih komponenti tehničkih sistema koji koriste računarsko-komunikacionu opremu itd.
  • Laboratorija za operaciona istraživanja [9] bavi se primenom metoda operacionih istraživanja i optimizacije u rešavanju upravljačkih problema, razvojem matematičkih modela, implementacijom sistema za napredno planiranje i raspoređivanje itd.
  • LEAN centar - bavi se organizovanjem štedljive (lean) proizvodnje, konsaltingom iz organizovanja štedljive (lean) proizvodnje, projektovanjem i inženjeringom iz organizovanja štedljive (lean) proizvodnje itd.
  • Laboratorija za proučavanje rada. Neke od aktivnosti ove laboratorije su informativni i inovacioni seminar iz utvrđivanja potrebnog vremena i standarda – normativa rada, usluge sistematizacije poslova i utvrđivanja vrednosti rada, projektovanje i inženjering iz sistematizacije poslova i utvrđivanja vrednosti rada, projektovanje i inženjering iz unapređivanja sistema zarada i druge.
  • Laboratorija za računarski integrisanu proizvodnju. Neke od delatnosti ove laboratorije su usluge analize, projektovanja i unapređenja logističkih procesa, usluge analize, projektovanja i unapređenja računarski integrisanih proizvodnih sistema i druge.
  • Laboratorija za simulaciju.[4] Delatnosti ove laboratorije su usluge konsaltinga u oblasti primene računarske simulacije u poslovanju, industriji, istraživanju i obrazovanju, u poslovnom odlučivanju, u oblasti upravljanja rizicima, razvoj simulacionih modela, konsalting u primeni virtuelne realnosti, razvoj ekspertnih sistema itd.
  • Laboratorija za sisteme.[10] Delatnosti ove laboratorije su modelovanje i istraživanje dinamike poslovnih, tehničkih i fizičkih sistema primenom metoda teorije i upravljanja sistemima, razvoj matematičkih i računarskih modela za upravljanje preduzećima, projektovanje i razvoj softvera za upravljanje organizacionim sistemima, razvoj ekspertnih sistema, dizajniranje i izgradnja inteligentnih računarskih sistema i druge.
  • Laboratorija za softversko inženjerstvo.[11] Delatnosti ove laboratorije su razvoj i održavanje softverskog sistema razvijenog u Java tehnologiji, zatim u .NET tehnologiji, projektovanje arhitekture softverskog sistema, testiranje softvera, održavanje softverskog sistema, organizovanje simpozijuma i naučnih skupova koji se bave softverskim inženjerstvom itd.
  • Laboratorija za statistiku.[12] Delatnosti ove laboratorije su primena statističkih metoda u rešavanju problema upravljanja i odlučivanja, implementacija statističkih sistema, prikupljanje podataka, analiza podataka, Data mining itd.
  • Metrološka laboratorija. Delatnosti ove laboratorije su usluge pregleda merila dužine, plan-paralelnih graničnih merila, graničnih merila, pomičnih merila, mikrometara za unutrašnje merenje, mernih satova, mikrometara za spoljašnje merenje, usluge povezivanja proizvođača i kupaca merne tehnike, usluge održavanja merne opreme itd.
  • Centar za analize efikasnosti. Neke od delatnosti kojima se bavi ovaj centar su usluge primene DEA metode za analizu efikasnosti u različitim oblastima, razvoj komercijalne verzije softvera E-DEA, obuka za primenu DEA metode i softvera E-DEA i druge.
  • Centar za ekološki menadžment i održivi razvoj. Delatnosti ovog centra su savetovanje radi obezbeđivanja znanja o tekućim naučnim teorijama, paradigmama, konceptima i principima prirodnih procesa neophodnih za formulisanje modernih ekoloških politika, razumevanje ključnih prilaza upravljanju uticajima proizvoda i usluga na životnu sredinu, priprema planova i programa permanentnog ekološkog obrazovanja itd.
  • Centar za inženjering procesa. Delatnosti ovog centra su usluge projektovanja procesnog modela, projektovanje logičkog modela predmeta rada, projektovanje modela procesa, određivanje funkcionalne, organizacione i upravljačke međuzavisnosti (integrisanosti) procesa i izrada matrice međuzavisnosti procesa i druge.
  • Centar za istraživanje tržišta. Delatnosti ovog centra su istraživanje tržišta, segmentacija tržišta, identifikacija ciljnih grupa, prognoza tražnje, merenje i analiza rizika, uvođenje novih proizvoda na tržište, izbor kanala distribucije idt.
  • Centar za javnu upravu. Neke od delatnosti ovog centra su proučavanje i predlaganje novih metoda i tehnika razvoja i unapređenja upravne prakse, razvoj koncepta „kvalitetne uprave“, usluge istraživanja u oblasti javne uprave, istraživanje i praćenje razvoja kadrova u javnoj upravi itd.
  • Centar za kvalitet. Delatnosti ovog centra su usluge projektovanja u oblasti kvaliteta, projektovanje modela sistema menadžmenta kvalitetom, utvrđivanje stanja organizacije i izrada GAP analize, obezbeđivanje softvera za podršku sistemu menadžmenta kvalitetom i srodnim sistemima u organizaciji i pružanje odgovarajućih informacija, provera sistema menadžmenta u organizaciji itd.
  • Centar za mala i srednja preduzeća i preduzetništvo. Delatnosti ovog centra su istraživanje (osnovna, primenjena, razvojna, inovaciona) preduzetništva i upravljanja malim i srednjim preduzećima u oblastima upravljanje resursima, upravljanje organizacionim procesima MSP itd, usluge projektovanja preduzetništva i upravljanja malim i srednjim preduzećima, usluge obuke ljudskih resursa, za dizajniranje, projektovanje i primenu koncepata (modela), metoda (i tehnika), tehničkih sredstava i organizacionih pomagala u oblasti preduzetništva i upravljanja MSP itd.
  • Centar za marketing. usluge marketing planiranja, definisanje marketing strategije, izrada marketing plana, razvoj ponude, lansiranje ponude, planiranje marketinških komunikacija, usluge razvoja interaktivnog marketinga itd.
  • Centar za menadžment ljudskih resursa. Delatnosti ovog centra su istraživanje stavova javnog mnjenja sa aspekta HRM-a, seminari i treninzi za menadžere u HRM -u, rešavanje konflikata, mobing, seminari i treninzi u oblasti elektronskog poslovanja i elektronskog obrazovanja, obuke predavača za obrazovanje na daljinu itd.
  • Centar za odnose s javnošću. Delatnosti ovog centra su istraživanje javnosti kao osnove za utvrđivanje korporativne reputacije, projektovanje programa poslovne komunikacije sa ključnim ciljnim grupama, izvođenje treninga iz oblasti odnosa s javnošću i poslovne komunikacije, konsalting u oblasti definisanja poslovnog protokola itd.
  • Centar za operacioni menadžment. Delatnosti ovog centra su organizacija i realizacija susreta privrednika i naučnika – SPIN, usluge projektovanja u oblasti operacionog menadžmenta, usluge treninga i osposobljavanja kadrova u oblasti operacionog menadžmenta, obuka iz oblasti računarskih integrisanih proizvodnih sistema korišćenjem softverskih rešenja itd.
  • Centar za organizaciju poslovnih sistema. Delatnosti ovog centra su usluge projektovanja i izrade formalno-pravnih akata u domenu restrukturiranja organizacije preduzeća i javnih ustanova, organizacione strukture, upravljačke strukture, sistematizacije radnih mesta i nagrađivanja, usluge konsaltinga u domenu opšteg menadžmenta i druge.
  • Centar za poslovno odlučivanje. Neke od delatnosti ovog centra su projektovanje i razvoj skladišta podataka (Datawarehouse), merenje performansi sistema, projektovanje i razvoj sistema za podršku odlučivanju za donošenje odluka u top menadžmentu, marketingu, nabavci, finansijama itd.
  • Centar za razvoj informacionih sistema. Delatnosti ovog centra su analiza intelektualnih alata za modelovanje semantike realnih sistema, analiza savremenih softverskih okruženja za razvoj informacionih sistema, usluge projektovanja itd.
  • Centar za razvoj finansijskog tržišta. Delatnosti ovog centra su projekti predloga načina za finansijsko restrukturiranje, konsalting usluge iz oblasti finansijske analize i finansijskog menadžmenta, konsalting usluge portfolio menadžmenta, usluge organizovanja stručnih susreta, tribina, promocija stručne literature i projekata itd.
  • Centar za sajber forenziku Neke od delatnosti ovog centra su istraživanje, izrada predloga i implementacija standarda u oblasti Cyber forenzike, praćenje oblika Cyber kriminala, sprovođenje forenzičke istrage u okviru slučajeva kompjuterskog kriminala, uvođenje Cyber forenzike u okviru sistema unutrašnje kontrole poslovanja, usluge izdavaštva iz oblasti Cyber forenzike
  • Centar za tehnološki menadžment. Neke od delatnosti ovog centra su analiza tehnoloških situacionih faktora sa specifičnostima odgovarajućih sektora i delatnosti u kojima preduzeće posluje, analiza strukture tehnološkog sistema, usluge podrške menadžmentu tehnologije i razvoja u preduzeću, ocena uspešnosti primenjene tehnologije u preduzeću itd.
  • Centar za upravljanje investicijama.[13] Delatnosti ovog centra su usluge osposobljavanja kadrova u oblasti upravljanja investicijama, usluge podrške izvođenju nastave i obuke studenata poslediplomskih studija Fakulteta organizacionih nauka, izrada studije opravdanosti, izrada biznis plana, organizacija stručnih skupova, izrada stručnih i naučnih publikacija itd.
  • Centar za upravljanje projektima ima za cilj da afirmiše, promoviše i unapređuje stručna i praktična znanja u oblasti menadžmenta, organizacije investicija i upravljanja projektima. Takođe, Centar ima zadatak da da doprinese nacionalnoj i međunarodnoj promociji Fakulteta organizacionih nauka u čijem se sastavu nalazi.[14]

Studijski programi[uredi | uredi izvor]

Na Fakultetu se mogu pohađati akreditovani studijski programi: osnovnih akademskih studija, diplomskih akademskih studija - master, specijalističkih strukovnih studija, specijalističkih akademskih studija i doktorskih studija.

Studijski programi osnovnih akademskih studija[uredi | uredi izvor]

  1. Informacioni sistemi i tehnologije — na studijskom programu Informacioni sistemi i tehnologije se stiču najnovija znanja i veštine iz oblasti informacionih sistema i tehnologija.
  2. Informacioni sistemi i tehnologije – studije na daljinu — zasnovan je na metodama i tehnologijama obrazovanja na daljinu, a cilj je da studenti steknu znanja iz informacionih sistema i informacionih tehnologija. Za uspešno i kvalitetno odvijanje koristi se Moodle sistem učenja na daljinu. Za svaki predmet je pored opštih informacija data struktura predmeta po tematskim celinama i jedinicama.
  3. Menadžment i organizacija — na ovom smeru se stiču znanja u oblasti menadžmenta i organizacionih nauka. U okviru ovog studijskog programa se nalaze oblasti menadžment, operacioni menadžment i upravljanje kvalitetom.
    1. Menadžment
    2. Operacioni menadžment
    3. Upravljanje kvalitetom

Studijski programi diplomskih akademskih studija — master[uredi | uredi izvor]

Fakultet organizacionih nauka
Master služba
  1. Informacioni sistemi i tehnologije — studijski program diplomskih akademskih studija Informacioni sistemi i tehnologije omogućuje produbljivanje stečenih i sticanje novih znanja iz oblasti baza podataka, razvoja informacionih sistema, informacionih tehnologija, računarskih mreža i različitih aspekata upravljanja informacionim sistemima. Na ovom studijskom programu postoje studijske grupe: Informacioni sistemi, Informacione tehnologije i IT menadžment.
  2. Operaciona istraživanja i računarska statistika — oslanja se na znanja stečena na osnovnim akademskim studijama. Cilj ovih diplomskih akademskih studija je prošireno sticanje znanja iz oblasti operacionih istraživanja i računarske statistike i pruža studentima veštine za rešavanje teorijskih i praktičnih problema iz datih oblasti. Na ovom studijskom programu postoje studijske grupe: Operaciona istraživanja i Računarska statistika.
  3. Softversko inženjerstvo i računarske nauke — studijski program je podeljen na dve studijske grupe: Softversko inženjerstvo i Računarske nauke. Ove studijske grupe osposobljavaju studente za razvoj softvera, odnosno za analizu, dizajn, implementaciju, testiranje i održavanje svih vrsta softvera.
  4. Menadžment i organizacija — koncipiran kao direktan nastavak studijskog programa Menadžment, ali mogu ga pohađati i studenti koji su završili i ostale smerove. Studijski program obuhvata devet studijskih grupa: Menadžment, Evropski biznis i menadžment, Menadžment razvoja, Marketing inženjering, Multimedijalne komunikacije i odnosi s javnošću, Organizacija poslovnih sistema, Poslovna inteligencija i odlučivanje, Menadžment finansijskog rizika, Upravljanje ljudskim resursima, Upravljanje projektima i investicijama i Inženjerska ekonomika.
  5. Menadžment – DHN — Studijski program diplomskih akademskih studija Menadžment namenjen je studentima Fakulteta, ali i studentima koji su osnovne studije završili na odgovarajućim fakultetima društvenih nauka. Program se realizuje sledećim studijskim grupama: Menadžment, Marketing menadžment i odnosi sa javnošću, Menadžment ljudskih resursa, Evropski menadžment i globalizacija, Finansijski menadžment i menadžment finansijskog rizika, Upravljanje projektima i Menadžment u obrazovanju.
  6. Elektronsko poslovanje i upravljanje sistemima — studijski program koji je osmišljen da obrazuje diplomiranog inženjera koji će dobiti dovoljno praktičnih znanja i veština, a istovremeno omogućiti dalji nastavak školovanja na odgovarajućim specijalističkim, odnosno doktorskim studijama. U okviru ovog studijskog programa izučavaju se: Elektronsko poslovanje, Cyber kriminal i Upravljanje organizacionim sistemima.
  7. Upravljanje kvalitetom — studijski program sadrži tri studijske grupe: Upravljanje kvalitetom, Inženjering kvaliteta i Sistem kvaliteta životne sredine.
  8. Inženjerski i operacioni menadžment — operacioni menadžment sadrži četiri studijske grupe: Menadžment inženjerstvo, Računarski integrisana proizvodnja i logistika, Preduzetničko upravljanje malim i srednjim preduzećima i Ekološki menadžment. Program je osmišljen da obrazuje diplomirane inžinjere koji će se osposobiti za rešavanje problema inženjerskog i operacionog menadžmenta u konkretnim poslovnim sistemima.
  9. Menadžment u sistemu zdravstvene zaštite — razvijen je od strana Fakulteta organizacionih nauka i Medicinskog fakulteta u Beogradu, a finansiran od strane Evropske unije. Program je namenjen menadžerima i direktorima svih profila u sistemu zdravstvene zaštite, kao i onima koji planiraju da budu rukovodioci u domovima zdravlja, zdravstvenim centrima, bolnicama, kliničko-bolničkim centrima, kliničkim centrima, institutima i zavodima.
  10. International business and management / Međunarodno poslovanje i menadžment — studijski program osposobljava studente za za efikasno obavljanje menadžerskih funkcija u globalnom okruženju. Kandidatima se ostavlja mogućnost da posle ovih studija nastave akademsko usavršavanje na trećem nivou akademskih studija – doktorske studije. Studenti koji završe ovaj studijski program dobijaju dvostruku (dualnu) diplomu. Dvostruka diploma podrazumeva da svaki student stiče pravo na dve diplome: diplomu Fakulteta organizacionih nauka – Univerziteta u Beogradu i diplomu Poslovne škole Univerziteta Midlseks iz Londona, Ujedinjeno Kraljevstvo, što podrazumeva akreditaciju programa u dve zemlje. Nastava se u potpunosti izvodi na engleskom jeziku, a pored nastavnika Fakulteta organizacionih nauka nastavu će izvoditi i nastavnici Poslovne škole Univerziteta Midlseks iz Londona.

