Palermo

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga


Koordinate: 38° 6′ 56″ SG Š, 13° 21′ 43″ IGD

Palermo
Palermo

Panorama Palerma sa istoimenim zalivom
Panorama Palerma sa istoimenim zalivom

Zastava
Osnovni podaci
Država Italija Italija
Regija Sicilija
Stanovništvo
Stanovništvo 657.935
Aglomeracija 1.000.000
Gustina stanovništva 4.141,08 st./km²
Položaj
Koordinate 38°06′56″N 13°21′43″E / 38.115556, 13.361944
Nadmorska visina 14 m
Površina 158,88 km²
Palermo na mapi Italije
{{{alt}}}
Palermo
Palermo na mapi Italije
Ostali podaci
Gradonačelnik Dijego Kamarata
Veb-strana comune.palermo.it


Palermo (ital. Palermo, na mesnom govoru Palermu) je peti po veličini grad Italije, glavni grad istoimenog Okruga Palermo i pokrajine i ostrva Sicilije u jugozapadnoj Italiji.

Palermo je poznat kao središte Sicilije i važno uporište italijanske mafije.

Sadržaj

[uredi] Poreklo naziva

Katedralni trg
Trg Kaduti
Siromaštvo u starom delu Palerma
Uvek živa riblja pijaca

Poreklo naziva Palerma vezano je doba kada je grad bio u rukama stare Grčke, koju su mu dali ime Panormus, u značenju Cela luka. Ovo ime je dalo današnji naziv grada.

[uredi] Prirodne odlike

Palermo se nalazi u jugozapadnom delu Italije. Od prestonice Rima grad je udaljen 930 km južno.

Reljef: Palermo se smestio u severozapadnom delu Sicilije. Grad se obrazovao uz južnu obalu Tirenskog mora, u nevelikom zalivu istog naziva. Palermo danas ispunjava celu neveliku ravnicu Zlatna Konka, okruženu planinama sa svih strana - planine Pelegrino i Galo.

Klima: Klima u Đenovi je sredozemna klima. Stoga su leta topla i sušna, a zime blage i kišovite.

Vode: Đenova se razvila u najjužnijem delu Tirenskog mora. More je neodvojivi deo grada, a gradska privreda je veoma oslonjena na delatnosti povezane sa njim (luka, ribarstvo, morski turizam).

[uredi] Istorija

Praistorija: Područje današnjeg Palerma naseljeno je u doba praistorije, pre oko 8.000 godina. Grad u vreme bio naseljen plemenom Sićanima.

Antika: Po predanju naselje na mestu grada osnovali su Kartaginjani 734. p. n. e. i vladali područjem nekoliko vekova. Kasnije, dolaskom Grka na istočne obale Sicilije i osnivanjem Velike Grčke dolazi do ratova između njih i Kartaginjana na zapadu ostrva. U to vreme grad je bio i u grčkim rukama, koju su mu dali ime Panormus, u značenju Cela luka. Ovo ime je dalo današnji naziv grada. Stalni ratovi između Grka i Kartaginjana oslabili su obe strane, pa Palermo u 3. veku p. n. e. prelazi u rume starog Rima. Nekoliko sledećih vekova grad je proveo u miru i privrednom procvatu.

Srednji vek: Početkom srednjeg veka Palermo menja više gospodara (Vandali, Ostrogoti, Goti). U 7. veku grad osvajaju Vizantinci u vreme moćnog cara Justinijana I. Vizantijska vladavina okončala se 831. godine kada grad pada u ruke Arapa - Saracena. U doba arabljanske vladavine Palermo postaje vodeće mesto na ostrvu i naglo napreduje. Međutim, 1072. godine preuzimaju Normani, koji osnovaju državu na jugu današnje Italije, koja je trajala nekoliko sledećih vekova - Kraljevstvo Sicilija. U ovo vreme grad ponovo postaje hrišćansko središte. Gradi se mnogo crkava i gradskih palata.

Novi vek: Tokom nekoliko vekova postojanja Kraljevstvo Sicilija imalo je nekoliko vladarskih kuća na čelu - Normani, Anžujci, Aragonci, Savoja, Habzburgovci, Burboni. Nakon Francuske revolucije i Napoleonovog osvajanja Italije 1797. godine U 19. veku grad gubi mnoge odlike prestonice u korist Napulja. Palermo 1860. godine ulazi u sastav Kraljevine Italije. Posle ujedinjenja države Palermo postaje središte Sicilije i napreduje. Međutim, viševekovni jaz Juga i Severa ni danas nije prevaziđen, pa su stanovnici Palerma i dalje osetno siromašniji od stanovnika većih gradova na severu Italije.

[uredi] Stanovništvo

2008. godine. Palermo je imao nešto preko 650.000 stanovnika, za dvostruko više nego na početku 20. veka, ali za isto kao 1970. godine. Stagniranje stanovništva tokom proteklih decenija uzrokovano je stalnim preseljenjem stanovništva (mahom mladih porodica) u mirnija predgrađa sa višim kvalitetom života, ali i stalnom seobom u severne, razvijenije delove Italije. I pored toga gradsko stanovništvo je mlađe i sa višim prirodnim priraštajem nego u ostatku države.

Grad danas ima gotovo beznačajan udeo imigrantskog stanovništva, doseljenika iz svih krajeva svega 2%.

Palermo ima veliko gradsko područje sa 850 hiljada stanovnika (tzv. "Veliki Palermo"). Metropolitensko područje grada ima oko milion stanovnika i prevazilazi granice gradskog okruga.

[uredi] Gradska privreda

Palermo je oduvek bio grad povezan sa morem, pa se gradska privreda nekada, ali i danas oslanjala na lučne delatnosti, pomorstvo i brodogradnju. Pored toga, danas je Palermo i veliko upravno, kulturno i obrazovno središte, a u blizini grada postoje brojna turistička odredišta vezana za turizam na Sredozemlju.

Veliki problem grada je razvijen kriminal i delovanje poznate sicilijanske mafije. Zbog toga je Palermo privredno mnogo slabiji od mnogih manjih gradova na severu Italije.

[uredi] Gradske znamenitosti

Celokupni stari deo grada Palerma je turistička znamenitost grada, posebno kada se uzme u obzir da je on u sebi sačuvao odlike mnogih uticaja nekadašnjih gradskih osvajača i stanovnika (Grci, Rimljani, Vizantinci, Arapi, Normani, Španci).

Najvažnije građevine su:

  • Gradska katedrala, građena od 12. veka,
  • Manastir San Đovani delji Eremiti, iz 12. veka,
  • Crkva sv. Katalda, iz 12. veka,
  • Normanska palata, iz 12. veka.

[uredi] Galerija slika

[uredi] Spoljašnje veze

Sa drugih Vikimedijinih projekata :

Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici