Pređi na sadržaj

Vilijam Anders

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vilijam Anders
Anders kao astronaut NASA
Lični podaci
Puno imeVilijam Alison Anders
Datum rođenja(1933-10-17)17. oktobar 1933.
Mesto rođenjaHongkong, UK
Datum smrti7. jun 2024.(2024-06-07) (90 god.)
Mesto smrtiOkrug San Huan, Vašington, SAD
DržavljanstvoSAD
NacionalnostAmerikanac
ObrazovanjeAMA(BS, 1955)
TIARV(MS, 1962)
Zanimanjeastronaut
pilot
elektroinženjer
nuklearni inženjer
ambasador
Karijera
TipAstronaut NASA
Statuspenzionisan
Čin General-major u rezervi (ARV)
Vreme u svemiru6 dana 3 sata 0 minuta
SelekcijaNasina grupa 3 iz 1963.
MisijeApolo 8
Logo misija
Penzionisanje1. septembar 1969.; pre 54 godine (1969-09-01)
Odlikovanja

Vilijam Alison "Bil" Anders (engl. William Alison "Bill" Anders; Hongkong, 17. oktobar 1933Okrug San Huan, 7. jun 2024) bio je američki pilot, elektro i nuklearni inženjer, astronaut, ambasador. Izabran je za astronauta 1963. godine.

Rođen u Hongkongu od oca pomorskog oficira Artura F. Andersa (1903—2000) i majke Mjuriel (rođene Adams; 1911—1990), odrastao je u Americi. Po završetku Akademije stupa u Američko ratno vazduhoplovstvo. Nakon završene letačke obuke, leteo je u kao borbeni pilot u eskadrilama u Kaliforniji i na Islandu, gde je presretao sovjetske bombardere koji su u doba Hladnog rata ugrožavali američke vazdušne odbrambene granice. Želeo je da se obučava za probnog pilota, ali mu to nije pošlo za rukom. Ipak, primljen je u NASA na svoj 30. rođendan, u okviru selekcije za koju uslov zvanja probnog pilota nije bio potreban.[1] Godinu dana uoči selekcije završio je master studije iz nuklearne tehnike, oblasti u koju je bio dosta uključen, naročito nakon napuštanja NASA.

U svemir je leteo jednom, kao pilot lunarnog modula na misiji Apolo 8. On, komandant Frenk Borman i pilot komandnog modula Džim Lavel postali su prvi ljudi koji su putovali na Mesec, i trojica od 24 čoveka koji su izveli ovakav poduhvat. Andersu se pripisuje istorijska fotografija Izlazak Zemlje, koju je uslikao na Badnje veče 1968. Anders je bio član rezervnih posada za letove Džeminija 11 i Apola 11. Bil Anders je svoje povlačenje iz NASA objavio uoči misije Apolo 11, i to mu je bilo poslednje zaduženje u astronautskom korpusu. Međutim, ponuđeno mu je mesto pilota komandnog modula na misiji Apolo 13, što bi ga svrstalo u red onih koji bi na Apolu 19 sleteli na Mesec, ali je Anders pravilno procenio da program neće toliko trajati i karijeru usmerio u drugom pravcu.[2][3]

Tokom karijere je zabeležio preko 8.000 časova leta. Proveo je 6 dana u svemiru.

Po završetku srednje škole 1951. godine, upisao je studije elektrotehnike na Mornaričkoj akademiji SAD u Anapolisu. Diplomirao je 1955. godine. Magistrirao je iz oblasti nuklearne tehnike, na Tehnološkom institutu Američkog ratnog vazduhoplovstva 1962. Završio je kurs menadžmenta na Poslovnoj školi Harvarda, 1979. godine.

Iz Vazduhoplovstva se penzionisao u činu general-majora u rezervi 1988. godine. NASA-u je napustio 1969. i radio za Vladu SAD, godinu dana je bio američki ambasador u Norveškoj, a poslednju deceniju radnog veka, do 1994. godine, provodi u privatnom sektoru na odgovornim pozicijama. Član je nekoliko kuća slavnih i nosilac brojnih društvenih priznanja, civilnih i vojnih odlikovanja.[4]

U mladosti je bio član Mladih izviđača SAD i imao je drugi po redu čin, Life Scout.[5] Oženjen je i ima šestoro dece.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „William A. Anders Oral History Transcript”. NASA. Arhivirano iz originala 18. 02. 2017. g. Pristupljeno 28. 02. 2018. 
  2. ^ „William Anders bio”. NASA. Arhivirano iz originala 04. 12. 2017. g. Pristupljeno 28. 02. 2018. 
  3. ^ „Others Who Could Have Had a Moonwalk”. University of Maryland Institute for Advanced Computer Studies. 
  4. ^ „Maj. Gen. William A. Anders”. Heritage Flight Museum. Arhivirano iz originala 30. 10. 2012. g. Pristupljeno 28. 02. 2018. 
  5. ^ „Astronauts and the BSA” (PDF). Boy Scouts of America. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 11. 2018. g. Pristupljeno 20. 12. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]