Studijski programi specijalističkih strukovnih studija[uredi | uredi izvor]

  1. Menadžment — koncipiran je da na savremen način obrazuje strukovne menadžere specijaliste, koji će biti sposobni da uspešno primene stečena znanja i veštine u praksi. Na ovom studijskom programu postoje sledeće studijske grupe: Upravljanje projektima, Menadžment kulture i umetnosti, Odnosi s javnošću i multimedijalne komunikacije, Elektronsko poslovanje, Menadžment, Finansijski menadžment, Ekološki menadžment, Marketing menadžment i Menadžment ljudskih resursa.

Studijski programi specijalističkih akademskih studija[uredi | uredi izvor]

  1. Organizacione nauke — studijski program koncipiran je na upoznavanju studenata sa specifičnostima istraživačkih radova u određenim naučnim podoblastima. Obavezni su da pre prijave specijalističkog rada urade i odbrane praktičan pristupni rad (projekat) koji pokazuje da poseduju znanje i veštine u odabranom području specijalizacije, neophodne za samostalno istraživanje u užoj naučnoj oblasti, a sve to sa konačnim ciljem osposobljavanjem studenta za samostalne istraživačke radove u naučno-istraživačkim ustanovama.
  2. Menadžment — studijski program predstavlja pripremu kandidata za doktorske studije u oblasti Menadžmenta. Program mogu pohađati i oni studenti čije osnovno akademsko obrazovanje nije direktno povezano sa ovom naučnom disciplinom, ali koji su master studije završili na nekom od fakulteta koji su srodni sa studijskom grupom za koju se student opredelio.
  3. Sajber forenzika — studijski program specijalističkih akademskih studija Cyber forenzika je koncipiran u saradnji sa Fakultetom za inženjerstvo i informacione nauke Midleseks univerziteta. Studije traju tri semestra.

Studijski programi doktorskih studija[uredi | uredi izvor]

Studijski program doktorskih akademskih studija obuhvata naučna područja: informacionih sistema, menadžmenta, operacionih istraživanja, softversko inženjerstvo, upravljanje sistemima i elektronsko poslovanje

Akreditovani međunarodni studijski programi — dualne diplome[uredi | uredi izvor]

Pogled na fakultet iz ulice Jove Ilića

Akreditovani međunarodni studijski programi obuhvataju 3 studijska programa

  • Menadžment u upravi
  • Međunarodno poslovanje i menadžment
  • Sajber forenzika.

Sa završetkom ovih studijskih programa dobijaju se dve diplome, diploma našeg Fakulteta i diploma partnerskog fakulteta, sa kojim smo taj program i razvili. Pored ova tri studijska programa imamo i Menadžment u sistemu zdravstvene zaštite, a po završetku ovog studijskog programa dobijaju se diplome Fakulteta organizacionih nauka i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Menadžment u upravi[uredi | uredi izvor]

Posle dugogodišnje saradnje sa Fakulteta za upravu Univerziteta u Ljubljani, 2007. godine stvorene su zajedničke master/magistarske sudije Menadžment u upravi. Od posebnog značaja za ovaj studijski program je konstantna interakcija studenata i profesora ova dva fakulteta, što omogućava bolje razumevanje drugih kultura i lakše zapošljavanje na međunarodnom tržištu rada. Studijski program Menadžment u upravi obavezuje studenta da uspešno završi najmanje jedan semestar u inostranstvu na partnerskom fakultetu i stekne 30 kreditnih bodova (ECTS). Sporazum o međusobnoj saradnji u realizaciji studijskog programa Menadžment u upravi između Fakulteta organizacionih nauka i Fakulteta za upravu i gradova Beograda i Ljubljane, potpisan je marta 2009. godine, sa ciljem jačanja međusobne poslovne i saradnje u oblasti poslovne i naučno-istraživačke delatnosti. Studenti će tokom diplomskih akademskih studija savladati teoriju i praksu fundamentalnih oblasti savremene uprave (upravno-pravne, ekonomske, organizaciono-informacione i menadžerske). Moći će da analiziraju određene probleme i da donose zaključke na osnovu stečenih znanja, kao i da samostalno obavljaju istraživačke radove i dr. Studijski program traje dve godine, tj. četiri semestra i obuhvata 120 ECTS bodova. Nastava će se odvijati na 3 različita jezika: slovenačkom, engleskom i srpskom, i biće prilagođeni potrebama studenata.

