Slovački jezik
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
slovački jezik | |
---|---|
slovenský jazyk, slovenčina | |
Govori se u | ![]() manjine: ![]() ![]() ![]() |
Region | centralna Evropa |
Broj govornika | 5,2 miliona (nedostaje datum) |
indoevropski
| |
latinica (slovačka latinica) | |
Zvanični status | |
Službeni jezik u | ![]() ![]() ![]() ![]() |
Priznati manjinski jezik u | |
Reguliše | Slovačka akademija nauka, Jezički institut Ljudovit Štur (slovački: Slovenská akadémia vied, Jazykovedný ústav Ľudovíta Štúra) |
Jezički kodovi | |
ISO 639-1 | sk |
ISO 639-2 | slo (B) slk (T) |
ISO 639-3 | slk |
![]() Rasprostranjenost slovačkog jezika Regije sa većinskim slovačkim jezikom
Regije sa manjinskim slovačkim jezikom | |

Slovački jezik (slč. slovenský jazyk ili slovenčina) službeni je jezik Republike Slovačke, s pet miliona stanovnika (broj Slovaka u drugim državama procenjuje se na oko milion). Takođe, spada i u službene jezike AP Vojvodine i nekih opština, među kojima i Novi Sad, Stara Pazova, Bački Petrovac, Kovačica i druge. Od 1. maja 2004. god. slovački je i jedan od jezika Evropske unije. Slovački jezik je poznat i kao esperanto slovenskih jezika, smatra se za najrazumljiviji i za korisnike drugih slovenskih jezika.
Osnovna podela dijalekata i narečja slovačkog jezika
[uredi | uredi izvor]- Centralno/Srednjoslovački dijalekti (u južnim oblastima imaju neke zajedničke karakteristike sa južnoslovenskim jezicima)
- Istočnoslovački dijalekti
- Zapadnoslovački dijalekti najbliži češkom jeziku
- Istočnoslovački dijalekti
Osnovna podela upotrebe slovačkog jezika u Republici Srbiji (AP Vojvodini)
[uredi | uredi izvor]- Govorni slovački dijalekt sa dosta arhaizama i srpskih reči, koji se koristi u neformalnoj i privatnoj komunikaciji.**
- Standardizovan književni slovački jezik, (čiju je standardizaciju i kodifikaciju u 19. veku započeo Ljudovit Štur), koji se koristi u javnoj komunikaciji, kako pisanoj (knjige, časopisi, novine, nazivi ulica i javnih ustanova, dokumenta itd.), tako i govornoj (školstvo, verske organizacije, institucije, ustanove, televizija, radio itd.). **
Govorni jezik, odnosno dijalekt, koji se koristi u neformalnoj komunikaciji u većini naselja, gde žive Slovaci u Republici Srbiji (AP Vojvodini) ima svoje različitosti i specifičnosti, vezane za svako naselje ponaosob. Zasnovan je na srednjoslovačkim dijalektima u većini slučajeva. Izuzetak je naselje Pivnice (opština Bačka Palanka), gde preovlađuje govor zasnovan na zapadnoslovačkim dijalektima. Zbog specifičnosti, nastalih usled kontakta sa drugim jezicima iz okruženja (srpski, rumunski, mađarski itd.) i dugogodišnje geografske odvojenosti od Slovačke, može se govoriti i o posebnim panonsko/ravničarskoslovačkim poddijalektima. Nasuprot dijalektima, kao osnovni komunikacioni jezički sistem u javnoj komunikaciji (medijima, ustanovama, književnosti i sl.) koristi se standardizovan književni slovački jezik, čije su osnove kodifikovane u 19. veku.
Primeri iz govornog slovačkog dijalekta u Republici Srbiji (AP Vojvodini)
[uredi | uredi izvor]- Pozdravujem ťa,Zdravím ťa, Nazdar,Ťao (/Pozdravujem ća,Zdravim ća, Nazdar,Ćao!/) — Здраво,Ћао!
- Vitame Vás, Vitajte (/Vitame Vas,Vitajće!/) -Dobrodošli!
- Ako si? Ako sa máš? (/Ako si? Ako sa maš?/) — Како си?
- Čo robíš? (/Čo robiš?/) — Šta radiš?
- Ako sa voláš? (/Ako sa volaš?/) — Kako se zoveš?
