Šipet (Timiš)

Koordinate: 45° 30′ 26″ N 21° 24′ 2″ E / 45.50722° S; 21.40056° I / 45.50722; 21.40056
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Šipet
rum. Șipet
Naselje
RO
RO
Šipet
Lokacija u Rumuniji
Koordinate: 45° 30′ 26″ N 21° 24′ 2″ E / 45.50722° S; 21.40056° I / 45.50722; 21.40056
Zemlja Rumunija
OkrugTimiš
OpštinaTormak
Nadmorska visina108 m (354 ft)
Stanovništvo (2002)[1]
 • Ukupno856
Vremenska zonaIstočnoevropsko vreme (UTC+2)
 • Leti (DST)Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3)
Geokod666883

Šipet (rum. Șipet) naselje je u Rumuniji u okrugu Timiš u opštini Tormak.[2][3] Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 108 m.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto se pominje 1462. godine. Za vreme turske vladavine mesto je jedno od najnaseljenijih u Banatu. U 19. veku mesto je kao spahiluk dobio na dar zaslužni Srbin, feldmaršal Petar Duka. Naselje se nalazilo na "Starom selu", odakle je premešteno 1894. godine na novi prostor, usled neprilika meštana sa Mađarima iz Tormaka.

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto pripada Brzavskom okrugu, Čakovačkog distrikta. Stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[4] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir tu su tri sveštenika. Parosi, pop Martin Belča (rukop. 1780), pop Grigorije Božović i pop Isak Bojan (1788) služe se samo rumunskim jezikom.[5]

Baron Duka Stefan spahija "ot Kadar i Šipot" nabavio je 1832. godine jednu srpsku knjigu u Temišvaru.[6]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2002. godine u naselju je živelo 856 stanovnika.[1]

Popis 2002.[uredi | uredi izvor]

Raspodela stanovništva po nacionalnosti 2002.[1]
Rumuni
  
770 90,9%
Mađari
  
7 0,8%
Romi
  
6 0,7%
Ukrajinci
  
7 0,8%
Slovaci
  
57 6,7%

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 
  2. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  3. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  4. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  5. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.
  6. ^ Antonije Arnovljev: "Virdžinija ili krvava žetva", Budim 1832.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]