Međunarodno poslovanje i menadžment[uredi | uredi izvor]

Program je odgovor na rastuće potrebe i tražnju za menadžerima koji su sposobni da znanja i veštine iz oblasti menadžmenta i poslovanja uspešno primenjuju u međunarodnom okruženju. Kandidatima se ostavlja mogućnost da posle ovih studija nastave akademsko usavršavanje na trećem nivou akademskih studija – doktorske studije. Specifičnost ovog studijskog programa je u tome što studenti dobijaju dvostruku (dualnu) diplomu. Dvostruka diploma podrazumeva da svaki student stiče pravo na dve diplome: diplomu Fakulteta organizacionih nauka – Univerziteta u Beogradu i diplomu Poslovne škole Univerziteta Midlseks iz Londona, Ujedinjeno Kraljevstvo, što podrazumeva akreditaciju programa u dve zemlje. Specifičnost programa je i u tome da će izvođenje nastave biti u potpunosti na engleskom jeziku i da će pored nastavnika Fakulteta organizacionih nauka, nastavu izvoditi i nastavnici Poslovne škole Univerziteta Midlseks iz Londona. Kvalitet programa i osposobljenost nastavnog osoblja Fakulteta je potvrđena u postupku validacije Fakulteta organizacionih nauka od strane Univerziteta Midlseks koja je sprovedena u februaru 2011. godine i obuhvatala je proveru kapaciteta i opremljenosti Fakulteta, osposobljenosti i pripremljenosti nastavnog i nenastavnog osoblja za izvođenje međunarodnih programa na engleskom jeziku.

Sajber forenzika[uredi | uredi izvor]

Studijski program specijalističkih akademskih studija Sajber forenzika je koncipiran u saradnji sa Fakultetom za inženjerstvo i informacione nauke Middlesex University-ja koji je među prvima u Velikoj Britaniji uveo studije iz Kompjuterske forenzike. Studentima se omogućuje sticanje znanja i veština neophodnih za razumevanje fenomena cyber kriminala, otkrivanje, sprovođenje istrage i prevenciju od ovih zloupotreba. Osposobljavanje za korišćenje posebnih forenzičkih alata obezbeđuje podizanje kompetencija za rešavanje problema pri prikupljanju i prezentovanju digitalnih dokaza prihvatljivih na sudu. Multidisciplinarnost studija omogućuje polaznicima da se pripreme za bavljenje istraživanjima, prezentovanje i objavljivanje njihovih rezultata u stručnim i naučnim publikacijama. Studije traju tri semestra.

Menadžment u sistemu zdravstvene zaštite[uredi | uredi izvor]

U okviru projekta Ministarstva zdravlja „Obuka za menadžment u zdravstvu“ koga finansira Evropska unija, Fakultet organizacionih nauka i Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu razvili su zajednički program diplomskih akademskih – master studija Menadžment u sistemu zdravstvene zaštite. Program je namenjen menadžerima i direktorima svih profila u sistemu zdravstvene zaštite, kao i onima koji planiraju da budu rukovodioci u domovima zdravlja, zdravstvenim centrima, bolnicama, kliničko-bolničkim centrima, kliničkim centrima, institutima i zavodima.

Izdavačka delatnost[uredi | uredi izvor]

Od početka rada, Fakultet ima samostalnu izdavačku delatnost koja je započela 1971. U proteklih 40 godina publikovano je preko 450 udžbenika, zbirki zadataka, skripti, praktikuma i drugih naslova, koji su osnovna i dopunska literatura na Fakultetu. Pored toga, za potrebe naučnoistraživačkog rada, publikovane su monografije, brošure, informatori, zbornici radova i apstrakata nacionalnih i međunarodnih simpozijuma i skupova gde je Fakultet bio organizator ili suorganizator.

Fakultet izdaje i četiri časopisa nacionalnog i međunarodnog značaja. Časopisi Fakulteta organizacionih nauka su: YUJOR – Yugoslav Journal of Operations Research, Management – časopis za teoriju i praksu menadžmenta, Info M – časopis za informacione tehnologije i multimedijalne tehnologije i ComSIS – časopis za informacione sisteme i tehnologije.

YUJOR – Yugoslav Journal of Operations Research

YUJOR je osnovan 1991. godine. Izlazi dva puta godišnje na engleskom jeziku. Časopis se bavi svim aspektima operacionih istraživanja, sistemskih nauka i nauke o menadžmentu.[15] Do oktobra 2011. godine ukupno je izašlo 41 svezaka. Objavljeno je više od 400 radova. Najzastupljenije teme u poslednje dve godine vezane su za Inventory modele, Dynamic stochastic modele, fuzzy modele.

Management – časopis za teoriju i praksu menadžmenta

Časopis Management – časopis za teoriju i praksu menadžmenta se publikuje od 1996. i izlazi četiri puta puta godišnje, na srpskom i engleskom jeziku. Časopis je multidisciplinarnog karaktera i obuhvata radove iz sledećih oblasti: opšti menadžment, finansijski menadžment, marketing menadžment, upravljanje projektima, strateški menadžment, upravljanje promenama, upravljanje inovacijama, upravljanje znanjem, kros kulturni menadžment itd.[16]

Info M

Nacionalni časopis za informacione tehnologije i multimedijalne sisteme Info M počeo je da izlazi 2002. godine, kao periodično kvartalno izdanje. Osnovni zadatak časopisa je da prati naučni i tehnološki razvoj informacionih sistema i tehnologija, računarskih nauka, računarske tehnike, softverskog inženjerstva u zemlji, te tako omogućava širem krugu čitalaca uvid u razvoj domaće nauke, a mlađim autorima daje mogućnost da objave svoje prve radove.[17]

ComSIS – Computer Science and Information Systems

Computer Science and Information Systems (ComSIS) je međunarodni časopis koji ima dva izdanja godišnje na srpskom i engleskom jeziku. Cilj časopisa je objavljivanje rezultata istraživanja u oblasti kompjuterskih nauka, softverskog inženjerstva i informacionih sistema. Finansiran je od strane Ministarstva obrazovanja i nauke Republike Srbije. U časopisu ComSIS objavljuju se originalni naučni radovi, koji pokrivaju i teoretske osnove kompjuterske nauke, ali i komercijalne, industrijske i edukativne aspekte koji omogućavaju sagledavanje projektovanja i implementacije softvera i informacionih sistema.[18]

Naučni i stručni skupovi[uredi | uredi izvor]

Fakultet organizacionih nauka se bavi i organizovanjem i više međunarodnih i nacionalnih naučnih i stručnih skupova, koji su imaju veliki broj učesnika i odjek u naučnoj i stručnoj javnosti.

Fakultet samostalno organizuje međunarodni Simpozijum organizacionih nauka SYMORG i nacionalni Skup privrednika i naučnika SPIN. Od 1985. godine postaje suorganizator međunarodnog naučno-stručnog skupa o informacionim tehnologijama, INFOTECH. U junu 2011. godine INFOTECH je 26. put održan. Osnovni cilj ovog skupa je primena informaciono-komunikacionih tehnologija u razvoju telekomunikacione infrastrukture i servisa, elektronskog poslovanja, bankarskog poslovanja, poreskoj upravi, malih i srednja srednjih preduzeća i dr.

Svake četvrte godine FON organizuje nacionalni Simpozijum o operacionim istraživanjima, SYM-OP-IS (Symposium on Operational Research). Već dva puta je bio organizator i to 1999. godine XXVI Simpozijuma o operacionim istraživanjima, zatim 2007. XXXIV Simpozijuma o operacionim istraživanjima SYM-OP-IS. Planirano je da FON bude organizator simpozijuma SYM-OP-IS 2013. godine.