- Skäde si? Ja som z... (/Skeđe si? Ja som z.../) — Одакле си? Ја сам из..
- Milo mi je (/Milo mi je!/) — Drago mi je!
- Dobrô rano (/Dobrvo rano!/) — Dobro jutro!
- Dobrý dem (/Dobri đem!/) — Добар дан!
- Dobrý večer (/Dobri večer!/) — Dobro veče!
- Dobrú noc (/Dobru noc!/) — Laku noć!
- Šťaslivo,Šťastnô (/Šćasljivo,Šćastnuo!/) — Срећно!
- Chýbeš mi! (/Hibeš mi!/) –Fališ mi!
- Priatnô,Dobrú chuť!/ (/Priatnuo,Dobru huć!/) — Пријатно!
- Na zdravie (/Na zdravje! /) — Živeli!
- Na zdravie (/Na zdravje!/) — Na zdravlje!
- Možnô (/Možnuo/) — Možda
- Áno (/Ano/) — Da!
- Nie (/Njie/) — Ne!
- Viem (/Vijem/) — Znam
- Ne viem (/Nje vijem/) — Ne znam
- Prepáč/Izvinj (/Prepač/Izvinj/) — Извини!
- Prosím vás (/Prosim vas/) — Molim vas!
- Rozumiem (/Rozumijem/) –Razumem!
- Ne rozumiem (/Nje rozumijem/) –Ne razumem!
- Zovárate po slovenský? (/Zovaraće po slovenski?/) — Govorite li slovački?
- No,trocha (/No,troha/) — Da,malo
- Ni,ne zováram (/Nji, nje zovaram/) — Ne, ne govorim
- Zovárajte pomali, prosím vás (/Zovarajće pomalji prosim vas/) –Говорите спорије молим вас
- Ako sa povie/ vraví (/Ako sa povje/ vravi?../) — Kako se kaže?..
- Ďakujem!/Chvála! (/Đakujem!,Hvala!/) — Хвала!
- Ďakujem velmo pekne!/Ďakujem velmi pekne! (/Đakujem velmo peknje!,Đakujem velmi pekne!/) –Хвала веома лепо!
- Ďakujem pekne/Ďakujem krásne (/Đakujem peknje!,Đakujem krasnje!/) –Хвала лепо!
- Nemate začo! /Nemaš na čom! (/Njemaš začo!,Njemaš na čom!/) — Нема на чему!
- Kcem ťa!/Milujem ťa!/Ľúbim ťa! (/Kcem ća!,Milujem ća!,Ljubim ća!/) — Волим те!
- Kde je záchod/wc? (/Gđe je zahod/wc?/) — Где је вц?
- Chodievaš semka často? (/Hođijevaš semka často/) — Долазиш овамо често?
- Kelko to koštuje? (/Kelko to koštuje/) — Koliko to košta?
- Vindi voka/Zindi nuka (/Vinđi voka,Zinđi nuka/) — Izađi napolje/Uđi unutra
- Chojte/Prídite (/Hojće,Priđiće/) — Идите/Дођите
- Chytro ozdrav! (/Hitro ozdrav!/)- Brzo ozdravi!
- Nahaj ma (/Nahaj ma/)- Ostavi me!
- Nak sa páči! (/Nak sa pači!/)- Изволи!
- Pustite ma!/Pusťte ma! (/Pusćiće ma!/Pusćće ma!) — Пустите ме!
- Odpustite mi! (/Odpusćiće mi! /) –Опростите ми!
- Šťaslivi Nový Rok! (/Šćasljivi Novi Rok!/) — Срећна Нова Година!
- Šťaslivie Vianoce! (/Šćasljivje Vjanoce!/) — Srećan Božić!
- Veseli Štedrý Večer (Badňak) a Šťaslivie Vianoce! (/Veseli Šćedri Večer a Šćasljivje Vjanoce!/) — Весело Бадње Вече(Бадњак) и Срећан Божић!
- Šťaslivá a Veselá Velká Noc! (/Šćastljiva a Vesela Velka Noc/) — Срећан и Весео Ускрс!
- Šťaslive narodeniny!,Šťaslivie narodeniny!Šťaslivi roďendám (/Šćasljive narođenjini,Šćasljivije narođenjini,Šćasljivi rođendam) -Срећан рођендан!
