Fransoa Morijak
Iz projekta Википедија
Fransoa Morijak (fr. François Mauriac Bordo, 11. oktobar 1885. - Pariz, 1. septembar 1970.), francuski književnik.
Jedan je od retkih katoličkih pisaca koji je ustao protiv totalitarnih režima i pružio podršku španskim republikancima. Tokom nacističke okupacije Francuske učestvovao je u pokretu otpora, sarađivao u ilegalnoj štampi i pod pseudonimom Forez objavio "Crvenu beležnicu".
Nakon 1945. godine bio je vrlo aktivan u novinarstvu (Figaro, Ekspres), a zagovarao je nacionalnu trpeljivost i prevladavanje uskogrudnosti. Debitovao je knjigama poezije "Sklopljene ruke" i "Zbogom mladosti". Pisao je i eseje, književne kritike kao i knjige iz religijske istorije i tematike. Među brojnim romanima ističu se "Poljubac gubavcu", "Pustinja ljubavi", "Sudbine", "Zmijsko leglo" i "Misterija Frontenacovih". Svet njegovih likova je svet večne teskobe i grizodušja, neprestanih konflikata sa "postulatima vere".
Tokom 1950tih podržavao je nezavisnost Alžira. Kritikovao je upotrebu torture u Alžiru. Zalagao se za povlačenje Francuske iz Indokine, tj Vijetnama. Publikovao je seriju memoara generala de Gola. Ohrabrivao je Eli Vizela da piše o doživljajima Jevreja u vreme holokausta.
Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1952. godine.
[uredi] Dela
- "Sklopljene ruke"
- "Zbogom mladosti"
- "Poljubac gubavcu"
- "Zmijsko leglo"
- "Misterija Frontenacovih"
- "Pustinja ljubavi"
- "Sudbine"
1901. Sili Pridom | 1902. Teodor Momzen | 1903. Bjernstene Bjernson | 1904. Frederik Mistral i Hoze Ečegaraj | 1905. Henrik Sjenkjevič | 1906. Đozue Karduči | 1907. Radjard Kipling | 1908. Rudolf Kristof Ojken | 1909. Selma Lagerlef
1910. Paul Hajze | 1911. Moris Meterlink | 1912. Gerhart Hauptman | 1913. Rabindranat Tagor | 1915. Romen Rolan | 1916. Verner fon Hajdenštam | 1917. Karl Gjelerup i Henrik Pontopidan | 1919. Karl Špiteler
1920. Knut Hamsun | 1921. Anatol Frans | 1922. Hasinto Benavente | 1923. Vilijam Batler Jejts | 1924. Vladislav Rejmont | 1925. Džordž Bernard Šo | 1926. Gracija Deleda | 1927. Anri Bergson | 1928. Sigrid Unset | 1929. Tomas Man
1930. Sinkler Luis | 1931. Erik Karlfelt | 1932. Džon Golsvordi | 1933. Ivan Aleksejevič Bunjin | 1934. Luiđi Pirandelo | 1936. Judžin O'Nil | 1937. Rože Marten di Gar | 1938. Perl Bak | 1939. Emil Silanpe
1944. Johanes Jensen | 1945. Gabrijela Mistral | 1946. Herman Hese | 1947. Andre Žid | 1948. Tomas Sterns Eliot | 1949. Vilijam Fokner
1950. Bertrand Rasel | 1951. Per Lagerkvist | 1952. Fransoa Morijak | 1953. Vinston Čerčil | 1954. Ernest Hemingvej | 1955. Haldor Laksnes | 1956. Huan Ramon Himenez | 1957. Alber Kami | 1958. Boris Pasternak | 1959. Salvatore Kvazimodo
1960. Sen-Džon Pers | 1961. Ivo Andrić | 1962. Džon Stajnbek | 1963. Jorgos Seferi | 1964. Žan-Pol Sartr | 1965. Mihail Šolohov | 1966. Samuel Agnon, Neli Zaks | 1967. Migel Anhel Asturijas | 1968. Jasunari Kavabata | 1969. Semjuel Beket
1970. Aleksandar Solženjicin | 1971. Pablo Neruda | 1972. Hajnrih Bel | 1973. Patrik Vajt | 1974. Ejvind Jonson & Hari Martinson | 1975. Euđenio Montale | 1976. Sol Belou | 1977. Visente Aleisandre | 1978. Isak Baševis Singer | 1979. Odisejas Elitis
1980. Česlav Miloš | 1981. Elijas Kaneti | 1982. Gabrijel Garsija Markes | 1983. Vilijam Golding | 1984. Jaroslav Sajfert | 1985. Klod Simon | 1986. Vole Sojinka | 1987. Josif Brodski | 1988. Nagib Mahfuz | 1989. Hoze Kamilo Sela
1990. Oktavio Paz | 1991. Nadin Gordimerr | 1992. Derek Volkot | 1993. Toni Morison | 1994. Kenzaburo Oe | 1995. Šejmas Hini | 1996. Vislava Šimborska | 1997. Dario Fo | 1998. Žoze Saramago | 1999. Ginter Gras
2000. Gao Singđijan | 2001. V. S. Najpol | 2002. Imre Kertes | 2003. Džon Maksvel Kuci | 2004. Elfride Jelinek | 2005. Harold Pinter| 2006. Orhan Pamuk