Godine 2007. Fakultet je bio organizator VIII međunarodne Balkanske konferencije o operacionim istraživanjima, BALCOR (Balkan Conference on Operational Research) koja se organizuje od 2000. godine. Na konferenciji se razmenjuju naučna i stručna dostignuća iz oblasti operacionih istraživanja i poboljšanja međunarodne saradnje, pre svega balkanskih zemalja. Planirano je da FON bude organizator međunarodne Balkanske konferencije o operacionim istraživanjima, BALCOR, koja će se održati 2013. godine.

FON i YUPMA su bili suorganizatori Internacionalnog simpozijum iz projektnog menadžmenta YUPMA od 1996. do 2007. godine, zatim FON je bio i suorganizator Prve međunarodne konferencije „Forum for Development of Public Administration in West Balkan“ 2006. godine.

Do 2005. svakog trećeg utorka u mesecu održavan je Seminar Katedre za matematiku, kibernetiku i informacione sisteme Fakulteta organizacionih nauka.

Simpozijum SINFON, u oblasti računarskih nauka i informacionih tehnologija se ranije održavao svake godine u organizaciji Fakulteta organizacionih nauka i AIESEC-a.

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Pogled na fakultet iz obližnjeg parka

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Fakultet organizacionih nauka je težio da razvije saradnju sa inostranim fakultetima, koji bi pružali finansijsku podršku, omogućili razmenu profesora, saradnika i studenata, omogućavanje stipendija i studijskih boravaka. Sredinom osamdesetih godina je počelo otvaranje fakulteta prema svetu, ali su devedesete donele izolaciju i povratak u uske lokalne okvire. Posle ukidanja sankcija 2000. godine, potreba da se studentima obezbedi mobilnost, a nastavnicima izlazak iz izolacije i mogućnost za saradnju sa svetskim stručnjacima dovode do značajnog pomaka na polju međunarodne saradnje. Od 2002. godine na Fakultetu postoji prodekan za koordinaciju međunarodnih aktivnosti što je pokazalo odlučnost Fakulteta da se uključi u svetske trendove i doprinelo boljem povezivanju sa međunarodnim institucijama.

Neki od predstavnika međunarodnih institucija, organizacija, asocijacija, koje pregovaraju sa Fakultetom o potencijalnim saradnjama su: Svetska banka, bugarska ambasada, američka ambasada, grčka ambasada, holandska ambasada, indonežanska ambasada, GTZ, Carlsber, Center for International Legal Cooperation, LOREAL i dr. Od posebnog značaja je saradnja sa vladom Francuske koja je otpočela finansiranje profesionalnih master studija iz “Industrijskog inženjeringa” sa institucijom L’Ecole Central de Paris.[19]

Fakultet je danas u međunarodne aktivnosti uključen kroz:

  • razmenu studenata i nastavnog osoblja
  • multilateralne ili bilateralne programe i ugovore
  • aktivno učešće zaposlenih na međunarodnim projektima
  • povezanost sa međunarodnim organizacijama i asocijacijama u oblastima od interesa za Fakultet
  • međunarodnu akreditaciju studijskih programa koje Fakultet razvija sa stranim partnerima.

Saradnja sa inostranim partnerima[uredi | uredi izvor]

Fakultet je do danas stekao mnoge partnere, i potpisao mnogo ugovora o međunarodnoj saradnji sa stranim univerzitetima i fakultetima. Neki od univerziteta i fakulteta sa kojima je potpisana saradnja su:

  • University of Maribor, Faculty of Organizational Sciences, Kranj, Slovenia[20]
  • University of Ljubljana, Faculty for Administration, Ljubljana, Slovenia[21]
  • University of Primorska, Faculty of management, Kopar, Slovenia[22]
  • Slovak University of Agriculture in Nitra, Faculty of Economics and Management, Nitra, Slovak Republic
  • The Philosopher University in Nitra, Faculty of Arts Constantine, Nitra, Slovak Republic[23]
  • The National Institute of Standards and Technology (NIST),Gaithersburg, USA[24]
  • Charles Stuаrt University, School of Marketing & Management, Australia[25]
  • Massey University, College of Business, Palmerston North, New Zealand[26]
  • Middlesex University, School of Computing Science, Business School, School of Health and Social Sciences, UK[27]
  • Sami Shamoon College of Engineering, Beer Sheva, Israel
  • Faculty of Management, University of Presov, Presov, Slovak Republic
  • School of Economics and Business Administration, Friedrich Schiller University, Jena, Germany[28]
  • ALBA Business School, Vouliagmeni (Athens), Greece[29]
  • Faculty for Administration and Management of Information Systems, University St „Kliment Ohridski“, Bitola, Macedonia
  • Kozminski University, Poland
  • Faculty of Managerial Sciences, D’Annunzio University – University of Chieti, Italy
  • Pforzheim University, Pforzheim, Germany[30]
  • University of Applied Sciences, Munich, Germany
  • Pan-European University ‘Apeiron’, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
  • Univerzitet „Vitez“, Travnik, Bosna i Hercegovina
  • Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama, Berane, Crna Gora[31]
  • University of Nicosia, Cyprus[32]
  • Cleveland State University, Ohio, USA[33]

Međunarodna saradnja je rezultovala razvojem tri međunarodna studijska programa na nivou diplomskih akademskih - master i specijalističkih akademskih studija. U saradnji sa University of Ljubljana, Faculty for Administration, Ljubljana razvijen je program zajedničkih master studija Menadžment u upravi. Takođe su razvijeni studijski programi sa dualnom diplomom sa dva fakulteta Univerziteta Midlseks iz Londona. U saradnji sa Poslovnom školom (Middlesex University Business School) razvijen je master studijski program Međunarodno poslovanje, a sa Školom za inženjerstvo i informacione nauke (School of Engineering and Information Sciences[34]) su razvijene specijalističke akademske studije Sajber forenzika.

Prolećna škola je projekat koji je osmišljen i ostvare zahvaljujući saradnji sa Univerzitetom primenjenih nauka u Minhenu. Projekat se sastoji iz predavanja i rešavanja konkretnih problema. Predavanja drže stručnjaci iz raznih poslovnih oblasti. Studenti koji učestvuju u ovom projektu su iz nekoliko zemalja: Nemačke, Bugarske, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Škola omogućava studentima druženje sa kolegama iz drugih zemalja, prisustvo predavanjima stručnjaka u oblastima svojih poslovanja, kao i sticanje teorijskih i praktičnih znanja.

Međunarodni projekti[uredi | uredi izvor]

Međunarodni TEMPUS projekat „Teaching business information systems“[35] (broj JEP – 16067 – 2001) je dobijen 2001. godine. U okviru projekta su razvijeni različiti nastavni programi iz oblasti poslovnih informacionih sistema na nivou osnovnih i postdiplomskih studija.

Od 2003. godine Fakultet učestvuje u sledećim međunarodnim projektima: „Public Health Sector Management and Policy Improvement in CEE Through Education and Training Collaborative Initiatives“.[36] finansiran od strane NISPACee[37], projekat u koji se uključuju brojni asistenti i saradnici „Academic Skills Advancement Programme for Young Faculty (ASA)“ organizuje Beogradska otvorena škola pod pokroviteljstvom Fund for Open Society, Serbia[38]

Od 2006. godine u okviru TEMPUS projekta počinje projekat za razvoj programa za učenje na daljinu MSCEL – „M.Sc. Curriculum in E-Learning“.