- Šťaslivie prazdniny/sviatky! (/Šćasljivije prazdnjini,svijatki/) — Срећни празници!
- Čestítam/! (Čestitam/!/) — Čestitam!
- S poštuvaniem, Moje poštuvanie (/S poštuvanjijem,Moje poštuvanjije/) — S poštovanjem ,Moje poštovanje
- Eden/Edom jazyk nikda nije dovôľňi/dosť(/Jeden,Edom jazik njigda njije dovuoljnji/dosć/) — Jedan jezik nikada nije dovoljan/dosta
Srpske reči koje se koriste u govornom slovačkom dijalektu u Republici Srbiji (AP Vojvodini)
[uredi | uredi izvor]- Molba(/Molba/) — Molba
- Kazna(/Kazna/) — Kazna
- Opomena(/Opomena/) — Opomena
- Prekršaj(/Prekršaj/) — Prekršaj
- Rok(/Rok/) — Rok
- Uhovor/Ugovor(/Uhovor/Ugovor/) — Ugovor
- Bezobrazní(/Beozbraznji/) — Bezobrazni
- Prímerok(/Primerok/) — Primerak
- Žalba(/Žalba/) — Žalba
- Rešéne(/Rešenje/) — Rešenje
- Porez(/Porez/) — Porez
- Odbor(/Odbor/) — Odbor
- Sávet(/Savet/) — Savet
- Zádruga(/Zadruga/) — Zadruga
- Skupština(/Skupština/) — Skupština
- Upráva(/Uprava/) — Uprava
- Mesná zajednica(/Mesna Zajednjica/) — Mesna zajednica
- Blagájna(/Blagajna/) — Blagajna
- Vrchovný Súd(/Vrhovni Sud/) — Vrhovni Sud
- Nadimak(/Nadimak/) — Nadimak
- Deonica(/Deonica/) — Deonica
- Divota(/Divota/) — Divota
- Delokrug(/Delokrug/) — Delokrug
- Tišina(/Tišina/) — Tišina
- Snímati(/Snjimati/) — Snimati
- Niko(/Niko/) — Niko
- Nemoj(/Nemoj/) — Nemoj
- Ništa(/Ništa/) — Ništa
- Nimalo(/Nimalo/) — Nimalo
- Nedoumica(/Njedoumica/) — Nedoumica
- Nesporazum(/Njeisporazum/) — Nesporazum
- Ambulanta(/Ambulanta/) — Ambulatna
- Prégled(/Pregled/-Pregled
- Pritisak(/Pritisak/) — Pritisak
- Bólnica(/Bolnjica/) — Bolnica
- Patike(/Patike/) — Patike
- Gorňak(/Gornjak/)Gornjak
- Zájam(/Zajam/) — Zajam
- Štédňa(/Štédnja/) — Štednja
- Plantáža(/Plantáža/) — Plantaža
- Ambaláža(/Ambaláža/) — Ambalaža
- Pláža(/Pláža/) — Plaža
- Masáža(/Masáža/) — Masaža
- Garáža(/Garáža/) — Garaža
- Vrédňi(/Vrednji/) — Vredni
- Hitňí(/Hitnji/) — Hitni
- Otkas/z(/Otkas/z/) — Otkaz
- Nálog(/Nalog/) — Nalog
- Burek(/Burek/) — Burek
- -{Burázer}–(/Burazer/) — Буразер
- -{Bárut}–(/Barut/) — Barut
- Bakšiš(/Bakšiš/) — Bakšiš
- Arpadžík(/Arpadžik/) — Arpadžik/luk za sejanje
- Pekmes/z(/Pekmes/z/) — Pekmez
- Ťošak(/Ćošak/) — Ćošak
- Pánťiť(/Panćić/) — Pamtiti
- Pedála(/Pedala/) — Pedala
- Vojska(/Vojska/) — Vojska
- Džezva(/Džezva/) — Džezva
- Šagrt(/Šagrt/) — Šegrt
- Šerbet(/Šerbet/) — Šerbet
- Ratluk(/Ratluk/) — Ratluk
- Kuvarica(/Kuvarica/) — Kuvarica
- Ťuskija(/Ćuskija/) — Ćuskija
- ...
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Uvod u slavistiku I Predraga Pipera. Knjiga se može naći u svom elektronskom izdanju na stranici na projektu Rastko.