Od 2008. godine počinje da se realizuje projekat CONCUR – „Conversion Courses for Unemployed University Graduates in Serbia" koji je rezultovao razvijanjem dva master studijska programa za prekvalifikaciju ili nezaposlenih ili neadekvatno zaposlenih diplomaca: Menadžment poslovnih performansi i Preduzetnički menadžment.

Od 2009. godine profesori i saradnici Fakulteta su deo tima koji je zadužen za realizaciju FP7 projekta “Intelligent Learning Extended Organisation“[39] , za razvoj Wеb servisa koji omogućava učenje na radnom mestu uz saradnju sa istraživačkim institucijama.

Od 2010. godine otpočinje se projekat za razvoj tehnologije za korišćenje onlajn učešća studenata na Wеb servisima u obrazovanju. Zahvaljujući organizaciji GBG iz Nemačke, koja koordiniše CARDS programom, i Medicinskom fakultetu.[40] u Beogradu nastale su master studije Menadžment u sistemu zdravstvene zaštite[41]

Studentske aktivnosti[uredi | uredi izvor]

Studenti FON-a aktivni su u brojnim nastavnim, vannastavnim aktivnostima i studentskim organizacijama. Oni su stimulisani da daju svoj doprinos razvoju Fakulteta. Osim toga, predavači studentima daju široku sliku o izazovima koji ih čekaju u praksi i daljem radu.

Studentski parlament[uredi | uredi izvor]

Studentski parlament je organ visokoškolske ustanove čiji je cilj ostvarenje prava i zaštita interesa studenata. Rešenjem Dekana od 16. novembra 2006. godine pokrenut je postupak izbora za Studentski parlament Fakulteta. Danas Studentski parlament ima 24 člana, od toga se jedan bira iz reda studenata sa posebnim potrebama.

Studentske organizacije[uredi | uredi izvor]

Studenti FON-a vannastavne aktivnosti realizuju kroz 14 studentskih organizacija. FON ima najveći broj studentskih organizacija od svih fakulteta na Univerzitetu u Beogradu.

AIESEC[uredi | uredi izvor]

AIESEC je najveća studentska organizacija na svetu koja na Fakultetu organizacionih nauka postoji od 1973. godine. Glavni cilj ove organizacije je da pomogne mladima da postignu svoj maksimum na polju ličnog i profesionalnog razvoja, kao i da pozitivno utiču na društvo.[42]

Organizacija AIESEC je u poslednje dve godine na stručnu i razvojnu praksu u inostranstvo poslala više od 20 studenata Fakulteta. Osim toga, AIESEC, u Republici Srbiji organizuje 7 projekata: Svet na dlanu, Change, AIESEC Business Academy, Make it Possible, Care4Future, OPEN IT i Emportant. Za studente Fakulteta organizacionih nauka su najinteresantniji projekti OPEN IT i Emportant.

Academic Cyber Forum[uredi | uredi izvor]

ACADEMIC CYBER FORUM (ACF) je nezavisna, neprofitna asocijacija koja ima ulogu informativnog, edukativnog, istraživačkog i savetodavnog centra. Osnovna aktivnost Foruma je organizovanje i realizacija istraživanja pojava u cyber prostoru, kao i organizovanje obrazovnih skupova, okruglih stolova, seminara; publikovanje priručnika, knjiga i drugih publikacija.

BEST[uredi | uredi izvor]

BEST (Board of European Students of Technology) je neprofitna i nepolitička organizacija studenata tehnike Evrope, koja postoji od 1989. godine.[43]

BEST Београд postoji od 2003. godine i za kratko vreme postao je jedna od najprepoznatljivijih studentskih organizacija na Univerzitetu u Beogradu. Glavne delatnosti Udruženja su omogućavanje studentima da pohađaju besplatne dvonedeljne stručne kurseve u evropskim univerzitetskim centrima, kao i organizovanje stručnih kurseva i sličnih događaja za strane studente u našoj zemlji.

Debatni klub[uredi | uredi izvor]

Debatni klub Fakulteta je osnovan krajem 2006. godine na inicijativu prof. dr Mirjane Drakulić, sa ciljem promovisanja i usavršavanja veštine debatovanja, javnog nastupa, govorništva, ubeđivanja i drugih srodnih veština.[44]

Klub je zabeležio značajne uspehe na nacionalnim i internacionalnim turnirima, te postao redovan učesnik Evropskog i Svetskog univerzitetskog prvenstva. Članovi Debatnog kluba su više puta uspešno organizovali internacionalne seminare, letnje škole i akademije na Fakultetu, te su se pokazali kao uspešni organizatori specijalnih događaja.

Od škola, koje su Fakultet organizacionih nauka i Debatni klub organizovali izdvajaju se:

  • Summer School of Persuasion 07
  • Dialogue 08 – practical school of debate
  • Comunique 09

EkoFON[uredi | uredi izvor]

EkoFON je studentska ekološka organizacija Fakulteta organizacionih nauka koja je započela sa radom 2007. godine. Osnivač i predsednik EkoFON-a je vanr. prof. dr Nataša Petrović. EkoFON ima za cilj proaktivno delovanje u oblasti zaštite životne sredine i sprovođenje strategija održivog razvoja. EkoFON se bavi: ekološkim projektima, treninzima, volonterskim radom, povezivanjem sa organizacijama i kompanijama koje se bave zaštitom životne sredine.[45]

ESTIEM LG Belgrade[uredi | uredi izvor]

ESTIEM LG Beograd (European Students of Industrial Engineering and Management Lokalna grupa Beograd) je evropska studentska organizacija studenata menadžmenta i industrijskog inženjerstva sa sedištem na Fakultetu organizacionih nauka.[46]

Prvi projekat ESTIEM LG Beograda bio je Case Study Sekcija, zamišljen kao ciklus predavanja i radionica sa različitim temama iz menadžmenta i pristupima iz poslovne prakse kroz case study metod učenja. Kao i svake godine sekciji prethodi interaktivna radionica namenjena studentima za pisanje CV-а i motivacionog pisma.

U toku maja 2010. godine organizacija je uspešno realizovala dvodnevnu sportsku manifestaciju pod sloganom Sport – Moja prva ljubav!, na Adi Ciganliji, koja je okupila preko 250 studenata Fakulteta organizacionih nauka sa ciljem promovisanja zdravog života i sporta.

Savez studenata FON-a[uredi | uredi izvor]

Savez studenata Fakulteta organizacionih nauka (SSFON) se zalaže za zaštitu, ostvarivanje i unapređivanje prava i interesa studenata na osnovnim akademskim studijama, kao i stvaranje efikasnog i efektivnog sistema studiranja.[47]

Od aktivnosti koje je Savez Studenata promovisao u prošloj akademskoj godini izdvajaju se:

SportFON[uredi | uredi izvor]

Sportsko društvo FON-a (SportFON) osnovano je 28. decembra 2000. godine sa ciljem jačanja sportske svesti studenata Fakulteta organizacionih nauka. Ova ideja je tokom godina narasla do najuspešnijeg studentskog sportskog društva na Univerzitetu. Neka od takmičenja na kojima su učestvovali studenti FON-a su: Best, BIG, EuroMilano, IBICA, IFIUS Budimpešta, Menadžerijada, Turnir pet lopti, Pariz, Univerzitetska liga BU, FUTUR.

Sportsko društvo čine sledeće ekipe: muška i ženska košarka, odbojka i rukomet; fudbal, vaterpolo, šah, stoni tenis, tenis, plivanje, veslanje, orijentiring, kros, badminton, kuglanje, karate, streljaštvo i skijanje.[48] Četiri najbolje sportske ekipe FON-a svake godine tradicionalno učestvuju na „Turniru pet lopti“ koji se održava u Parizu.

SUFON[uredi | uredi izvor]

Studentska unija Fakulteta organizacionih nauka (SUFON) je studentska organizacija osnovana 07. novembra 2000. godine. Njena osnovna delatnost je zaštita studentskih prava. U redovne aktivnosti SUFON-a spadaju i organizacija kurseva, seminara, izleta, ekskurzija i studentskih druženja.

SUFON je bio uključen i u realizaciju SUS-ovih projekata, kao što su kampanja Podrži reforme i konferencija U istoj ravni. Organizacija nije prošla preregistraciju i više ne postoji.

FON-ov centar za razvoj karijere[uredi | uredi izvor]

FON-ov centar za razvoj karijere je osnovan u septembru 2004. godine. Osnovni zadatak Centra je da studentima pruži podršku pri stručnom usavršavanju, profesionalnom usmeravanju i zapošljavanju.[49] Kao dva najveća i najvažnija projekta fakultetskog centra za razvoj karijere treba izdvojiti FONklame i Lidere na FON-u.

FONIS[uredi | uredi izvor]

Udruženje studenata informatike Fakulteta organizacionih nauka FONIS je studentska organizacija, koja okuplja buduće IT stručnjake u cilju: učestvovanja na stručnim predavanjima, kursevima, takmičenjima i seminarima; rada na projektima i ostvarivanja stručnih praksi u IT oblastima. Udruženje FONIS je nastalo u januaru 2001. godine. FONIS je bio organizator mnogih manifestacija, a članovi FONIS-a i njihovi saradnici su održali studentima FON-a veliki broj interaktivnih kurseva iz oblasti IT-ja i ostvarili saradnju sa mnogim IT kompanijama i drugim nastavnim i vannastavnim organizacijama.[50]

Od aktivnosti kojima se FONIS prethodnih godina bavio mogu se izdvojiti:

  • Promocija Fakulteta organizacionih nauka na seminarima i takmičenjima
  • Projekat „Studenti studentima“ - ovaj projekat je tradicionalni projekat Udruženja koji je osmišljen tako da svi studenti Fakulteta organizacionih nauka mogu da bolje upoznaju i nauče neke od aktuelnih tehnologija, koje se proučavaju na fakultetu, ali i tehnologije koje nisu u sastavnom planu i programu
  • Projekat „Blogeri studentima“ - ovaj projekat predstavlja serijal predavanja na nivou Univerziteta u Beogradu, sa ciljem promovisanja znanja među mladima koji se bave menadžmentom i informacionim tehnologijama
  • Microsoft Sinergija
  • Predavanja u organizaciji FONIS - "Tech Talk"
  • Predavanje kompanije „Objentis Software“
  • Projekat „Kompanije studentima“ - ovaj projekat je studentima predstavio kako izgleda jedan radni dan u IT kompaniji iz perspektive PS Teka, MFC Mikrokomerca i Krojača.
  • Start konferencija (Start Conference & Competition) - Dvodnevna konferencija održana u decembru 2012. godine praćena 24-časovnim takmičenjem u razvoju Vindous 8 aplikacija

Uspesi studenata[uredi | uredi izvor]

Na Svetskom univerzitetskom prvenstvu u debati (WUDS Botswana 2011) održanom u Bocvani u periodu od 27. decembra 2010. do 4. januara 2011. godine u konkurenciji od 316 timova iz 50 zemalja studenti FON-a osvojili su drugo mesto u kategoriji engleski kao strani jezik.

Na međunarodnom univerzitetskom debatnom turniru Athens Open 2011. održanom u Atini od 15. do 17. aprila, u konkurenciji od pedeset timova prvo mesto osvojio je tim sa FON-a.

Na Evropskom univerzitetskom debatnom prvenstvu NUI Galway EUDC 2011, studenti Fakulteta stigli su do polufinala ovog prestižnog takmičenja na kome je učestvovalo 180 timova sa najpoznatijih evropskih univerziteta.

Na regionalnom globalnom takmičenju Hult Global Case Challenge u rešavanju studija slučaja održanom 5. marta 2011. godine u Londonu u konkurenciji 32 tima najprestižnijih poslovnih škola iz oblasti menadžmenta u Evropi, studenti Fakulteta su osvojili prvo mesto i plasirali se na finalno svetsko takmičenje u Njujorku. U finalu je tim studenata Fakulteta osvojio treće mesto.

Studentski parlament je u decembru 2010. godine organizovao humanitarnu akciju „Studenti FON-a deci Kosmeta“, kada je prikupio više od 200.000 dinara za kupovinu računara i lopti za osnovnu školu u Babinom mostu.

U periodu 2125. marta održana je međunarodna Prolećna škola u organizaciji FON-a i Univerziteta primenjenih nauka iz Minhena, kao deo planirane dugoročne saradnje dve institucije. Učesnici Prolećne škole, pohađali su predavanja, debate i radionice koje obrađuju finansijski, marketinški i pravni aspekt reputacije preduzetnika u Srbiji i Bavarskoj.

Na konkursu „Budi Vip student“ podeljeno je 20 stipendija najboljim studentima. Šest stipendija dobili su studenti FON-a. Treću godinu za redom, od kada i postoji konkurs „Budi Vip student“, najviše stipendija dobijaju studenti FON-a.

Na turniru „5 lopti“ u Parizu, u aprilu 2011. godine, od osam prvih mesta, pet su osvojili studenti Univerziteta u Beogradu, a tri prva mesta studenti FON-a.

Na menadžerijadi koja je održana u Bugarskoj , u maju 2011. godine, FON je imao najveći broj studenata koji su prisustvovali menadžerijadi (oko 500), a u takmičarskom delu ostvareni su zavidni rezultati i na takmičenjima u znanju i na takmičenjima u sportu pa je FON osvojio prvo mesto u generalnom plasmanu.

Na takmičenju studenata u organizaciji Univerzitetskog sportskog saveza Beograd (USSB) FON je ponovo potvrdio da je najbolji studentski sportski kolektiv na Univerzitetu u Beogradu.

Kontroverze[uredi | uredi izvor]

Doktorat Siniše Malog stečen na FON-u je 2014. osporio Raša Karapandža, profesor na EBS Univerzitetu u Visbadenu i na Njujorškom Univerzitetu, tvrdeći da je u njemu 33% plagiranog teksta.[51] Kasnije se ovaj broj popeo na preko 40%.[52] U prvom navratu je negirano postojanje plagijata u radu, da bi se nakon što je Univerzitet po drugi put vratio postupak na FON na naučno-nastavnom veću izglasala mera javne osude za malog (koju dekan Milija Suknović nije izrekao[53]). Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu je, u suprotnosti sa šest izveštaja komisija FON-a koji su nastali i bili usvojeni u ovom postupku,[54] proglasio doktorat Malog plagijatom 21. novembra 2019. godine.[53]

Zbog prvobitnog priznavanja ovog doktorata i velikog broja radova nastavnika ovog fakulteta koji su objavljivani u predatorskim časopisima, Centar za obrazovanje i evaluaciju u nauci (CEON) je ocenio da je FON kao institucija etički kompromitovan i isključio sva tri naučna časopisa koja on izdaje iz Srpskog citatnog indeksa (SCIndeks).[55]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Reč dekana Fakulteta organizacionih nauka Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. maj 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  2. ^ Inovacioni centar pristupljeno 8. maja 2012.
  3. ^ Inteligentni sistemi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. avgust 2015) pristupljeno 8. maja 2012.
  4. ^ a b Elab pristupljeno 14. marta 2013.
  5. ^ Laboratorija za informacione sisteme Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. februar 2018) pristupljeno 8. maja 2012.
  6. ^ Odsek za upravljanje kvalitetom Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. april 2016) pristupljeno 8. maja 2012.
  7. ^ Laboratorija za matematiku pristupljeno 8. maja 2012.
  8. ^ Laboratorija za multimedijalne komunikacije pristupljeno 8. maja 2012.
  9. ^ Laboratorija za operaciona istraživanja Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. mart 2016) pristupljeno 8. maja 2012.
  10. ^ Laboratorija za sisteme pristupljeno 8. maja 2012.
  11. ^ Laboratorija za softversko inženjerstvo Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. maj 2012) pristupljeno 8. maja 2012.
  12. ^ Laboratorija za statistiku, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  13. ^ Centar za upravljanje investicijama Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. avgust 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  14. ^ Centar za upravljanje projektima Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. avgust 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  15. ^ Sajt časopisa Yujor Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. jun 2012), Pristupljeno 9. maja 2012.
  16. ^ Сајт часописа Management pristupljeno 9. maja 2012.
  17. ^ Sajt časopisa Info M pristupljeno 9. maja 2012.
  18. ^ Sajt časopisa ComSIS pristupljeno 9. maja 2012.
  19. ^ Zvaničan sajt L’Ecole Central de Paris, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  20. ^ Zvaničan sajt Fakulteta organizacionih nauka, Kranj, Slovenija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. maj 2012) pristupljeno 20. maja 2012.
  21. ^ Zvaničan sajt Fakulteta za administraciju, Ljubljana, Slovenija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. jun 2007) pristupljeno 20. maja 2012.
  22. ^ Zvaničan sajt Fakulteta za menadžment, Kopar, Slovenija pristupljeno 20. maja 2012.
  23. ^ Zvaničan sajt Filozofskog Univerziteta u Nitri, Slovačka Republika Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. april 2012) pristupljeno 20. maja 2012.
  24. ^ Zvaničan sajt Nacionalni institut za standarde i tehnologiju, SAD pristupljeno 20. maja 2012.
  25. ^ Zvaničan sajt Škole za marketing i menadžment, Australija pristupljeno 20. maja 2012.
  26. ^ Zvaničan sajt Fakulteta za biznis, Novi Zeland pristupljeno 20. maja 2012.
  27. ^ Zvaničan sajt Midleseks Univerziteta, Škole kompjuterskih nauka, Škole biznisa, Velika Britanija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. maj 2012) pristupljeno 20. maja 2012.
  28. ^ Zvaničan sajt Škole za ekonomiju i poslovnu administraciju, Jena, Nemačka Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. april 2006) pristupljeno 20. maja 2012.
  29. ^ Zvaničan sajt ALBA Poslovne škole, Atina, Grčka pristupljeno 20. maja 2012.
  30. ^ Zvaničan sajt Pforzheim Univerziteta, Nemačka pristupljeno 20. maja 2012.
  31. ^ Zvaničan sajt Fakulteta za menadžment u saobraćaju i komunikacijama, Berane, Crna Gora Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. april 2012) pristupljeno 20. maja 2012.
  32. ^ Zvaničan sajt Univerziteta u Nikoziji, Kipar pristupljeno 20. maja 2012.
  33. ^ Zvaničan sajt Klivlendskog Univerziteta, Ohajo, SAD pristupljeno 20. maja 2012.
  34. ^ Zvaničan sajt Škole Inženjerstva i Informacionih nauka, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  35. ^ Zvaničan sajt TEMPUS-a Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. novembar 2010), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  36. ^ Zvaničan sajt projekta Javne uprave za zdravstveni sektor i unapređenje politike u centralnoj i istočnoj Evropi kroz edukaciju i trening inicijative za saradnju, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  37. ^ Zvaničan sajt NISPACee, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  38. ^ Zvaničan sajt Fonda za otvoreno društvo, Srbija, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  39. ^ Zvaničan sajt projekta FP7 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. jun 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  40. ^ Zvaničan sajt Medicinskog fakulteta u Beogradu, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  41. ^ Zvaničan sajt master studija Menadžment u sistemu zdravstvene zaštite Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. april 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  42. ^ Zvanični sajt AISECA-a , Pristupljeno 27. 4. 2013.
  43. ^ Zvanični sajt BEST Beograda Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. maj 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  44. ^ Zvanični sajt Debatnog kluba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. novembar 2010), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  45. ^ Zvanični sajt EkoFon-a Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. jun 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  46. ^ Zvanični sajt ESTIEM-a LG Beograd , Pristupljeno 27. 4. 2013.
  47. ^ Zvanični sajt Saveza studenata FON-a Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. april 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  48. ^ Zvanični sajt SportFON-a Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. januar 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  49. ^ Zvanični sajt FON-ovog centra za razvoj karijere Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. novembar 2011), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  50. ^ Zvanični sajt FONIS-a Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. maj 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  51. ^ Karapandža, Raša (09. 07. 2014). „Velike tajne Malog majstora – ili kako je Siniša Mali ukrao doktorat”. Peščanik. Pristupljeno 12. 05. 2019. 
  52. ^ Živić, Miona (03. 10. 2019). „Raša Karapandža: Siniša Mali je doktor koliko i Doktor Dre ili dr Nele Karajlić”. N1. Arhivirano iz originala 04. 12. 2019. g. Pristupljeno 21. 11. 2019. 
  53. ^ a b „Saopštenje Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu”. Univerzitet u Beogradu. 21. 11. 2019. Arhivirano iz originala 21. 11. 2019. g. Pristupljeno 21. 11. 2019. 
  54. ^ Istinomer (12. 10. 2019). „Doktorat Siniše Malog #Timeline”. Istinomer. Pristupljeno 21. 11. 2019. 
  55. ^ Šipka, Pero; CEON (20. 05. 2019). „Časopisi FON-a isključeni iz Srpskog citatnog indeksa — Saopštenje CEON-a” (PDF). Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci. Pristupljeno 24. 05. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]